Depresija

Bipolarni afektivni poremećaj - BAP

Objavljeno 25.07.2019.
Mr. sc. Joško Prološčić, dr.med., specijalist psihijatar, subspecijalist biologijske psihijatrije
Bipolarni afektivni poremećaj, skraćeno BAP je psihijatrijski poremećaj ili bolest koju karakterizira izmjene povišenog (hipomanija i manija) i sniženog raspoloženja (depresija), koje značajno djeluju na cjelokupni život bolesnika.
Bipolarni afektivni poremećaj - BAP

Pojavnost bipolarnog poremećaja

Najčešće se kod bolesnika javlja više depresivnih epizoda, te liječenje depresije može trajati i godinama da bi se pojavila prva hipomanična ili manična epizoda.

Bipolarni poremećaj početkom 20. stoljeća nazivao se "manično-depresivnom psihozom", a sredinom 19. stoljeća "cirkularnom psihozom". Učestalost pojavnosti BAP-a u Europi je oko 1 % te se ubraja među 10 svjetskih najvećih javnozdravstvenih problema. Za postavljanje dijagnoze BAP-a potrebna je jedna hipomanična ili manična epizoda u bolesnikovoj prošlosti, bez obzira na to je li aktualna klinička slika povišenog ili sniženog raspoloženja.

Najčešće se kod bolesnika javlja više depresivnih epizoda, te liječenje depresije može trajati i godinama da bi se pojavila prva hipomanična ili manična epizoda. Bipolarni poremećaj javlja se nešto češće kod žena, a početak poremećaja je obično u dobi između 15. i 30. godine života, iako se može dijagnosticirati i u starijoj životnoj dobi. Bolesnici kojima su roditelji ili braća bolovali od BAP-a imaju 5 do 10 puta veći rizik obolijevanja u odnosu na rizik u općoj populaciji.

Manična epizoda

Simptomi manične epizode su euforija, nekritičan entuzijazam popraćen naglašenim smijehom, poziranje i teatralno ponašanje. U stanju pretjerano povišenog raspoloženja takve osobe mogu postati u kontaktu vulgarne, nedistancirane, plačljive, jako razdražljive, praskave, pa i fizički agresivne osobito ako im se proturječi. Takve osobe imaju povišenu fizičku aktivnost, brzi govor kojeg je teško prekinuti, neprestano i iznenadno mijenjanje teme razgovora, nepromišljeno, impulzivno i ponekad vrlo opasno ponašanje bez sagledavanja učinka svojih postupaka. Imaju jako smanjenu potrebu za spavanjem, osjećaju se puni energije, smanjeno i nepravilno se hrane, povećan je seksualni nagon.

Uslijed povećanog samopouzdanja i samopoštovanja osoba u maničnoj epizodi ponaša se često nekritično samouvjereno. Ponekad pretjerano troše novac do te mjere da zapadnu u novčane dugove. Istovremeno planiraju i sudjeluju u mnogobrojnim aktivnostima istovremeno, vrlo lako ostvaruju brojne socijalne kontakte, skloni su pretjeranoj konzumaciji alkohola, što dovodi do financijskih, obiteljskih i radno-socijalnih problema i sukoba.

Manija može imati i psihotične simptome (kada osoba ne doživljava realitet) poput osjećaja da posjeduju posebne fizičke i psihičke sposobnosti (primjerice da su nerealno bogate, da poznaju puno svjetski poznatih osoba, da imaju moć iscjeljivati druge ljude, da su Bog, da imaju božanska obilježja, mogu spasiti svijet, i slično).

Depresivna epizoda

Depresivnu fazu bolesnici osjećaju puno teže s više trpnje, dok u maničnoj fazi više trpi obitelj i okolina.

Simptomi depresivne epizode su depresivno raspoloženje, smanjen ili nepostojeći kapacitet za uživanje, gubitak interesa za stvari, osobe i aktivnosti koje su prije bile važne, bezvoljnost, gubitak motivacije. Depresivne osobe se osjećaju utučeno, bespomoćno, tjeskobno, ponekad ustrašeno, uvijek umorno bez fizičke aktivnosti, beznadno i slično. Pojačano su zaboravljive, slabe koncentracije, nesposobne donositi ikakve odluke.

Depresivne osobe su upravo sve suprotno od manične osobe. Psihomotorno su usporeni, bez ideja, bez interesa za okolinu, bez samopoštovanja i samouvjerenja, pesimistične, ponekad i psihotične u smislu da osjećaju i govore nerealne stvari (primjerice da su naprasno financijski propali, da će uskoro umrijeti, da će se sve urušiti oko njih, propasti svijet, da su nešto krive pa će zbog toga završiti u zatvoru, da su nešto zgriješili, da su prokleti i slično). U depresivnoj fazi BAP-a bolesnici mogu postati skloni suicidalnim mislima, kao što mogu i pokušati suicid, ili ga čak i izvršiti. Depresivnu fazu bolesnici osjećaju puno teže s više trpnje, dok u maničnoj fazi više trpi obitelj i okolina.

