Ostalo

Ovisnost o nikotinu

Objavljeno 06.06.2013.
Lidija Kostanjšak, dr. med., specijalist psihijatar, subspecijalist socijalne psihijatrije
Ovisnost o nikotinu kao posljedica pušenja duhana problem je još od staroga vijeka, no napredovanjem istraživanja o štetnosti duhana ta se tema u posljednjih pedesetak godina aktualizira iz godine u godinu, ali i iz dana u dan.
Ovisnost o nikotinu

Čimbenik rizika koji se može izbjeći

U dojenčadi i male djece duhanski dim dovodi do bitno učestalijih bronhitisa i ostalih bolesti dišnog sustava.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava nas da svakih osam sekundi jedan čovjek na svijetu umire zbog posljedica štetnog djelovanja duhana. Također procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90-95% smrti od raka bronha i pluća, 80% smrti zbog kronične opstruktivne bolesti pluća, oko 50% smrti od ostalih zloćudnih novotvorina te oko 30% smrti od krvožilnih bolesti. U žena, osim dakako izrazito snažnog čimbenika rizika zdravlja vezanog uz maligne, kronične plućne i krvožilne bolesti, štetan utjecaj pušenja dovodi se u vezu s povećanim rizikom od neplodnosti, a trudnice koje puše imaju veći rizik od spontanog pobačaja, prijevremenog poroda i rađanja djeteta manje porođajne težine.

Pasivnim pušačima koji udišu duhanski dim povećava se rizik umiranja zbog koronarne bolesti za 25%, a rizik obolijevanja od raka pluća i bronha je oko 35% veći nego kod nepušača koji nisu izloženi pasivnom pušenju. U dojenčadi i male djece duhanski dim dovodi do bitno učestalijih bronhitisa, ali i ostalih bolesti dišnog sustava s alergijskom podlogom. Posebno osjetljiva grupa populacije su tinejdžeri, s obzirom da se nalaze u razdoblju učvršćivanja temeljnih životnih načela, navika i obrazaca ponašanja.

Mladi kao najosjetljivija skupina

Istraživanje među mladima u dobi od 16 godina pokazalo je da mladi u Hrvatskoj puše više od svojih vršnjaka u Europi.

Nažalost, laka dostupnost cigareta, vrlo moćna i utjecajna reklamna propaganda duhanske industrije, obiteljski modeli ponašanja (roditelji-pušači), blaga zakonska regulativa ograničavanja pušenja te još uvijek blagonaklono gledanje društva na pušenje duhana stavlja mlade ljude u delikatan položaj, tj. na prekretnicu hoće li štetnu naviku pušenja duhana prihvatiti kao dio svog ponašanja ili će tu štetnu naviku odbaciti (niti ne započeti). Nažalost, statistike su porazne i ukazuju da će ljudi koji puše, ukoliko se ne aktivira akcijski plan borbe na svim razinama, gore navedenu statistiku što se tiče bolesti i smrtnosti povezanih s pušenjem i dalje čvrsto držati u visokim vrijednostima.

Istraživanje ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) provedeno i u Hrvatskoj među mladima u dobi od 16 godina pokazalo je da mladi u Hrvatskoj puše više od svojih vršnjaka u Europi. Zadnjih godina trendovi pušenja u Hrvatskoj su tek u fazi stabilizacije, dok je u drugim europskim zemljama trend pušenja u padu.

Štetni sastav duhanskog dima

Duhanski dim sadrži oko 4000 sastojaka od kojih je velik broj štetan po zdravlje.

U duhanskom dimu ima oko 4000 sastojaka od kojih je velik broj štetan po zdravlje. Duhanski dim sadrži teške metale, oko 200 otrovnih plinova i preko 50 kancerogenih tvari. Najštetnija od tih tvari je nikotin, prirodni alkaloid koji na ljudsko tijelo može djelovati kao stimulator ili sedativ, što zavisi od dužine pušačkog staža i količine unesenog nikotina u tijelo. Nakon izlaganja nikotinu dolazi do povišenja krvnog tlaka, ubrzava se srčani ritam i disanje te dolazi do naglog otpuštanja glukoze u krv, tako da se u pušača može naći blago povišena razina šećera u krvi, što dovodi do poremećaja metabolizma i gubitka apetita. Veće doze nikotina imaju sedativan učinak (pad koncentracije i sposobnosti pamćenja).

