Klinička pojavnost respiratornih infekcija

Osim toga, jedan uzročnik može uzrokovati različite kliničke oblike bolesti. Najpraktičnija je i najjednostavnija podjela ARI-ja na infekcije gornjeg i donjeg dijela dišnog sustava. Uz dobro uzetu anamnezu i klinički pregled, bez laboratorijskih pretraga, liječnik lako može razlikovati pojedine bolesti, odnosno klinički sindrom u gornjem i donjem dijelu dišnog sustava.

Infekcije gornjih dišnih putova

Najučestalije su blage infekcije gornjeg dijela dišnog sustava uzrokovane brojnim respiratornim virusima (obična prehlada, febrilni respiratorni katar), a katkad se pojavljuju i njihove komplikacije, odnosno bakterijske superinfekcije (upala uha -otitis i upala sinusa - sinusitis). Influenca ili gripa još je uvijek vrlo česta i teška bolest ("jedina preostala neukroćena pošast iz prošlosti"), koja se svake godine pojavljuje epidemijski, a praćena je brojnim komplikacijama, osobito u starijih ljudi i u drugih kroničnih bolesnika. Klinički se relativno lako može razlikovati streptokokna angina, od drugih (virusnih) infekcija s grloboljom. To je osobito važno, jer od svih prehlada samo streptokoknu anginu treba liječiti antibiotikom. Infekcije gornjih dišnih putova uglavnom su kratkotrajne virusne bolesti, najčešće samoizlječive i s vrlo dobrom prognozom. Dijagnoza se obično postavlja samo na osnovi kliničkih simptoma i epidemioloških podataka, kojima se bolest svrstava u neki klinički sindrom. Točna uzročna (etiološka) dijagnoza vrlo se teško i vrlo rijetko postavlja. To je neizvodivo zbog brojnosti različitih virusnih uzročnika i drugih objektivnih poteškoća (dugotrajnost postupka, visoki troškovi, nedostupnost laboratorija), pa se u svakodnevnom radu zadovoljavamo samo kliničkom dijagnozom. No, kada se sumnja na bakterijsku infekciju, koja zahtijeva antibiotsko liječenje, klinička se dijagnoza može potvrditi bakteriološkim dokazom uzročnika.

Infekcije donjih dišnih putova

Iako su infekcije gornjeg dijela dišnog sustava vrlo učestale bolesti, one su klinički blaže i ne dovode do smrtnog ishoda, za razliku od infekcija donjeg dijela dišnog sustava, koje su mnogo teže, a nerijetko i smrtonosne bolesti. U infekcije donjeg respiratornog trakta ubrajaju se akutni bronhitis, bronhiolitis, akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa, te pneumonija kao najteža upalna bolest u dišnome sustavu.

Klinički oblici ARI i njihova povezanost s uzročnicima

Akutni bronhitis

Akutni bronhitis je blaga bolest karakterizirana kratkotrajnom upalom sluznice traheobronhalnog stabla, koja je obično povezana s virusnim infekcijama gornjeg dijela dišnog sustava. Češće se pojavljuje u zimskim mjesecima, a najviše obolijevaju mala djeca. Bolest traje kratko i rijetko se komplicira. Liječenje antibioticima nije potrebno, a provodi se vrlo često.

Bronhiolitis

Bronhiolitis je vrlo teška virusna bolest donjeg dijela dišnog sustava, poglavito uzrokovana respiratornim sincicijskim virusom i virusima parainfluence, koja se pojavljuje u dojenčadi i u male djece. Klinički je karakterizirana naglim početkom s visokom temperaturom, kašljem, te otežanim i ubrzanim disanjem. To je teška bolest i vrlo je čest razlog hospitalizacije dojenčadi i male djece.

Akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa

Akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa, odnosno kronične opstruktivne plućne bolesti (AE-KOPB) definirana je kliničkim znakovima koji upućuju na pogoršanje stanja u kroničnih plućnih bolesnika, a najčešće se povezuje s bakterijskim uzročnicima. Pojavnost i kombinacija tri osnovna znaka - povećanje količine iskašljaja, pogoršanje kakvoće iskašljaja (postaje gnojan) i pogoršanje zaduhe - određuju težinu egzacerbacije. Uz primjenu odgovarajućeg antibiotika, simptomi egzacerbacije nešto se brže povlače, a smanjuje se i broj egzacerbacija u jednoj godini.

Upala pluća

Pneumonija (upala pluća) je najteža upalna bolest u dišnome sustavu. Uzrokovana je brojnim i različitim mikroorganizmima, a pojavljuje se u svim dobnim skupinama i u osoba s različitim kroničnim bolestima i oštećenjima imunosustava. Zato se pneumonija očituje različitim simptomima i kliničkim oblicima pojavnosti i težine bolesti. Nužno je kliničko razvrstavanje pneumonija na bakterijske i atipične, jer zahtijevaju različito liječenje. U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 50.000-60.000 pneumonija, a hospitalizira se više od 10.000 bolesnika. Pneumonija je mnogo češća i teža, nerijetko i smrtonosna bolest u starijih ljudi. Ona je na šestom mjestu među glavnim uzrocima smrtnosti, a u starijih od 65 godina na četvrtome. Od pneumonije umire više ljudi nego od bilo koje druge infektivne bolesti. Više od 90% svih smrti od pneumonije pripada populaciji starijih ljudi.