nema mjerenja
Trave
niska
Loboda
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Drveće
niska
Trave
niska
Korovi
visoka
nema mjerenja
Trave
niska
Koprive
niska
Ambrozija
niska
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Trave
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Crkvina
niska
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Ambrozija
umjerena
Crkvina
niska
Koprive
niska
Ambrozija
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Ginekologija

Menstrualni ciklus i psihičke smetnje

Objavljeno 06.08.2013.
Martina Blažev, dr. med., specijalist psihijatar
Premda nema jednoznačnih dokaza da se određena psihijatrijska stanja vežu isključivo uz ženski spol, jasno je da reproduktivni procesi kod žene imaju dubok utjecaj na nastanak raznih psihopatoloških fenomena. Reproduktivna psihijatrija nam je zbog toga kao grana izrazito važna, s obzirom da su žene pod povećanim rizikom za razvoj depresije i anksioznih poremećaja, a peripartalno razdoblje te psihičke smetnje koje se javljaju u tom periodu zahtijevaju posebnu subspecijalističku skrb.
Menstrualni ciklus i psihičke smetnje

Razina estrogena kao zrcalo psihopatoloških fenomena

Tijekom reproduktivne dobi incidencija depresije značajno se razlikuje među spolovima.

Receptori za estrogen nalaze se u raznim tkivima (uključujući ženski i muški mozak), a usko su vezani i uz serotoninske, dopaminske i GABA receptore. Ekspresija estrogenskih receptora u mozgu značajno varira tijekom menstrualnog ciklusa, dok se razina estrogena također mijenja pod utjecajem reproduktivnih događaja tijekom života žene, što se posljedično odražava i na pojavnost nekih psihopatoloških stanja. Usporedbe radi, kod muškaraca incidencija depresije raste u pubertetu i relativno je konstantna kroz život. Kod žena pak incidencija depresije kroz život zrcali promjene u razini estrogena. To znači da je kod žena jednaka incidencija depresije kao i kod muškaraca prije puberteta i nakon menopauze. Tijekom reproduktivne dobi incidencija depresije značajno se razlikuje među spolovima.

Osim depresije, postoje i neke specifične dijagnoze vezane za ženski spol. Tako razlikujemo tri kategorije psihopatoloških stanja vezanih uz reproduktivnu dob žene:

  • Smetnje vezane uz menstrualni ciklus
  • Psihopatologija vezana uz peripartalno razdoblje
  • Psihopatologija vezana uz razdoblje menopauze

Smetnje vezane uz menstrualni ciklus

Neke studije pokazuju pogoršanje simptoma graničnog poremećaja ličnosti tijekom lutealne faze i rane folikularne faze menstrualnog ciklusa.

U užem smislu, pod smetnjama vezanim za menstrualni ciklus podrazumijevamo predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD), a neki autori ovdje ubrajaju i predmenstrualni sindrom (PMS). Poznato je međutim da se simptomi i nekih drugih psihijatrijskih bolesti intenziviraju tijekom lutealne faze menstruacijskog ciklusa - primjerice u slučaju depresije, bulimije ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Neke druge smetnje se pak mogu, ali i ne moraju pogoršati; tako neke žene imaju panične napade uvijek u lutealnoj fazi, a druge gotovo nikada. Neke studije pokazuju pogoršanje simptoma graničnog poremećaja ličnosti tijekom lutealne faze i rane folikularne faze u smislu povišene incidencije samoozljeđivanja.

Predmenstrualni disforični poremećaj

Za dijagnozu predmenstrualnog disforičnog poremećaja potrebna je prisutnost psihičkih, ali i fizičkih simptoma.

PMDD nije službena dijagnostička kategorija i neki smatraju da je kao dijagnoza vrlo kontroverzan jer dovodi do stigmatizacije žena. Ipak, kao sindrom je često opisivan u literaturi. Javlja se obično tjedan dana prije menstruacije, dakle tijekom lutealne faze menstrualnog ciklusa, što znači da se kao glavni čimbenik u etiologiji navodi promjena u razini hormona. Neke teorije govore u prilog abnormalnostima u metabolizmu kalcija. Također su dokazane razlike u reaktivnosti mozga pacijentica tijekom PMDD-a u smislu jake reaktivnosti na negativne stimuluse i nemogućnosti supresije reakcije u odnosu na zdrave kontrole u lutealnoj fazi.

Karakteristični simptomi su sniženo raspoloženje, tjeskoba, afektivna labilnost, iritabilnost i sklonost interpersonalnim konfliktima, smanjen interes za uobičajene aktivnosti, slabija koncentracija, osjećaj letargije, brzo umaranje i nedostatak energije, nesanica ili prekomjerna pospanost. Moguć je subjektivni osjećaj "gubitka kontrole". Uz navedeno mogu biti prisutni i fizički simptomi, kao što su osjećaj nadutosti (edem), glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te dobitak na tjelesnoj težini. Za dijagnozu je dakle potrebna prisutnost psihičkih, ali i fizičkih simptoma.

Učestalost i liječenje predmenstrualnog disforičnog poremećaja

Prvu liniju u terapiji čine lijekovi iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina.

Procjenjuje se da PMDD ima oko 5 posto žena, no zbog nedostatka konsenzusa oko dijagnostičkih kriterija točni epidemiološki podaci nisu poznati. Također se smatra da oko 80 posto žena ima barem neke simptome iz navedenih dijagnostičkih kriterija u smislu promjena raspoloženja, spavanja ili određene somatske tegobe, no nedovoljno da bi tražile liječničku pomoć. Ono što je važno jest razlikovanje PMDD-a od PMS-a koji je također karakteriziran iritabilnošću i disforijom, no ne smatra se psihijatrijskim poremećajem u užem smislu te ne uzrokuje značajno oštećenje u svakodnevnom  funkcioniranju.

Prva linija liječenja PMDD-a uključuje lijekove iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina koji se mogu uzimati tijekom čitavog ciklusa ili pak samo tijekom simptomatskih dana. Neki autori preporučuju primjenu oralnih hormonalnih kontraceptiva. Ostala simptomatska terapija uključuje analgetike za bolove, sedative za anksioznost i nesanicu, a u težim slučajevima se za edeme mogu koristiti diuretici. Također se preporučuje promjena u životnom stilu, tjelovježba i izbjegavanje kofeina, kao i nadoknada kalcija i vitamina D.

Zaključak

Reproduktivni procesi kod žene imaju značajan utjecaj na njezino psihološko i mentalno funkcioniranje tijekom adolescencije, rane odrasle dobi, srednje dobi, ali i kasnije u životu te mogu utjecati na nastanak raznih psihopatoloških stanja. Predmenstrualni disforični poremećaj je stanje koja spada u kategoriju smetnji vezanih za menstrualni ciklus. Javlja se u tri do osam posto žena te se može uspješno liječiti selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina, kao i nadoknadom kalcija i vitamina D.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(25)
4.5 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.