Stabilnu fazu bolesti karakterizira održano raspoloženje, uredno funkcioniranje u životu, obitelji, radno-socijalnom okruženju, odnosno odsustvo simptoma manične ili depresivne epizode.

Čimbenici rizika, tijek bolesti i prognoza

Podaci pokazuju da neliječeni bolesnici imaju kraći život za 9 godina, smanjeno funkcioniranje 14 godina i slabiju kvalitetu života 12 godina.

Rizici za nastanak BAP-a su obiteljsko opterećenje, ženski spol, viši socioekonomski status, psihosocijalni stresovi, zlouporaba alkohola i droga, kao i drugi biološki, psihološki i socijalni čimbenici.

Manične epizode obično počinju naglo i traju između dva tjedna i 4-5 mjeseci, ovisno o liječenju. Depresivne epizode traju dulje, više mjeseci, pa i godinu dana. Bolest se može javiti u bilo koje doba nakon puberteta. Raniji početak bolesti upućuje na kroničan tijek, brze izmjene epizoda i miješanu kliničku sliku, te lošiju prognozu bolesti. Bolest najčešće započinje depresivnom epizodom, da bi se poslije izmjenjivale manične i depresivne epizode.

Od 10 % do 20 % oboljelih ima isključivo manične epizode koje obično nastupe vrlo brzo. Broj epizoda manije kreće se od 2 do 30, s prosjekom oko 9 u tijeku života. Ako se ne liječi, manična epizoda obično traje oko 3 mjeseca. Kod oko 15 % bolesnika javljaju se psihotične epizode manije ili depresije. Istraživanja pokazuju da oko 20 % bolesnika izvrši suicid, dok oko 35 % pokuša suicid. Bolesnici često konzumiraju alkohol i droge u tijeku života. Podaci pokazuju da neliječeni bolesnici imaju kraći život za 9 godina, smanjeno funkcioniranje 14 godina i slabiju kvalitetu života 12 godina.

Liječenje

U slučaju potrebe mogu se odrediti i koncentracije pojedinog lijeka u krvi radi bolje djelotvornosti i izbjegavanja nuspojava dotičnog lijeka.

Liječenje bolesnika s bipolarnim poremećajem razlikuje se u ovisnosti o tome je li bolesnik u maničnoj, depresivnoj ili stabilnoj fazi bolesti. Najčešće se u maničnoj fazi propisuju antipsihotici poput haloperidola, olanzapina, risperidona, kvetiapina ili aripiprazola, uz anksiolitik grupe benzodiazepina poput diazepama, lorazepama, alprazolama. Ti lijekovi djeluju smirujuće na hipomanično ili manično raspoloženje bolesnika, kao i psihotične simptome. Odabir vrste lijeka, doze i način davanja (na usta ili intramuskularno u injekcijama) ovisi o dobi bolesnika, procjeni težine psihičkog stanja, suradljivosti, drugih pridruženih tjelesnih bolesti i profilu nuspojava pojedinog lijeka.

U depresivnoj fazi ordiniraju se antidepresivi i to s oprezom jer ti lijekovi mogu vrlo brzo izazvati maničnu epizodu. Mogu se davati primjerice sertralin, paroksetin, fluvoksamin, venlafaksin, duloksetin. Stoga se daju i antipsihotici olanzapin ili kvetiapin uz tzv. stabilizatore raspoloženja.

Stabilizatori raspoloženja su lijekovi koji se propisuju u bilo kojoj fazi bolesti s ciljem upravo stabilizacije raspoloženja. Glavni predstavnici ove skupine lijekova su litij, natrijev valproat, lamotrigin i karbamazepin. U stabilnoj fazi bolesti treba težiti monoterapiji samo sa stabilizatorom raspoloženja kada god je to moguće. U slučaju potrebe mogu se odrediti i koncentracije pojedinog lijeka u krvi radi bolje djelotvornosti i izbjegavanja nuspojava dotičnog lijeka.

Uz liječenje psihofarmacima, u obzir dolazi i psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje. Psihoterapija je više indicirana u depresivnoj fazi bolesti, a socioterapija koja označava resocijalizaciju bolesnika se provodi u mirnijoj fazi poremećaja s ciljem što boljeg uključivanja u radno-socijalno okruženje. U svim fazama bolesti preporučaju se redovite ambulantne kontrole psihijatra kako bi se što bolje pratilo psihičko stanje bolesnika, dok u akutnoj fazi je nerijetko potrebna hitna hospitalizacija na psihijatrijskom odjelu bolnice iz razloga potencijalne opasnosti za sebe i/ili okolinu.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(12)
4.5 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.