Shizofrenija

Sumanuti poremećaj

Objavljeno 18.10.2019.
Doc. dr. sc. Ninoslav Mimica, dr. med., specijalist psihijatar
Sumanuti poremećaj je bolest koju karakterizira prisutnost jedne (ili više) sumanutosti u trajanju od mjesec dana ili više, ali nema drugih psihotičnih simptoma. Sumanutosti su lažna uvjerenja koja se temelje na pogrešnom zaključivanju o vanjskoj stvarnosti unatoč jasnim dokazima o suprotnom.
Sumanuti poremećaj

Sumanutosti

Nažalost, bolesnici koji boluju od sumanutog poremećaja nemaju dobar uvid u svoja patološka stanja.

Sumanutosti se javljaju u različitim oblicima, i to najčešće kao progonstvene ideje (uvjerenje da će netko biti povrijeđen od strane pojedinca, organizacije ili grupe), ideje odnosa (uvjerenje da su geste, komentari ili okolišni znakovi usmjereni na samoga sebe), ideje veličine (uvjerenje da pojedinac ima izuzetne sposobnosti, bogatstvo ili slavu), erotomanske (pogrešno uvjerenje da je drugi pojedinac zaljubljen u njega/nju), nihilističke (uvjerenje da će doći do velike katastrofe) ili somatske (uvjerenja usmjerena na tjelesnu funkciju ili osjećaj).

Nažalost, bolesnici koji boluju od sumanutog poremećaja nemaju dobar uvid u svoja patološka stanja. Zanimljivo je da, unatoč značajnim sumanutostima, mnoge druge psihosocijalne sposobnosti ostaju netaknute. To je jedna od ključnih razlika između sumanutog poremećaja i drugih primarnih psihotičnih poremećaja.

Dijagnoza sumanutog poremećaja

Razlikovanje između istinskog opažanja, čvrstog uvjerenja, precijenjene ideje i zablude ponekad je izazovan zadatak.

Prvo, kliničkom procjenom psihijatar mora utvrditi prisustvo psihopatoloških fenomena. Neke izjave bolesnika koje se čine sumanutima mogu biti istinite. Nasuprot tome, neke izjave koje se u početku čine uvjerljivima kasnije se mogu identificirati kao jasne sumanutosti. Razlikovanje između istinskog opažanja, čvrstog uvjerenja, precijenjene ideje i zablude ponekad je izazovan zadatak. Često, ekstremnost i neprikladnost bolesnikova ponašanja povezana s danim uvjerenjem, a ne jednostavna istina ili neistina samog vjerovanja, ukazuju na njezinu sumanutu prirodu.

Drugi korak je utvrđivanje prisutnosti ili odsutnosti važnih karakteristika i simptoma koji su često povezani s sumanutostima, kao što su zbunjenost, agitacija, različiti fizički simptomi te promjene raspoloženja.

Treći korak uključuje diferencijalnodijagnostički pristup kojim je potrebno isključiti druge sustavne medicinske i psihijatrijske poremećaje kod kojih su obično prisutne sumanutosti. To uključuje detaljnu anamnezu, pregled mentalnog statusa i laboratorijsku/radiološku procjenu.

Epidemiologija i etiologija

Prevalencija sumanutog poremećaja u svijetu je približno 0,02 %, što je znatno niže od učestalosti shizofrenije (1 %) i depresivnih poremećaja (5 %). Ipak, treba uzeti u obzir da je određivanje prevalencije sumanutog poremećaja ograničeno rijetkim epidemiološkim podacima koji uglavnom uključuju pojedinačne opise slučajeva ili male nekontrolirane studije.

Etiologija sumanutog poremećaja je nepoznata, a postoji nekoliko poteškoća u provođenju istraživanja u ovom području:

  • Bolesnici kojima je dijagnosticiran sumanuti poremećaj jesu heterogena skupina bolesnika sa sumanutostima kao dominantnim simptomom
  • Bolesnici često odbijaju liječenje
  • Postoje jake indikacije da je sumanuti poremećaj različito stanje, različito od shizofrenije ili poremećaja raspoloženja pa samim time ima prividno relativno stabilan tijek.

Kliničke značajke

Policija, članovi obitelji, suradnici i liječnici, osim psihijatara, obično su prvi koji sumnjaju u kako se radi o sumanutom poremećaju i često potiču bolesnika da traži psihijatrijske konzultacije.

Ispitivanje mentalnog statusa (uključujući kognitivni pregled) u sumanutom poremećaju obično je normalno osim prisutnosti abnormalnih sumanutih uvjerenja.

Općenito, bolesnici su kognitivno dobro očuvani. Govor, psihomotorna aktivnost i kontakt očima mogu odražavati emocionalno stanje povezano sa sumanutostima, ali su inače normalni.

Raspoloženje je najčešće u skladu sa sumanutim sadržajem; na primjer, bolesnici sa sumanutostima proganjanja mogu biti sumnjičavi i zabrinuti. Blaga disforija može biti prisutna bez obzira na vrstu sumanutosti. Sjećanje i spoznaja su netaknuti. Razina svijesti je neoštećena.

