Zaraze i otrovanja

Rotavirus

Objavljeno 26.11.2018.
Infekcije rotavirusom predstavljaju glavni uzrok teškog akutnog infektivnog gastroenterokolitisa u djece mlađe od pet godina života, a koji može dovesti do teške dehidracije i potrebe za bolničkim liječenjem. Najbolja i najučinkovitija mjera prevencije koju zagovaraju sve svjetske relevantne organizacije jest cijepljenje.
Rotavirus

O uzročniku i epidemiologiji rotavirusne infekcije

Rotavirus je jako zarazan, visoko virulentan te otporan na temperaturne promjene, sredstva za čišćenje i znatan broj antiseptika.

Rotavirus je virus iz obitelji Reoviridae koji kao genetski materijal sadrži ribonukleinsku kiselinu (RNA). Svoje ime duguje karakterističnom obliku nalik na kotač što je prvi put uočeno tijekom elektronske mikroskopije, pa je tako u nomenklaturi iskorištena latinska riječ "rota" koja znači "kotač". Sam virus ima značajan broj potkategorija (nazvanih serogrupe i serotipovi), a za 90 posto svih infekcija u ljudi odgovorni su rotavirusi iz serogrupe A.

Jedna od glavnih značajki ovog virusa je zaraznost, visoka virulencija te velika otpornost na temperaturne promjene, sredstva za čišćenje i znatan broj antiseptika. S druge strane, osjetljiv je na 95%-tni etanol, 70%-tni izopropanol, 2%-tni glutaraldehid i na klorirane pripravke. Virus je stabilan u okolišu te se često pronalazi u vodi, a u prašini može preživjeti šezdeset dana, što sve skupa povećava mogućnost zaraze ovim uzročnikom.

Danas se zna kako je rotavirus vodeći uzročnik bolničkih infekcija, pa se tako svako peto hospitalizirano dijete zarazi. No nisu samo ugrožena djeca, već se infekcija često viđa i u domovima za starije i nemoćne osobe. Infekcija također pokazuje izraženu sezonalnost te se u velikom broju zemalja uglavnom viđa zimi, a u Republici Hrvatskoj se posebno prati i bilježi od 2008. godine.

Na koji način dolazi do zaraze rotavirusom?

Infektivna doza je vrlo mala, pa je tako za zarazu dovoljno manje od stotinjak virusnih čestica.

Glavni način prijenosa rotavirusa je feko-oralni put, što prvenstveno znači kontakt kontaminiranih ruku i usta, premda se virus može prenijeti i preko onečišćenih površina i predmeta kao što su igračke. S druge strane, smatra se da je moguć i respiratorni prijenos, kad virus kapljičnim putem (najčešće uslijed kihanja) ulazi u osjetljivog domaćina. Infektivna doza je vrlo mala, pa tako od 10 bilijuna virusnih čestica koje su prisutne u gramu stolice do zarazne bolesti može dovesti manje od njih stotinjak.

Po ulasku u organizam virus pronalazi stanište u tankom crijevu gdje započinje njegov rast i umnožavanje, što dovodi do strukturnih i funkcionalnih promjena u crijevnom epitelu. Naime, kao i drugi virusi, za umnažanje i posljedično izazivanje bolesti, virus prvo mora ući u stanice. Djelovanjem čimbenika virulencije virusa aktivira se sekrecija vode i elektrolita, stimulira lučenje serotonina te onemogućuje razgradnja laktoze, što je zajedno odgovorno za sekrecijski proljev te većinu drugih simptoma i znakova bolesti.

Klinička prezentacija bolesti

Od inicijalnog kontakta s virusom do razvoja karakteristične kliničke slike obično protekne između 18 sati i 48 sati. Nakon tog perioda dolazi do naglog povraćanja i vodenastog proljeva praćenih povišenom tjelesnom temperaturom, groznicom, bolovima/grčevima u trbuhu te gubitkom apetita. U novorođenčadi je rotavirusna infekcija obično asimptomatska ili blaga uslijed prijenosa zaštitnih protutijela od majke na nerođeno dijete preko posteljice.

S druge strane, kod dojenčadi starije od šest mjeseci bolest može biti vrlo teška s velikim brojem proljevastih stolica, što dovodi do dehidracije i poremećaja u ravnoteži elektrolita. Shodno tome se u ovoj dobi viđa najveći broj hospitalizacija, gdje je često potreban intenzivan nadzor zaražene djece. Ponekad su kod djece prisutni i određeni respiratorni simptomi (poput kašlja i curenja nosa), a stariji bolesnici ponekad razviju bolove u zglobovima i mišićima.

Kako pristupiti dijagnostici rotavirusa?

U zahvaćene djece treba prevenstveno tražiti znakove dehidracije kako bi se u slučaju potrebe na vrijeme posjetio liječnik.

