Menopauza i mokraćne infekcije

Reproduktivni sustav žene

Ženski reproduktivni sustav tijekom života prolazi kroz niz promjena; od spolnog sazrijevanja, trudnoće, poroda pa sve do konačnog prestanka funkcije jajnika i smanjenja stvaranja estrogena, glavnog ženskog hormona. Ove promjene nisu samo biološke, već imaju dubok utjecaj na fizičko i psihološko zdravlje žene.

Prijelaz iz reproduktivnog razdoblja i cikličkog odvijanja menstruacija u razdoblje prestanka funkcije jajnika naziva se perimenopauza ili menopauzalna tranzicija. Perimenopauza može trajati nekoliko godina i karakterizirana je nepravilnim menstruacijskim ciklusima, hormonskim oscilacijama te postupnim smanjenjem plodnosti.

Menopauza označava posljednju menstruaciju u životu žene, dok je postmenopauza razdoblje nakon zadnje menstruacije. Nakon ulaska u postmenopauzu razina estrogena ostaje trajno niska, što je glavni uzrok promjena.

Perimenopauza i postmenopauza su obilježene raznim promjenama koje zahvaćaju gotovo sve sustave u tijelu. Najviše su zahvaćeni endokrinološki, vazomotorni, urogenitalni, kognitivni i mišićno-koštani sustav. Promjene na urogenitalnom sustavu su svrstane u sindrom koji nazivamo urogenitalna atrofija, obilježen genitalnom suhoćom, smanjenom lubrikacijom (vlažnosti), dispareunijom (bolovima tijekom spolnog odnosa), disurijom (bolovima tijekom mokrenja), inkontinencijom mokraće, iritacijom te osjećajem pečenja i svrbeža.

Takvo stanje na urogenitalnom sustavu dovodi do učestalih mokraćnih infekcija koje su također važno i često obilježje menopauze. Povećana učestalost infekcija dodatno pogoršava osjećaj nelagode. Učinak svih tih simptoma i čestih mokraćnih infekcija može značajno utjecati na kvalitetu života žene i svakodnevno funkcioniranje.

Mokraćne infekcije

Mokraćne infekcije su najčešće bakterijske upale kod žena, a mogu se pojaviti u bilo kojem životnom razdoblju. Procjenjuje se da je 50 % svih žena barem jednom u životu imalo mokraćnu infekciju. Rizik za infekciju se povećava s dobi i u nekim razdobljima života poput trudnoće.

Infekcije nastaju kada bakterije dođu u mokraćni sustav te nadvladaju obrambeni imunološki sustav. Žene su sklonije razvoju mokraćnih infekcije zbog anatomije mokraćnog sustava i njegove blizine sa spolnim sustavom. Ženska mokraćna cijev je relativno kratka što predstavlja kraći put za invaziju bakterija. Uz to, mokraćna cijev završava u blizini vulve i vaginalnog otvora koji su skloniji infekcijama zbog spolnih odnosa ili preagresivne intimne higijene. S druge strane, blizina anusa omogućava lakši prijelaz bakterija na spolni i mokraćni sustav poput  Escherichia coli, Enterococcus fecalis i Streptococcus species. Nadalje, hormonalni utjecaji, način života, higijenske navike, porod carskim rezom, urinarni kateter te kronične bolesti poput dijabetesa dodatno povećavaju rizik za razvoj infekcija. Ostali rizični faktori uključuju zadržavanje mokraće u mjehuru kod nedovoljnog pražnjenja mjehura, inkontinenciju mokraće i oslabljeni imunološki sustav sluznice.
Prevalencija mokraćnih infekcija je povećana kod žena u postmenopauzi jer su gotovo svi rizični faktori za razvoj infekcija  prisutni u tom razdoblju, a glavni uzrok je nedostatak estrogena.

Glavni od tih rizičnih faktora su oslabljen lokalni imunološki odgovor vaginalne i mokraćne sluznice te poremećaj pražnjenja mokraćnog mjehura.

Estrogen ima utjecaj na vulvu, vaginu, mokraćni mjehur, mokraćnu cijev i mišiće zdjelice stoga je razumljivo da će zbog nedostatka estrogena doći do promjena na svim tim organima kao što se i događa u menopauzi.

Estrogen i vaginalna sluznica

Estrogen djeluje na vaginalnu sluznicu tako da u stanicama pojačava stvaranje glikogena, šećera koji predstavlja glavnu hranu za bakterije roda Lactobacillus, a te bakterije predstavljaju glavne čuvare sluznice od ostalih mikroorganizama. Laktobacili čuvaju sluznicu i ostale organe tako da fermentiraju šećer glikogen te tako stvaraju mliječnu kiselinu i smanjuju pH sluznice odnosno zakiseljuju vaginalnu sluznicu. Takvo kiselo okruženje je nepogodno za razvoj ostalim bakterijama te na taj način dolazi do zaštite od infekcije.

U menopauzi, s druge strane, zbog manjka estrogena,  dolazi do smanjenja proizvodnje glikogena - hrane za laktobacile pa ne dolazi do stvaranja mliječne kiseline. Rezultat toga je povišenje vaginalnog pH što stvara pogodno okruženje za razvoj bakterija koje dovode do upale sluznice. Visoki pH, stoga, predstavlja jedan od rizičnih faktora za razvoj mokraćne infekcije u menopauzi.

Promjene u mokrenju i mišićima zdjelice

Normalan protok mokraće je bitan uvjet za sprječavanje infekcije mokraćnog sustava. Kada mokraća zaostaje u mjehuru bakterije također zaostaju, što im omogućava nesmetano umnožavanje i širenje. Glavni razlog je taj što mokraća predstavlja izrazito pogodan medij za umnožavanje bakterija. U normalnim uvjetima voljno kontroliramo mokrenje i pražnjenje mokraćnog mjehura te ne dolazi do zaostajanja mokraće.

Protok mokraće može biti promijenjen zbog promjena u mišićima i živcima koji upravljaju mokrenjem, što dovodi do mokraćne inkontinencije i retencije urina. Mokraćna inkontinencija je smanjena sposobnost zadržavanja mokraće, odnosno djelomični ili potpuni gubitak kontrole mokrenja. Više od 50 % žena u postmenopauzi ima mokraćnu inkontinenciju, što znatno utječe na njihovu kvalitetu života i povećava rizik za razvoj mokraćnih infekcija.

Estrogen i u ovom slučaju ima ključnu ulogu jer utječe na mišiće zdjeličnog dna te sluznicu mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi. Njegov nedostatak u menopauzi dovodi do atrofije mišićnog i vezivnog tkiva, uz značajno smanjenje koncentracije kolagena i elastina, što rezultira slabljenjem potpore zdjeličnih organa. Posljedično, može doći do spuštanja (prolapsa) mjehura, maternice, rodnice ili debelog crijeva iz njihovog normalnog anatomskog položaja. Zbog ovih promjena smanjuje se i sposobnost zatvaranja mokraćne cijevi, što otežava kontrolu mokrenja i povećava rizik od urinarne inkontinencije. Visoka učestalost inkontinencije u menopauzi, međutim, nije rezultat samo manjka estrogena, već je rezultat zajedničkog djelovanja više uzroka. Smanjena fizička aktivnost, smanjenje ukupne mišićne mase, povećanje tjelesne težine su česti problemi koje žene u postmenopauzi imaju te zajedno s manjkom estrogena dovode do visoke stope urinarne inkontinencije.

Liječenje i prevencija mokraćnih infekcija

Liječenje bakterijskih infekcija temelji se na antibiotskoj terapiji, pa tako i u slučaju mokraćnih infekcija. Izbor antibiotika i trajanje terapije ovise o težini infekcije i vrsti uzročnika. Važno je naglasiti da, uz antibiotsku terapiju, ključnu ulogu ima i lokalna primjena estrogenskih pripravaka ili hijaluronske kiseline u rodnicu. Ovakva lokalna terapija potiče regeneraciju urogenitalne sluznice i pridonosi učinkovitijem izlječenju te smanjuje rizik od ponovljenih mokraćnih infekcija.

Kod žena u menopauzi česta je dijagnoza rekurentnih (povratnih) urinarnih infekcija, koje su definirane kao pojava barem dvije mokraćne infekcije unutar šest mjeseci ili barem tri unutar godine dana. U slučaju rekurentnih infekcija, preporučuje se dugotrajno uzimanje antibiotika.

Osim samog liječenja već razvijenih infekcija izrazito je bitna prevencija.

Jedan od ključnih načina prevencije urinarnih infekcija, ali i ublažavanja ostalih simptoma menopauze, jest primjena estrogena. Estrogen se koristi kao dio hormonalne nadomjesne terapije ili se primjenjuje izravno na vaginalnu sluznicu. Oba načina pomažu u obnovi sluznice i olakšavaju simptome menopauzalne tranzicije.

Uz hormonsku terapiju, moguća je i primjena probiotika, osobito vaginalnih, koji sadrže sojeve laktobacila. Također, uzimanje brusnice i D-manoze dva su načina kojima se može spriječiti rizik za razvoj infekcije jer smanjuju sposobnost bakterija da prianjaju na sluznicu mokraćnog sustava.

Sprječavanje slabosti zdjeličnih mišića i time sprječavanja urinarne inkontinencije i prolapsa je također način prevencije mokraćnih infekcija. To se može postići konzervativnim metodama, poput Kegelovih vježbi ili općenitim povećanjem fizičke aktivnosti. U težim slučajevima inkontinencije ili prolapsa organa male zdjelice možemo primijeniti kirurško liječenje.

Zaključak

Promjene u menopauzi stvaraju uvjete za česte mokraćne infekcije koje značajno utječu na kvalitetu života žena. Menopauza je normalan i prirodni dio života svake žene koji mijenja žensko tijelo na gotovo svakoj razini. Unatoč tegobama i izazovima može biti razdoblje ispunjeno zdravljem i vitalnošću uz odgovarajuće preventivne mjere i potporu. U današnje vrijeme zbog produljenog životnog vijeka, žene provode više od trećine svojega života u postmenopauzi. Liječenje i potpora tijekom menopauze zbog toga dobivaju sve više na važnosti. Potrebna su daljnja istraživanja, edukacija i osvješćivanje kako bi ovaj važan period života postao razdoblje ispunjeno dobrobiti, a ne tegobama.