Bolesnici obično imaju malo uvida i smanjenu kritičnost spram svojim zabluda. Policija, članovi obitelji, suradnici i liječnici, osim psihijatara, obično su prvi koji sumnjaju u kako se radi o sumanutom poremećaju i često potiču bolesnika da traži psihijatrijske konzultacije.

Procjena suicidalnih misli i pulzija iznimno je važna. Nužno je aktivno procijeniti prisutnost homicidnih i suicidalnih misli povezanih sa sumanutostima i utvrditi rizik provedbe nasilnih planova.

Erotomanski tip

Osnova sumanutosti jest da je druga osoba, obično višeg društvenog statusa, zaljubljena u bolesnika. Predmet obmane je obično oženjen, geografski i/ili društveno udaljen, ili na drugi način nedostupan. Bolesnici s ovom vrstom obmane obično su žene, iako muškarci prevladavaju među forenzičkim bolesnicima. Bolesnici često pokušavaju kontaktirati objekt erotomanske sumanutosti pokretanjem e-pošte i drugih oblika elektronske komunikacije, telefonskim pozivima, slanjem pisama i darova, neželjenim posjetima, pa čak i uhođenjem.

Grandiozni tip

Bolesnici vjeruju da posjeduju neki veliki i nepriznati talent, da su napravili neka važna otkrića, imaju poseban odnos sa nekom istaknutom osobom i/ili imaju poseban vjerski uvid. Mnogi bolesnici s paranoidnim poremećajem ličnosti pokazuju određeni stupanj grandioznosti u svojim sumanutostima a bolesnici s narcističnim poremećajem ličnosti istodobno će pokazati nedostatak empatije i ljubomoru.

Ljubomorni tip

Temelj sumanutosti je da je supružnik ili ljubavnik bolesnika nevjeran. Može doći do određenog stupnja nevjere; međutim, bolesnici sa sumanutom ljubomorom podupiru njihovu optužbu s varljivim tumačenjem "dokaza" koji mogu biti neškodljivi (npr. neuredna odjeća, mrlje na listovima). Bolesnici se često suočavaju sa svojim supružnicima i interveniraju u zamišljenim situacijama nevjere. Ljubomora može izazvati bijes i osnažiti ljubomornog pojedinca s osjećajem pravednosti kako bi opravdala agresivnost prema supružniku/partneru i/ili zamišljenoj ljubavnici. Ovaj poremećaj može dovesti do nasilja, uključujući samoubojstva i ubojstva.

Proganjajući tip

To je najčešći tip sumanutog poremećaja. Bolesnici ovog tipa vjeruju da su progonjeni i ozlijeđeni. Nasuprot sumanutostima prisutnih kod shizofrenih bolesnika, zablude su sistematizirane, koherentne i naizgled imaju jasnu logiku.

Bolesnici često participiraju u formalnim parnicama protiv svojih progonitelja, svadljivog su ponašanja i sumnjičavosti. U ekstremnim situacijama, mogu pribjeći nasilju prema onima za koje vjeruju da im prijete i/ili ih povređuju.

Somatski tip

Temeljna uvjerenja ovog tipa su zablude oko tjelesnih funkcija i senzacija. Najčešća su uvjerenja da je netko zaražen insektima ili parazitima, da netko emitira neugodan miris, da dijelovi tijela ne funkcioniraju, da su tijelo ili dijelovi tijela deformirani ili ružni, ili da se dijelove tijela redupliciraju. Bolesnici su čvrsto uvjereni u "fizičku" prirodu ovog poremećaja, za razliku od bolesnika s hipohondrijskom prezentacijom koji bi mogli priznati da je njihov strah od ozbiljne bolesti neosnovan.

Mješoviti tip

Bolesnici istodobno pokazuju više od jedne sumanutosti, a niti jedna ne prevladava.

Liječenje

U pojedinim slučajevima oboljelih od sumanutog poremećaja klozapin je povezan s poboljšanom kvalitetom života i smanjenjem simptoma.

Sumanuti poremećaj je izazovan za liječenje iz raznih razloga, uključujući učestalo poricanje bolesnika da imaju bilo kakav problem, osobito s psihološkim objašnjenjem. Psihijatar s bolesnikom treba uspostaviti terapijski savez i razgovarati o uzajamno prihvatljivim simptomatskim ciljevima liječenja te educirati članove obitelji o bolesti.

Psihofarmakološko liječenje

Olanzapin i risperidon su najčešće korišteni atipični antipsihotici; međutim, neki dokazi pokazuju superiorniji odgovor na tipična (prva generacija) sredstva. U pojedinim slučajevima oboljelih od sumanutog poremećaja klozapin je povezan s poboljšanom kvalitetom života i smanjenjem simptoma. Antidepresivi se također koriste u liječenju sumanutog poremećaja, primarno somatskog tipa (SSRI).

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(7)
4.4 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.