Epilepsija

COVID-19 i epilepsija

Objavljeno 09.07.2020.
Prim. mr. sc. Vlatko Šulentić, dr. med., specijalist neurolog-epileptolog
S obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 uzrokovanu virusom SARS-CoV-2 i dramatično promijenjene okolnosti u svim aspektima života, postavlja se pitanje utjecaja pandemije na oboljele od epilepsije. Osim izloženosti samom virusu i mogućem razvoju infekcije, postoje i drugi indirektni načini na koje pandemija može negativno utjecati na oboljele od epilepsije.
COVID-19 i epilepsija

Jesu li oboljeli od epilepsije pod povećanim rizikom od bolesti COVID-19?

Dovoljno je da se oboljeli od epilepsije striktno pridržavaju mjera koje se odnose na ostalo stanovništvo, u cilju sprečavanja nastanka i širenja infekcije.

Koliko je dosada poznato, oboljeli od epilepsije nemaju povećani rizik za razvoj infekcije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u odnosu na ostalu populaciju. Također je važna spoznaja da antiepileptička terapija koju uzimaju oboljeli od epilepsije ni na koji način ne dovodi do većeg rizika od pojave bolesti COVID-19, niti utječe na pogoršanje njene kliničke slike. Stoga je dovoljno da se oboljeli od epilepsije striktno pridržavaju mjera koje se odnose na ostalo stanovništvo, u cilju sprečavanja nastanka i širenja infekcije.

Jedan od mogućih problema mogu biti odlasci u bolnicu radi planiranih redovnih kontrola, izvanrednih kontrola zbog pogoršanja stanja ili nuspojava antiepileptičke terapije, novonastale trudnoće ili pak razvoja epileptičkog statusa, što neodgodivo zahtijeva bolničku obradu.

Redovite kontrole, kontrole uslijed blažeg pogoršanja stanja ili novonastale trudnoće svakako je potrebno izbjegavati. Konzultacije je moguće ostvariti telefonskim putem, putem e-maila ili društvenih mreža, te liječnik koji skrbi o bolesniku sa epilepsijom, i upućen je u problematiku, navedenim putem može riješiti određene probleme i eventualno korigirati ili produljiti dosadašnju terapiju, i to po potrebi više puta u određenom vremenskom periodu.

Posjet bolnici odnosno intervencija hitne službe neophodna je u slučaju razvoja epileptičkog statusa, naravno uz poštivanje svih procedura vezanih za takve slučajeve, a u okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19.

Kako se pripremiti na situaciju

Važno je na vrijeme se informirati o mogućim problemima s nabavom pojedinih antiepileptika te imati pravovremene informacije o eventualno mogućoj nestašici pojedinih antiepileptika.

Jedna od važnijih mjera jest adekvatna i pravovremena opskrba antiepileptičkom terapijom. Budući da je u izvanrednim okolnostima, kao što je slučaj s pandemijom COVID-19, ograničeno kretanje stanovništva te otežan protok robe i ljudi, potrebno je osigurati barem mjesečnu potrebu za antiepileptičkom terapijom.

Važno je na vrijeme se informirati o mogućim problemima s nabavom pojedinih antiepileptika te imati pravovremene informacije od nadležnih ljekarnika, liječnika obiteljske medicine, te epileptologa o eventualno mogućoj defekturi (nestašici) pojedinih antiepileptika. Svakako treba izbjegavati gomilanje zaliha lijekova, što može dovesti do toga da neki drugi bolesnici nemaju mogućnost dobivanja odgovarajuće terapije. 

Zbog svega navedenog, bitno je da oboljeli od epilepsije imaju mogućnost telefonskog ili on-line kontakta sa svojim liječnikom obiteljske medicine kao i svojim epileptologom, da isti budu dostupni za povremene upite od svojih bolesnika, te da se svi zajedno maksimalno prilagođavaju novonastaloj situaciji. Stoga je većina bolnica i epileptoloških ambulanti osigurala i na svojim web-stranicama objavila potrebne kontakte.

Osim navedenih problema koji mogu biti specifični za bolesnike s epilepsijom, i druge okolnosti uzrokovane pandemijom mogu imati implikacije na oboljele od epilepsije.

Izoliranost, reduciranje socijalnih i društvenih kontakata, neizvjesnost kako po pitanju trajanja same pandemije, tako i prema njenim posljedicama, mogu utjecati na psihičko stanje svih pa tako i oboljelih od epilepsije. Kao što je poznato, određene psihičke tegobe mogu biti prisutne ponekad izraženije kod oboljelih od epilepsije. Potrebno je imati na umu učinak trenutno sveprisutnog stresa koji je poznat kao mogući okidač za izazivanje epileptičkih napadaja.

Ovdje su važne mjere psihosocijalne podrške, koje su otvorene putem telefonskih linija ili na druge načine. Ako to nije dovoljno, ponekad su potrebne i farmakološke mjere. U to svrhu se koriste uglavnom anksiolitici ili antidepresivi - poglavito inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) ili inhibitori ponovne pohrane serotonina/noradrenalina (SNRI), a u pojedinim slučajevima ordinira se i pregabalin (PGB).

Postupanje u slučaju bolesti COVID-19 kod oboljelih od epilepsije

Bolest COVID-19, koliko je do sada poznato, ne bi sama po sebi trebala dovoditi do pogoršanja epilepsije, odnosno učestalijeg javljanja epileptičkih napadaja

U slučaju da bolesnik koji se liječi zbog epilepsije oboli od bolesti COVID-19 postupak je isti kao i kod onih bolesnika koji ne boluju od epilepsije. Ovisno o težini kliničke slike bolesnici se mogu liječiti kod kuće ili je pak neophodna hospitalizacija. Ono što je važno naglasiti, da bolest COVID-19, koliko je do sada poznato, ne bi sama po sebi trebala dovoditi do pogoršanja epilepsije, odnosno učestalijeg javljanja epileptičkih napadaja. Ipak, pojedini simptomi bolesti COVID-19, koji spadaju u opće simptome i koji nisu karakteristični samo za COVID-19, mogu biti okidač za epileptičke atake.

Ono što dosada znamo o kliničkim simptomima bolesti COVID-19 je to da su u velikom broju slučajeva praćeni povišenom tjelesnom temperaturom. Kod pojedinih oboljelih od epilepsije povišena tjelesna temperatura može biti okidač za nastanak epileptičkog napadaja. Iz tog je razloga potrebna pravovremena simptomatska terapija antipireticima, posebno kod oboljelih od epilepsije. Kako se za sada preporuča, optimalno je korištenje paracetamola kao antipiretika.

Jedan od čestih simptoma je i kašalj. Kao simptomatska terapija kašlja se preporuča kodeinfosfat. Navedeni lijek ipak treba uzimati sa oprezom kod bolesnika s epilepsijom te ako isti u terapiji uzimaju i fenitoin (PHT).

Mogući su i gastrointestinalni simptomi: povraćanje i/ili proljevaste stolice. Na taj način može doći do pojačanog gubitka tekućine kod bolesnika, a time i do brže eliminacije antiepileptika, te posljedično i do javljanja epileptičkih napadaja. Također može doći do elektrolitskog disbalansa, što također može biti okidač za epileptičke napadaje. Zato je potrebno adekvatno nadoknađivati tekućinu i druge neophodne sastojke.

Lijekovi koji se koriste u liječenju COVID-19 i njihova interakcija s antiepilepticima

Noviji antiepileptici kao što su levetiracetam, pregabalin, gabapentin, vigabatrin, topiramat, zonisamid, nemaju značajnijih interakcija s lijekovima koji se koriste u liječenju COVID-19.

