Vodene kozice i trudnoća
Koja je opasnost za tek rodjenu bebu ako oboli od vodenih kozica?Četiri tjedna su mi do očekivanog termina a stariji sin je u vrtiću gdje vlada epidemija kozica? Može li se kako spriječiti i ako se dogodi kako izbjeći za bebu? odgovor
Najveća opasanost od infekcije vodenim kozicama za novorođenče postoji ako se majka koja nije preboljela vodene kozice, razboli neposredno prije poroda ili se novorođenče inficira po porodu, u prvim danima života. Kako niste naveli podatak o tome da li ste vi preboljeli vodene kozice, generalna bi preporuka bila da sina koji ide u vrtić u kojem traje epidemija vodenih kozica odmah privremeno (kroz slijedeća 2-3 mjeseca) ispišete iz vrtića.
Marijan Frković, dr. med., specijalist pedijatar
Dugotrajna povišena temperatura
Već 8 mjeseci imam povišenu temperaturu: do 37,6 °C. Nisam imala nikakve smetnje, osim što ta temperatura umara, tako da sam obavila dosta pretraga. Svi su nalazi bili uredni (krvna slika, urin, hormoni, ultrazvuk štitnjače, rendgen pluća, ginekološki pregled…).
Jedino što su mi na brisu grla našli streptokok koji sam izliječila i nakon toga i operirala tonzile. Operirala sam ih prije nešto više od mjesec dana i sve je prošlo u redu. Mislila sam da će se nakon toga moja temperatura stabilizirati, međutim ona je i dalje povišena. Molim savjet što da radim dalje. Imam 26 godina.
odgovor
Iako se u nekih osoba temperatura 37,6 može smatrati temperaturom normalnih vrijednosti, s obzirom na to da osjećate umor svakako je potrebno dopuniti kliničko-laboratorijsku obradu. Tako, učinite ultrazvuk trbuha, stomatološki pregled, urinokulturu, serološke pretrage na EBV (Ebstein-Barrov virus), a s rezultatima ovih pretraga javite se infektologu koji će pregledati sve vaše nalaze i procijeniti što je potrebno činiti.
prof. dr. sc. Boris Dželalija, dr. med., specijalist infektolog
Ehinokokoza
Kod bake sam se igrao sa psom kod kojeg je veterinar naknadno utvrdio prisutnost ehinokoka. Zbog bojazni da sam se i sam zarazio jajašcem, dosta sam o tome čitao i vidio da pri oboljenju od ehinokoka dolazi do povećanja eozinofila u krvi. Ako to znači da se to povećanje može utvrditi analizom krvne slike, zanima me nakon koliko vremena od dana inficiranja dolazi do povećanja eozinofila u krvi i da li do povećanja dolazi prilikom inficiranja bilo kojeg dijela tijela (pluća, jetre, bubrega, kosti, mišića, mozga, itd.)? S ovim pitanjem obratio sam se kirurgu, koji mi je odgovorio da ne mora uvijek doći do eozinofilije te da se obratim infektologu. Molio bih vas da mi odgovorite na pitanja te da mi objasnite u kojim slučajevima dolazi do povećanja eozinofila u krvi. Također me zanima nakon kojeg vremenskog perioda mogu utvrditi jesam li se inficirao, jer se jako brinem. odgovor
Vaša zabrinutost je opravdana, ali je teško putem maila udovoljiti svim vašim zahtjevima. To što ste bili u kontaktu sa psom koji (sigurno?) ima ehinokokozu ne znači da ste se i zarazili. Ako ste i dalje u kontaktu s istim psom, najsigurnije je provesti liječenje u psa (javiti se veterinaru!) i tako spriječiti da se ubuduće zarazite. A ako ste se već zarazili, to se može utvrditi na nekoliko načina, ali (na žalost) niti jedan nije 100%-tno siguran!
Eozinofilija nije siguran znak ehinokokoze jer se ona nađe samo u 25% zaraženih osoba. Isto tako, niti specifični serološki testovi za dokaz ehinokokoze iz krvi (npr. ELISA, IHA, i druge serološke metode) mogu otkriti infekciju, ali je ne potvrđuju u 100% slučajeva. Ono što sigurno upućuje na dijagnozu je nalaz karakteristične ciste (ili UZV-om ili CT-om), najčešće u jetri, plućima, mozgu. Postoji (nije svima dostupan) i intradermalni (Casonijev) test kojim se može potvrditi kontakt s ehinokokom, ali i on ima osjetljivost od svega 70%. Stoga Vam savjetujem da kontaktirate nekog lokalnog infektologa koji će provesti sve (ili barem neke) od gore navedenih metoda za utvrđivanje dijagnoze te utvrditi jeste li se možda već zarazili ili ne, te Vam preporučiti odgovarajuće liječenje.
Izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog
Mononukleoza
Koliko je opasna mononukleoza? odgovor
Mononukleoza nije jedna bolest, odnosno, nije bolest uzrokovana samo jednim uzročnikom, pa je teško odgovoriti Vam kolike je ona opasna. Sindrom infektivne mononukleoze mogu uzrokovati razni virusi (EBV, CMV, adenovirus, HIV), ali i toksoplazma. U većine zaraženih osoba prolazi ili kao blaga "viroza", pa se i ne prepozna, u nekih se očituje povišenom temperaturom, osipom, uvećanim limfnim čvorovima, povećanom jetrom i slezenom, itd. Na žalost, rijetko se mogu razviti i ozbiljne komplikacije (meningitis, encefalitis, miokarditis i druge) pa mogu nastati i po život opasna stanja pa čak i smrtni ishod. Stoga, iako u većine ljudi prolazi kao bezazleno stanje koje prolazi samo od sebe, svakom bolesniku treba pristupiti ozbiljno i savjesno jer su mogući i teški oblici s komplikacijama.
Izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog
Vrtićke infekcije
Imam sina od dvije godine i svaki put kada mu radimo bris grla i nosa prisutan je stafilokok aureus i to uvijek u obilnom porastu. Njegova pedijatrica kaže da ga nije potrebno liječiti dok mu ne stvara probleme, ali on svako malo slini i doslovno se guši u toj slini i kašlju. Također je prije mjesec dana dobio strašan osip po cijelom tijelu, koji je ispočetka sličio na urtikarije popraćen strašnim svrbežom (trajalo 7 dana), ali je s vremenom pedijatrica to tumačila kao prolazni virus koji je liječila kortikosteroidima (koje sam ja izbjegavala) i loratadinom. Zanima me postoji li način da se ta nesretna bakterija potpuno istrijebi i možete li mi preporučiti nekog dobrog bakteriologa koji bi me posavjetovao što činiti: sjediti prekriženih ruku i čekati hoće li se on sam othrvati od te bakterije ili će se nešto zakomplicirati, baš mi se i ne čini logičnim. odgovor
Ako Vaše dijete spada u vrtićku grupu, onda nije iznenađujuće što stalno "slini", budući da je curenje nosa uobičajeno za djecu te dobi, osobito ako pohađaju vrtić ili jaslice. Naime, u te djece može se primjenom nekog antibiotika razriješiti infekcija jednom bakterijom, ali ta djeca vrlo često odmah po povratku u svoju vrtićku grupu "zarade" neku drugu bakteriju i problem se stalno vrti u krug.
Slažem se s Vašom pedijatricom da dijete nije potrebno liječiti ako nema težih simptoma bolesti. Ali, ako Vaše dijete stalno ima simptome, poput gnojnog iscjetka iz nosa, šmrcanja i kašlja, onda treba provesti terapiju tijekom 10 dana. Budući da kažete da je djetetu rađen bris, onda vjerojatno ima i nalaz antibiograma prema kojem je najbolje dijete liječiti ciljanim odabirom antibiotika za koji je utvrđeno da djeluje baš na taj soj stafilokoka (jer može biti rezistentan na neki od antibiotika). Inače, u takvim slučajevima se u svijetu preporuča provesti tzv. "dekolonizaciju" nosa lokalnom primjenom mupirocina u nos (kojeg doduše nema na našem tržištu, ali se može nabaviti iz uvoza). Kao moguća opcija može se pokušati riješiti kliconoštvo stafilokoka primjenom uljne otopine mupirocina tri puta dnevno kroz pet dana lokalno, nanoseći pripravak u svaku nosnicu malim prstom. U obzir dolazi i uzimanje nekog antibiotika na usta (npr. primjena kloksacilina - Orbenina).
Izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog
Mononukleoza i alkohol
Koliko dugo poslije mononukleoze se ne smije piti alkohol? odgovor
Ako je potvrđena dijagnoza infektivne mononukleoze, potrebno je mirovanje, dijeta i izbjegavanje drugih namirnica, lijekova i toksičnih tvari (uključujući i alkohol) koje mogu dodatno oštetiti jetru, barem dok se ne normaliziraju laboratorijski nalazi koji upućuju na aktivnost bolesti. Ekscesivno konzumiranje alkohola načelno treba izbjegavati cijeli život, ali Vam sigurno dugoročno neće naštetiti 1 dcl vina ako ga uzmete povremeno iza dobrog obroka, ali ne i više!
Izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog
Oštećenje jetre
Početkom 7. mjeseca par dana mi je bilo loše, imao sam glavobolju, malo višu temperaturu, bol u nogama, umor. Doktorica mi je prepisala penicilin jer je mislila da se radi o upali grla. Nakon 4 dana, vidjevši da je riječ o nečem drugom, izvadio sam krv te su bile poremećene vrijednosti ALT, AST, %neut, %lymph. Testiran sam na infektivnu mononukleozu, hepatitis B i C dva puta, toksoplazmu itd. te je sve to isključeno. Krajem 9. mjeseca krvna slika mi je bila u redu te sam se osjećao potpuno zdravo, da bi opet početkom 11. mjeseca osjetio umor te su bili blago poremećeni jetreni enzimi te %neut i %lymph. Tada me infektolog poslao u hepatologa-gastroenterologa te sam napravio sljedeće pretrage: negativan na ANA(IIF), AMA (IIF) i AGLM, proteini 85, imunoglobulin g 17,20, ceruloplazmin 0,189 g/L (stoji opaska da je ispod referentne vrijednosti), albumin 59,6 % 50,7 g/L, alpha1-g 2,6 % 2,2 g/L, alpha2-g 7,9% 6,7 g/L, beta-g 9,9% 8,4 g/L, bamma-g 20,0 % 17,0 g/l, A/G 1,47, T/P 85,0 G/L. Moji simptomi variraju te se nekad osjećam jako dobro, a onda se opet loše osjećam. Bol u nogama, glavobolja, smetenost, zbunjenost. Također imam nekakvu izraslinu kraj ušne resice desnog uha. odgovor
Prema nalazima i simptomima koje ste opisali, dolazi u obzir da se radi o dvije odvojene bolesti (ono što je bilo tijekom ljeta mogla je biti enteroviroza, a ovo sada neka druga bolest koja uzrokuje promjene u tim krvnim nalazima). Međutim, postoji mogućnost da imate neku kroničnu bolest koja uzrokuje oštećenje jetre - bilo da se radi o hepatitisu ili nekoj drugoj bolesti koja se dijelom manifestira i oštećenjem jetre. Zato treba napraviti opširniju internističku/gastroenterološku obradu da bi se isključule i druge nezarazne bolesti, ali i učiniti sve pretrage (prvenstveno serološke) kako bi se isključile i druge virusne (ali i bakterijske) bolesti koje mogu uzrokovati promjene u hepatogramu.
Izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog
Mirovanje nakon mononukleoze
Već mjesec dana imam lakši oblik mononukleoze i dva tjedna nemam nikakve simptome i osjećam se odlično, držim i dijetu, napravio sam analizu krvi i rezultati su mi svi u normali, čak i jetreni. Zanima me trebam li još uvijek mirovati? odgovor
Ako je u Vas potvrđena dijagnoza infektivne mononukleoze, potrebno je mirovanje, ili barem izbjegavanje fizičkih napora, barem dok se ne normaliziraju laboratorijski nalazi koji upućuju na aktivnost bolesti (KKS, jetrene probe), a po mogućnosti još i 3-4 tjedna nakon toga. Svakoj fizičkoj aktivnosti valja se vratiti postupno, što ne znači da ako su Vam se nalazi normalizirali morate i dalje mirovati i biti na kućnoj njezi.
Izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog
Osip na ampicilin
Ne znajući da je mononukleoza u pitanju, zbog streptokoka koji su ranije brisom ždrijela utvrđeni doktorica mu je ispisala ampicilin i nakon dva tjedna kada je terapija završena, došlo je do osipa i dijagnosticirana mu je tada infektivna mononukleoza uz splenomegaliju, limfadenomegaliju, lateks-IM pozitivan, AST 67, ALT 82, LDH 1110 jetra također uvećana! Obzirom da je dvanaestogodišnjak veoma aktivan u nogometu zanima nas koliko je vremena potrebno da se potpuno oporavi i nastavi s treninzima? odgovor
Ako je u djeteta potvrđena dijagnoza infektivne mononukleoze, potrebno je mirovanje, ili barem izbjegavanje fizičkih napora (što podrazumijeva i prekid s aktivnim bavljenjem sportom) barem dok se ne normaliziraju laboratorijski nalazi koji upućuju na aktivnost bolesti (KKS, jetrene probe), a po mogućnosti još i 3-4 tjedna nakon toga. Svakako se u intenzivniju fizičku aktivnost valja vratiti postupno, a ne odmah krenuti s treninzima "punom parom".
Izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog
Parazitoza
Zaražena sam nekim parazitom neko vrijeme, krv, urin i stolica su negativni. Liječnici ne znaju koji je. Strašno me iritira ispod kose, na površini kože nema ništa. Prvo me svrbilo za poludjeti, a sada kao da je naraslo i šeta se po tijelu ispod kože, bocka me stalno najviše u koljenima, trbuhu, ispod grudi kao da se širi, sad mi zauzima i glavu osjećam ga. Kako da se čovjek liječi od nečega što ne zna što je? odgovor
Ne razumijem je li Vama neko već dijagnosticirao neku parazitozu ili Vi to samo pretpostavljate da imate nekog parazita u organizmu. Ako imate nekog parazita, onda bi osim osjećaja svrbeža i drugih subjektivnih tegoba trebalo utvrditi imate li kakve vanjske simptome bolesti (npr. neki osip, druge kožne promjene) i laboratorijske nalaze (npr. promjene u krvnoj slici, na RTG pluća, i drugo) što bi potvrdilo dijagnozu infestacije nekim parazitom. Najčešće takve migrirajuće simptome od parazita uzrokuje oblić toksokara, a on bi se trebao dokazati serološkim testovima.
Izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog