Multipla skleroza

Multipla skleroza i vitamin D

Objavljeno 05.06.2023.
Doc. dr. sc. Sanda Pavelin, dr. med., specijalist neurolog
Uzrok nastanka multiple skleroze je nepoznat, a terapijski pristup je danas ograničen na lijekove koji modificiraju i usporavaju napredovanje bolesti. Sve je veći broj dokaza o povezanosti multiple skleroze s vitaminom D na mnogima razinama, pa shodno tome održavanje optimalnih razina vitamina D može biti važan čimbenik u održavanju zdravlja neurološkog sustava i podršci imunosnom sustavu kod osoba oboljelih od ove bolesti.
Multipla skleroza i vitamin D

Što je multipla skleroza?

Klinički, multiplu sklerozu karakterizira relapsna i progresivna neurološka disfunkcija.

Multipla skleroza je upalna, demijelinizirajuća bolest koja zahvaća oko 2,8 milijuna ljudi diljem svijeta. Klinički, multiplu sklerozu karakterizira relapsna i progresivna neurološka disfunkcija. U većine bolesnika bolest počinje s epizodama neurološke disfunkcije nakon kojih slijedi potpuna ili djelomična remisija – to je tzv. relapsirajući/remitentni oblik bolesti (RRMS). U nekih bolesnika s RRMS-om bolest se kasnije transformira u neprekinutu progresiju neuroloških deficita, tzv. sekundarno progresivnu fazu bolesti (SPMS). Kod drugih pacijenata bolest započinje polaganim, progresivnim nakupljanjem neurološke disfunkcije, što je primarno progresivna multipla skleroza (PPMS). Iz perspektive patologije, multipla skleroza je karakterizirana žarišnim plakovima demijelinizacije i obiljem perifernih upalnih stanica u središnjem živčanom sustavu.

Fiziologija i djelovanje vitamina D

Za većinu ljudi izlaganje sunčevoj svjetlosti predstavlja glavni izvor vitamina D. Vitamin D3 se proizvodi u koži ultraljubičastim UVB zračenjem. Nadalje, može se dobiti iz prehrane unosom vitamina D2 (ergokalciferola) dobivenog iz biljaka, dodataka/hrane obogaćene kolekalciferolom i masne ribe. Biološki aktivni hormon 1,25-dihidroksivitamin D3, također poznat kao kalcitriol, nastaje kao završni produkt prerade  u jetri i  bubrezima. Mozak i stanice imunosnog sustava također imaju enzim koji omogućava stvaranje kalcitriola kao aktivnog završnog spoja te tako postaju mjesto njegovog djelovanja.

Iznenađujuće su važne i kompleksne uloge vitamina D u našem tijelu. Vitamin D prvenstveno regulira prepisivanje gena. Ulaskom u stanice veže se za svoj receptor i u staničnoj jezgri utječe na prepisivanje gotovo tisuću gena. Negenomske uloge vitamina D javljaju se unutar nekoliko minuta od djelovanja, a najistaknutiji takav učinak jest regulacija unutarstaničnog protoka i transporta kalcija. On također ima važne učinke na razvoj i funkciju središnjeg živčanog sustava utjecajem na upalu i faktore rasta neurona, a zbog održavanja normalnog stanja takvo djelovanje se smatra neuroprotektivnim.

Upravo se zbog toga nedostatak vitamina D povezuje s nastankom multiple skleroze, ali i drugim bolestima živčanog sustava – uključujući Parkinsonovu bolest, shizofreniju, depresiju i kognitivni pad. Kolika je razina vitamina D dovoljna u krvi nije potpuno jasno. Najčešće objavljivani normalni raspon za razine vitamina D u krvi je 20-40 ng/mL (50-100 nmol/L) s razinama ispod 20 ng/mL (50 nmol/L) koje se smatraju nedostatkom. Te vrijednosti su prvenstveno vezane za endokrinološke preporuke o unosu kalcija i zdravlju kostiju, tako da ostaje nejasno koja je doza optimalna za cjelokupno zdravlje, uključujući i neurološki aspekt.

Povezanost vitamina D i nastanka bolesti

Razine vitamina D u tek rođene djece bile su obrnuto povezane s rizikom od razvoja multiple skleroze kasnije tijekom života.

Područja naše planete s većim brojem sunčanih dana imaju manju incidenciju multiple skleroze. Literatura također pokazuje kako je na visokim geografskim širinama (gdje je generalno zapažena visoka učestalost bolesti) prevalencija ove bolesti bila je niža od očekivane u populacijama s visokom konzumacijom masne ribe bogate vitaminom D. Na jednom geografskom području zbog oscilacija sunčeve svjetlosti ovisno o godišnjem dobu postoje i fluktuacije individualne razine vitamina D.

Kod žena koje su koristile suplemente vitamina D pronađeno je 40% smanjenje rizika od razvoja multiple skleroze u usporedbi sa ženama koje ih nisu koristile. Istraživanja su isto tako pokazala kako je nedovoljna količina vitamina D kod majke tijekom rane trudnoće povezana s dva puta većim rizikom od pojave multiple skleroze kod potomaka. Razine vitamina D u tek rođene djece bile su obrnuto povezane s rizikom od razvoja multiple skleroze u kasnijem životu, što podupire ideju da bi razine vitamina D kod majke mogle biti važne za prevenciju ove bolesti kod djece.

