Multipla skleroza

Multipla skleroza i prehrana

Objavljeno 22.03.2023.
Dr. sc. Ivan Adamec, dr. med., specijalist neurolog
U kroničnim imunološki posredovanim bolestima kao što je multipla skleroza način prehrane može smanjiti postojeću hiperaktivnost imunološkog sustava i na taj način pozitivno utjecati na bolest. Osobe oboljele od multiple skleroze smiju unositi sve namirnice, preporuča se zdrava, uravnotežena, raznovrsna prehrana uz dodatak vitamina D
Multipla skleroza i prehrana

Multipla skleroza

Multipla skleroza (MS) je kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava. Od MS-a u svijetu boluje gotovo 3 milijuna ljudi dok je u Hrvatskoj broj oboljelih veći od 6000. Najčešće se javlja u mladih odraslih osoba, između 20. i 40. godine života, i tri puta češće je prisutan u ženskih osoba. Kod oko 90% bolesnika bolest je u početku relapsno remitirajućeg tijeka dok je kod ostalih bolest postepeno progresivna od samog početka. Temeljni mehanizam bolesti u MS-u je pojačan upalni odgovor imunološkog sustava koji uzrokuje ulazak autoreaktivnih bijelih krvnih stanica u središnji živčani sustav uz posljedično oštećenje mijelinske ovojnice živaca što potom dovodi do sporijeg provođenja živčanih impulsa u mozgu i leđnoj moždini. Uzrok MS-a nije u potpunosti poznat, smatra se da do bolesti dolazi interakcijom genetske predispozicije i okolišnih čimbenika poput preboljele Esptein-Barr infekcije (infektivne mononukleoze), pušenja i niskih razina vitamina D. Temelj liječenja MS-a su lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti (DMT engl. disease modifying therapies). DMT su imunonodulacijski ili imunosupresivni lijekovi koji sprječavaju nastanak novih demijelinizacijskih lezija, pojave relapsa i pogoršanja bolesti.

Postoji velik interes osoba s MS-om o načinu na koji prehrana utječe na tijek bolesti i istraživanja pokazuju da 30% oboljelih koristi dodatke prehrani i dijetu kao komplementarnu terapiju. Potrebno je naglasiti da oboljeli od multiple skleroze smiju unositi sve namirnice te izbacivanje iz prehrane određenih sastojaka poput glutena ili laktoze ne utječe na sam tijek bolesti. Općenito, osobama s MS-om preporuča se zdrava, uravnotežena, raznovrsna prehrana uz dodatak vitamina D.

Vitamin D

Vitamin D je vitamin topiv u masti čija aktivna forma, 1,25-dihidroksi vitamin D, nastaje sintezom u bubregu od prethodnog oblika, 25-hidroksi vitamina D. Taj oblik vitamina D nastaje u koži pod utjecajem UVB zračenja. Dakle, glavni mehanizam nastanka aktivnog oblika vitamina D je izloženost suncu. S obzirom na moderan način života koji uključuje manji boravak na otvorenom, nije neobično da je nedostatak vitamina D učestao u općoj populaciji. Vitamin D može se unijeti u organizam i prehranom poput mliječnih proizvoda, kojima se naknadno dodaje vitamin D, te ribom koja prirodno obiluje tim vitaminom poput tune, sardine, lososa. Svim osobama s MS-om savjetuje se dodatna nadoknada vitamina D u obliku dodataka prehrani u dozi od oko 4 000 IU dnevno. Ta preporuka temelji se na kliničkim ispitivanjima koja su pokazala da je niska razina vitamina D povezana s lošijim kliničkim i radiološkim tijekom bolesti. Također, u jednom istraživanju oboljeli koji su liječeni DMT-om i uzimali vitamin D imali su bolju prognozu od skupine koja je liječena DMT-om bez dodatka vitamina D. Međutim, uzimanje osobito velikih doza vitamina D (većih od 10 000 IU dnevno), se ne preporuča jer nema dokaza o djelotvornosti takvog načina liječenja, a ono može biti povezano sa značajnim nuspojavama poput prekomjerne razine kalcija u krvi i oštećenja bubrežne funkcije.

Vitamin B

Vitamini iz skupne B, poput vitamina B12, bitan su sastojak za pravilnu sintezu mijelinske ovojnice koja je oštećena u osoba s multiplom sklerozom. Kod nedostatka vitamina B12 mogu se javiti simptomi slične onima koji se javljaju u MS-u. Međutim, manjak vitamina B12 nije povezan sa samim nastankom multiple skleroze i osobe s MS-om općenito imaju uredne razine vitamina B12. Zbog toga se dodatno uzimanje te skupine vitamina ne preporuča, osim u slučaju dokazanog nedostatka.

Gluten

Gluten je protein koji se nalazi u žitaricama poput pšenice i ječma. Preosjetljivost na gluten može dovesti do celijakije, bolesti kod koje dolazi do oštećenja sluznice crijeva i smanjenje mogućnosti apsorpcije hranjivih tvari. Ne postoje dokazi da je celijakija učestalija u osoba s MS-om u odnosu na ostalu populaciju. Također, klinička ispitivanja nisu pokazala da izbacivanje glutena iz prehrane utječe na pojavu relapsa i pogoršanja multiple skleroze. Stoga se osobama s MS-o ne preporučuje izbacivanje glutena iz prehrane osim ako nemaju dokazanu preosjetljivost.

Mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana podrazumijeva prehranu koja je tradicionalno vezana uz mediteransku obalu poput Dalmacije te obalnih dijelova Italije, Španjolske, Grčke. Takav tip prehrane je bogat voćem, povrćem, nezasićenim masnim kiselinama na temelju ribe i maslinovog ulja, uz nizak unos zasićenih masnih kiselina životinjskog porijekla i izbjegavanje jednostavnih šećera. Mediteranska prehrana ima protuupalni učinak i pokazalo se da je učestalost MS-a niža u sredinama u kojima je takav tip prehrane dominantan. Nezasićene masne kiseline dugih lanaca nalaze su u ulju ribljeg porijekla (omega-3 masne kiseline) kao i u ulju biljnog porijekla (omega-6 masne kiseline) poput maslinovog ulja. U ispitivanjima na životinjskim modelima MS-a nezasićene masne kiseline smanjuju upalu središnjeg živčanog sustava i promoviraju neuroprotekciju. Sličan pozitivan učinak imaju i polifenoli koje nalazimo u voću i povrću kao i vitamini antioksidativnog djelovanja poput vitamina C. S druge strane, klinička ispitivanja dodataka prehrani, poput lionlenske kiseline, nisu pokazala značajan učinak na progresiju MS-a. Zbog toga nije potrebno nezasićene masne kiseline, polifenole i vitamin C uzimati kao dodatak prehrani već se njihov unos preporuča kroz uravnoteženu dijetu bogatu voćem i povrćem. Mediteranski tip prehrane nije povoljan samo za MS već je pokazao pozitivan učinak i na kardiovaskularne bolesti. Tako osobe koje se većinom hrane po mediteranskoj dijeti imaju manju učestalost infarkta miokarda i moždanog udara. Također, takav oblik prehrane povezan je s poboljšanjem kognitivne funkcije i smanjenim rizikom za razvoj demencije. Zbog svih tih razloga mediteranska dijeta se općenito može preporučiti kao poželjan tip prehrane za očuvanje i poboljšanje zdravlja

Ketogena dijeta

Ketogena dijeta sastoji se od smanjenog unosa ugljikohidrata, povišenog unosa zdravih masnoća i adekvatnog unosa proteina. Takvom prehranom oponaša se stanje gladovanja kada dolazi do pojave povišene razine ketona u krvi, odnosno urinu, odakle potječe i sam naziv dijete. Postoje istraživanja koja pokazuju pozitivan učinak takvog načina prehrane na smanjivanje upale i oksidativnog stresa. Jedno istraživanje na osobama s MS-om pokazalo je da ketogena dijeta dovodi do smanjenja količine masnog tkiva, značajnog poboljšanja umora i depresije, povećanja osjećaja kvalitete života i boljih rezultata na ispitivanjima neurološke funkcije. Zbog mogućih nuspojava ovakvog načina prehrane poput povišenih vrijednosti lipida u krvi potrebno je kod uvođenja ovakve dijete savjetovati se s nutricionistom, odnosno, liječnikom.

Intermitentni post

Dijete koje se temelje na intermitentnom postu postižu sličan učinak kao ketogene dijete. One se sastoje od restrikcije unošenja kalorija, odnosno posta, u određenim vremenskim razdobljima. Ta razdoblja mogu biti na dnevnoj bazi kada osoba sve dnevne kalorije unosi tijekom 8 sati dok preostalih 16 sati ništa ne jede ili na tjednoj bazi kada 5 dana u tjednu osoba jede uobičajeno dok 2 dana unosi 25% količine uobičajenih kalorija. Takav način prehrane dovodi do metaboličke promjene načina na koji se dobiva energija, sa glukoze u periodu sitosti na ketone i masti u periodu posta. Istraživanja u osoba s MS-om pokazala su da intermitentni post dovodi do smanjenja upalnih parametara u krvnim nalazima. Također, osobe s MS-om koje su provodile intermitentni post javljale su smanjenje simptoma depresije i poboljšanje na upitnicima kvalitete života.

Zaključak

Prehrana je bitan čimbenik očuvanja zdravlja i sprječavanja bolesti. U kroničnim imunološki posredovanim bolestima kao što je multipla skleroza zdravi način prehrane može smanjiti postojeću hiperaktivnost imunološkog sustava i na taj način pozitivno utjecati na bolest. Od specifičnih dijeta, mediteranski način prehrane i dijete s ograničavanjem kalorija, kao što su ketogena dijeta i intermitentni post, pokazala su pozitivan učinak na simptome multiple skleroze. Od dodataka prehrani postoje dokazi o koristi uzimanja vitamina D. Navedene dijete i dodatke prehrani potrebno je provoditi uz standardnu terapiju lijekovima koji modificiraju tijek bolesti (DMT) kao dio holističkog pristupa liječenju MS-a. 

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(7)
4.6 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.