Nikotin je spoj vrlo snažnog adiktivnog svojstva te je odgovoran za razvijanje ovisnosti koja se smatra vrlo teškom, čak težom od ovisnosti o teškim drogama (heroinu). Katran je proizvod suhe destilacije lišća duhana, visoko kancerogena materija koja se taloži u plućima i odgovorna je za razvoj pušačkog malignoma. Ugljični monoksid je otrovni plin, bez boje, mirisa i okusa, koji nakon udisaja iz duhanskog dima izaziva ubrzan rad srca, veže se za eritrocite te ometa normalan prijenos kisika kroz krv. Krv "težih" pušača ima čak 15% ugljičnog monoksida umjesto kisika. Olovo, kadmij i benzen su također vrlo štetni sastoji duhanskog dima, pogubnog djelovanja na pušače i na ljude iz njihove okoline.

Kako prestati pušiti

Pušačima koji žele prestati pušiti su na raspolaganju brojne škole odvikavanja od pušenja s dobrim uspjehom.

Milijuni ljudi prestali su pušiti i sami su se izborili da prevladaju sve zamke procesa odvikavanja koji može biti vrlo dug. Akutni fizički simptomi sustezanja pri odvikavanju od nikotina relativno su blagi u usporedbi sa smetnjama sustezanja pri apstinenciji od drugih adiktivnih sredstava (poput alkohola i droge) te traju svega 3-5 dana. Ipak, dug je put nošenja i borbe sa psihičkom ovisnosti čiji se simptomi aktualiziraju u raznim životnim okolnostima i situacijama, poglavito onima koji su vezani uz rituale pušenja i situacije u kojima je bivši pušač gotovo automatski posezao za cigaretom.

Većina pušača u svom pušačkom stažu ima nekoliko pokušaja apstinencija, ali što više pokušaja, to je zapravo više recidiva koji upravo ukazuju na jačinu adiktivnog svojstva nikotina. Premisa procesa odvikavanja od pušenja bi trebala biti "postati i ostati nepušač", dakle održati apstinenciju i promijeniti svoj životni stil pušača u životni stil života nepušača.

Pušačima koji žele prestati pušiti, a ne uspijevaju uspostaviti ili održati apstinenciju, su na raspolaganju brojne škole odvikavanja od pušenja koje se baziraju na različitim pristupima i metodama i koje ističu da imaju veliki postotak polaznika koji prestanu pušiti. Spominje se da čak oko 80% polaznika prestaje pušiti, pa bi se pušači koji žele prestati pušiti mogli povesti za tim podatkom i često dati veće svote novaca ne bi li i oni prestali pušiti. Prestati pušiti i nije problem (veliki broj pušača je više puta prestajao pušiti), ali ostati nepušač je zapravo problem pri kojem od pomoći može biti struka. Realna procjena jest da je uspjeh škola odvikavanja od pušenja oko 30% ako se prate polaznici škola kroz godinu dana od početka apstinencije.

Program u Zagrebu

U Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice" na Klinici za psihijatriju djeluje Škola odvikavanja od pušenja "Postani i ostani nepušač". Cilj programa Škole je omogućiti zainteresiranim pušačima koji žele prestati pušiti profesionalnu pomoć, podršku, edukaciju i usmjeravanje prema cilju - postati i ostati nepušač. Informacije o Školi odvikavanja od pušenja pri Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice", Vinogradska cesta 29, Zagreb se mogu dobiti na broj telefona 01/3787-734, mobitela 098/1740-721 ili putem elektroničke pošte: skola.nepusenja@gmail.com.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(35)
4.6 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.