Degeneracija žute pjege povezana s dobi

Žuta pjega

Žuta pjega (makula) je naziv za središnji dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. Ona je sastavni dio svakog oka i mjesto najjasnijeg vida. Degeneracija žute pjege povezana s dobi je naziv za postupno oštećenje oblika i funkcije žute pjege koje nastupa iza 50 godine života. U današnje vrijeme degeneracija žute pjege jedan je od vodećih uzročnika gubitka centralne vidne oštrine. Gubitak centralne vidne oštrine bolesnici najčešće opisuju kao nemogućnost da vide centar slike npr. u rečenici koju čitaju nedostaju središnja slova, ne vide jasno lice osobe koju gledaju i sl. Učestalost bolesti povećava se s dobi, a kako se danas u većini razvijenih zemalja pomiče dobna granica stanovništva, tako se svake godine otkriva sve više bolesnika s degeneracijom žute pjege.

Učestalost i klinička slika

Bolest se pojavljuje u dva oblika, suhom i vlažnom. Suhi oblik uglavnom postpeno i sporo napreduje, dok vlaži oblik vrlo brzo napreduje i u relativnom kratkom vremenu znatno oštećuje žutu pjegu. Moguća je promjena iz suhog u vlažni oblik, a kao komplikacija u konačnici razvoja bolesti nastaje ožiljak u području žute pjege koji trajno oštećuje centralnu vidnu oštrinu U početku bolesti bolesnici vrlo često primjećuju iskrivljenje slike i valovitost (kao da gledaju kroz vodu) uz manji gubitak vidne oštrine, što se često zanemari misleći da su potrebne samo "jače" naočale. Takve početne promjene mogu se uočiti Amslerovim testom koji se koristi i u samokontroli bolesnika s oštećenjem žute pjege.

Amslerov test je pravilna mrežica s označenim centrom koju ispitanik promatra svakim okom zasebno uz naočale za blizinu na udaljenosti od 30-40 cm. Kod urednog vida mrežica ima pravilan oblik, dok se u oštećenjima žute pjege uočavaju na mrežici iskrivljenja linija, zamućenje ili potpuni nedostatak pojedinih kockica. Takve promjene upućuju na oštećenja žute pjege i potrebu za kompletnim oftalmološkim pregledom.

Dijagnostika i liječenje

Za dijagnostiku bolesti žute pjege pored kliničkog pregleda koristimo fluoresceinsku angiografiju (FAG) i lasersko slojevno snimanje mrežnice (OCT - optička koherentna tomografija) kao temljene pretrage koje služe i u daljnjem praćenju uspješnosti liječenja. U prevenciji degenerativnih promjena preporučuju se vitamini C i E kao snažni antioksidansi i lutein. Liječenje se danas prvenstveno provodi intravitrealnim injekcijama lijekova koje zaustavljaju rast novih krvnih žilica u oku (anti-VEGF), fotodinamskom terapijom (PDT), kortikosteroidima, laserom i nekim drugim postupcima.

Intravitrealna injekcija je postupak primjene lijeka direktno u prostor staklastog tijela u oku što se provodi u sterilnim uvjetima operacijske dvorane. Na taj način lijek dolazi u najbliži kontakt s područejm žute pjege na koju treba djelovati, i postiže se optimalna koncentracija lijeka koja ima produljeno djelovanje kroz 6 i više tjedana. Ponekad se koriste i kombinacije navedenih postupaka u cilju što boljeg terapijskog učinka. Rano prepoznavanje početnih simptoma i rana dijagnostika ključni su za uspješno liječenje degenerativnih promjena žute pjege.