Ako postoji potreba za hospitalizacijom i specifičnim liječenjem bolesnika s COVID-19 i epilepsijom, potrebno je poznavanje njihove interakcije s antiepilepticima. Prema trenutačnim smjernicama, u liječenju COVID-19 koriste se antivirusni lijekovi, antimalarici, imunomodulatori, antibiotici kod sekundarnih infekcija, te ostala simptomatska terapija.

Od antivirusnih lijekova najviše se koriste lopinavir/ritonavir, atanazavir, remdesivir, od antimalarika se koriste hidroksiklorokin i klorokin-fosfat, a u rijetkim slučajevima je opisana i primjena interferona-β-1A kao imunomodulatorne terapije. Neki od navedenih lijekova mogu ulaziti u interakcije s antiepilepticima, a te interakcije mogu biti obostrane, tako da može doći do utjecaja na koncentraciju kako antiepileptika tako i lijekova korištenih za liječenje COVID-19 u plazmi.

Noviji antiepileptici kao što su levetiracetam (LEV), pregabalin (PGB), gabapentin (GBP), vigabatrin (VGB), topiramat (TPM), zonisamid (ZNS) nemaju značajnijih interakcija s lijekovima koji se koriste u liječenju COVID-19. Lijekovi kao što su lakozamid (LCM), eslikarbazepin (ESC) i lopinavir/ritonavir, mogu utjecati na produljenje QT-intervala, te je potreban dodatni oprez kod njihovog kombiniranja i češće kontroliranje EKG-a.

Okskarbazepin može smanjiti koncentracije lopinavira, remdesivira, klorokin-fosfata, hidroksiklorokina, te time i smanjiti njihovu učinkovitost. Stoga je u slučajevima kombinacije tih lijekova potrebno češće monitoriranje, kao i prilagodba doze. Valproati mogu dovesti do povećanja koncentracije antivirusnog lijeka lopinavir/ritonavir u serumu, te je tada eventualno potrebna prilagodba doze odnosno češće monitoriranje.

Antiepileptici kao što su karbamazepin (CBZ), fenobarbiton (MPB), difetoin (PHT) i primidon (PRM) mogu značajno utjecati na metabolizam antivirusnih lijekova, te antimalarika koji se koriste u liječenju COVID-19. Navedeni antiepileptici mogu utjecati na smanjenje koncentracije lopinavira/ritonavira, zbog čega je u takvim slučajevima komedikacije potrebno povisiti dozu toga lijeka.

Antimalarici klorokin-fosfat i hidroksiklorokin obično nemaju značajniji utjecaj na metabolizam antiepileptika, kao niti interferon-β-1A, ali ipak nije naodmet u takvim slučajevima povremeno kontrolirati koncentraciju lijekova u krvi.

Neki oboljeli imaju epilepsiju u sklopu bolesti kao što su Rasmussenov encefalitis, tuberozna skleroza ili epilepsija u sklopu autoimunih encefalitisa. Takvi bolesnici često uzimaju imunosupresivnu terapiju te stoga mogu biti podložniji razvoju nekih infekcija uključujući i COVID-19. Ipak, prema dosadašnjim spoznajama se ne preporuča prekid navedene terapije, ali je svakako bitno striktno pridržavanje svih mjera u cilju izbjegavanja infekcije SARS-CoV-2.

Zaključak

Oboljeli od epilepsije nisu ugroženiji više od ostale populacije za mogući razvoj bolesti COVID-19. Također je bitno istaknuti da je neophodan nastavak i redovito uzimanje dosadašnje antiepileptičke terapije, vodeći računa i o odgovarajućoj i pravovremenoj opskrbi lijekovima.

Liječnici obiteljske medicine i epileptolozi koji skrbe o pojedinim bolesnicima također moraju biti dostupni u određeno vrijeme, bilo putem telefona ili putem e-maila za eventualne hitne upite i konzultacije s oboljelim od epilepsije. Na kraju treba naglasiti da je najbolja prevencija svih mogućih posljedica bolesti COVID-19, pridržavanje svih propisanih mjera u cilju sprečavanja i širenja infekcije virusom SARS-CoV-2.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(18)
4.9 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.