Valja naglasiti kako vitamin D ipak nije univerzalni čimbenik rizika u svim etničkim skupinama, budući da literaturni podaci variraju ovisno o tome na kojoj populaciji je rađeno istraživanje. Uloga vitamina D u sprječavanju bolesti mogla bi se točnije definirati uzimanjem ovog vitamina u bliskih srodnika i onih s visokim titrom protutijela protiv Epstein-Barr virusa (a koji se dovodi u vezu s nastankom bolesti), budući da bi se na navedeno moglo gledati kao na biomarker povećanog rizika za nastanak bolesti. U svakom slučaju, cilj bi bio podići i održavati razinu serumskog 25-hidroksivitamin D3 (25-OH-D) na 75-100 nmol/L.

Povezanost vitamina D i kliničke slike multiple skleroze

Uvjerljive eksperimentalne studije pokazale su imunomodulacijski učinak vitamina D na sprječavanje i liječenje demijelinizacijskih bolesti središnjeg živčanog sustava. Naime, vitamin D  preko receptora potiče proizvodnju signalnih bjelančevina koje sprječavaju autoimuni proces te smanjuju stvaranje autoimunih limfocita. Drugim riječima, eksperimentalna osnova podržava korisnu ulogu vitamina D u modulaciji napredovanja bolesti, a istraživanja su također pokazala bolju regeneracijsku sposobnost organizma. Imunomodulatorni i protuupalni učinci vitamina D izraženiji su kod žena, što se pripisuje sinergističkom djelovanju kalcitriola i 17-β estradiola, ženskog spolnog hormona.

Nadalje, niske razine vitamina D predviđaju veći rizik od egzacerbacije bolesti (klinički i na magnetskoj rezonanci) kod osoba s ranom remitentno-relapsirajućom MS, dok visoke razine 25(OH)D koreliraju sa sporijim napredovanjem bolesti i nižom aktivnosti multiple skleroze. Ukratko, na 25(OH)D se može gledati kao na moćnu determinantu dugotrajne progresije bolesti i aktivnosti.

Pregled literature otkrio je da su se karakteristike bolesti više poboljšale suplementacijom vitamina D kod onih s niskim polaznim razinama ovog vitamina. Održavanje povišenih razina vitamina D u krvi već od početka bolesti povezane su s boljim očuvanjem volumena mozga, čime se ublažava neurodegeneracija i dugoročna invalidnost. Povezanost kliničke slike i vitamina D naglašava činjenice kako je serumska koncentracija 25-hidroksivitamina D3 u bolesnika s multiplom sklerozom bila niže tijekom relapsa nego tijekom remisije, a obrnuto su korelirale s učestalošću relapsa. Ipak, studije koje pokazuju da suplementacija vitaminom D kod pacijenata s multiplom sklerozom ima malu korist za smanjenje već nastalih simptoma.

Uloga vitamina D u liječenju multiple skleroze

Iako su potrebna dodatna istraživanja, zasad sve ukazuje na to da se zaštitni učinci vitamina D mogu ispoljiti i uz druge imunomodulacijske lijekove.

Općeprihvaćeni stav u svijetu jest da već nastalu bolest treba liječiti radi sprječavanja dugoročnih posljedica. Primjena vitamina D istovremeno s već odobrenim imunomodulacijskim lijekovima za multiplu sklerozu predmet je daljnjih istraživanja.

Primjerice, pokazalo se da je suplementacija vitamina D (14 000 IU/dan) kod pacijenata s multiplom sklerozom na interferonu beta-1a bila korisna u smanjenju novih lezija, ali nije primijećena promjena u progresiji invaliditeta ili godišnjoj stopi relapsa.Primijećene su i pozitivne promjene na magnetskoj rezonanci (MR) tijekom snimanja mozga, dok je prosječni rezultat mjerenja invalidnosti prema EDSS skali (a koja se sastoji od brojčanih vrijednosti koje opisuju različite razine funkcionalne sposobnosti pacijenata s multiplom sklerozom) bio značajno niži u skupini koja je bila podvrgnuta terapiji.

Ukratko, zaštitni učinci vitamina D mogu se ispoljiti i uz druge imunomodulacijske lijekove, iako o tome do sada nema dovoljno dostupnih rezultata znanstvenih istraživanja. Dosadašnje studije o suplementaciji vitamina D ukazuju na smanjenje učestalosti relapsa te povišenje razine protuupalnih citokina. Valja naglasiti kako prije uzimanja vitamina D svakako treba provjeriti razinu kalcija u krvi u svrhu izbjegavanja rijetke, ali potencijalno opasne hiperkalcijemija. Znanstvenici tvrde da nema razloga za strah od intoksikacije vitaminom D ako se uzima u dozi do čak 10000 IU/dan.

Zaključak

U zaključku, valja naglasiti kako vitamin D može imati važnu ulogu u sprječavanju nastanka i terapiji multiple skleroze, ali potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli mehanizmi djelovanja i optimalne doze vitamina D u liječenju ove bolesti. Naposljetku, vitamin D može biti dodatak glavnoj terapiji multiple skleroze, a činjenica da je prirodan, siguran i pristupačan čini ga dijelom prihvaćene terapije ove bolesti.

Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave. Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave.
HQ/MED/17/0046

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(11)
4.6 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.