Rotavirus se u principu ne traži rutinski u pacijenata s gastroenteritisom budući da rezultati ne utječu na klinički pristup koji se temelji na rehidraciji. Shodno tome, u zahvaćene djece treba prevenstveno tražiti znakove dehidracije promatrajući turgor kože, obrazac disanja, učestalost mokrenja te vrijeme ponovnog punjenja kapilara. U slučaju da se prepoznaju znakovi dehidracije, a pogotovo ako se pritom radi o djetetu mlađem od godine dana koji uporno povraća te koji ima neku predležeću bolest (šećerna bolest, disfunkcija bubrega), što prije treba posjetiti liječnika radi procjene o potrebi intravenske rehidracije.

U slučaju potrebe za egzaktnom dijagnozom infekcije, rotavirusna infekcija se može dijagnosticirati u mikrobiološkom laboratoriju korištenjem komercijalnih imunoenzimskih testova, koji služe i za epidemiološki nadzor kretanja bolesti. Moderni laboratoriji koriste molekularne metode dijagnostike poput lančane reakcije polimerazom. Elektronski mikroskop je također vrlo specifična metoda, ali koristi se prvenstveno u istraživačke svrhe.

Glavni koraci u terapiji rotavirusnog gastroenteritisa

U slučaju da dijete doji, tada su svakako poželjni češći podoji radi sprječavanja dehidracije uzrokovane rotavirusom.

Čim se prepoznaju znakovi bolesti koji upućuju na gubitak tekućine, važno je oboljelom djetetu dati oralnu rehidracijsku otopinu radi nadoknade vode, šećera i minerala. Zbog svojeg sastava navedeno ima prednost pred davanjem čaja ili čiste vode, a gazirani napitci i sokovi bi se svakako trebali izbjegavati budući da oni mogu dodatno pogoršati proljev. U slučaju da dijete doji, tada su svakako poželjni češći podoji radi sprječavanja dehidracije.

Uz oralnu rehidracijsku otopinu, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF preporučuju suplementaciju cinkom kao jedan od važnih koraka. Nadalje, određeni probiotici su se također pokazali učinkovitima u skraćivanju trajanja proljeva, budući da se radi o živim mikroorganizmima koji imaju blagotvoran učinak na crijevnu floru i zdravlje domaćina. Za razrjeđivanjem hrane nema potrebe, a svakako bi trebalo izbjegavati nepotrebne lijekove.

Nadalje, određeni probiotici su se također pokazali učinkovitima u skraćivanju trajanja proljeva, budući da se radi o živim mikroorganizmima koji imaju blagotvoran učinak na crijevnu floru i zdravlje domaćina. Tako se korištenje sojeva Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces boulardii kao dodatne terapije uz oralnu rehidracijsku otopinu, preporučuje u skladu s nekoliko smjernica diljem svijeta, budući da je velik broj studija proučavao aktivnost LGG-a upravo protiv rotavirusa. Takva praksa ima za cilj poboljšati terapeutski učinak u borbi protiv infekcija uzrokovanih rotavirusom, što može biti od velike važnosti za očuvanje zdravlja crijeva i općeg imunosnog sustava.

Cijepljenje kao ključ prevencije

Učinkovitost cjepiva je dokazana za pet najučestalijih sojeva rotavirusa u dječoj populaciji.

Cijepljenje ima važnu preventivnu ulogu u sprječavanju težih oblika rotavirusne infekcije. Premda je prvo razvijeno cjepivo ukinuto još 1998. godine zbog povezanosti s intususcepcijom crijeva (stanje kad se jedna crijevna vijuga uvlači u drugu), 2006. godine potvrđena je sigurnost dvaju novih cjepiva od strane Europske medicinske agencije. Cijepljenje protiv rotavirusne infekcije nije obavezno, već odluka isključivo ovisi o roditeljima nakon savjetovanja sa specijalistom pedijatrom koji poznaje i prati zdravstveno stanje djeteta.

Učinkovitost cjepiva je dokazana za pet najučestalijih sojeva rotavirusa u dječoj populaciji. Rizične skupine djece koje bi se svakako trebale cijepiti protiv rotavirusa uključuju nedonošćad prije 33. tjedna gestacijske dobi, novorođenčad s prirođenim metaboličkim bolestima i srčanim manama, kao i dojenčad s kroničnim bolestima bubrega, jetre i teškim defektima središnjeg živčanog sustava.

Zaključak

Rotavirusna infekcija jest samoograničavajuća bolest, što znači da ne postoji specifična terapija – izuzev dobre hidracije. Adekvatna higijena i dojenje u dojenačkoj dobi pokazali su se kao čimbenici koji značajnu smanjuju rizik od rotavirusne infekcije, dok cijepljenje osigurava zaštitu u prve dvije godine života dok su rizici najizraženiji.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(142)
4.2 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.