Krv u mokraći

Krv u mokraći

Krv u mokraći stručno se zove hematurija. Mokraća može biti crvene boje ili naočigled krvava, što se zove makrohematurija. Ako je mokraća normalne žućkaste boje, ali se mikroskopiranjem sedimenta urina nađu stanice krvi – eritrociti, to se stanje zove mikrohematurija. Crvena boja mokraće nije uvijek posljedica prisustva krvi, već može nastati i zbog unosa neke hrane (npr. cikle) ili uzimanja nekih lijekova. 

Ako primijetite da je mokraća krvava ili ako se u nalazu sedimenta urina nađu eritrociti u povećanom broju, to se nikako ne smije zanemariti. Potrebno je učiniti dijagnostičku obradu kako bi se ustanovilo odakle krv potječe i koji je uzrok prisutnosti krvi u mokraći. Krv u mokraću može dospjeti iz bilo kojeg dijela mokraćnog sustava – iz bubrega, mokraćovoda, mokraćnog mjehura ili uretre, a kod muškaraca i iz prostate. 

U većini slučajeva prisutnost krvi u mokraći je prolazna, a dijagnostička obrada neće otkriti nikakvu opasnu bolest, ali krv u mokraći može biti i prvi znak neke ozbiljne bolesti i kao takav se ne smije zanemariti. Mnoge od tih bolesti potrebno je otkriti u što ranijoj fazi jer ishod liječenja uvelike ovisi o što ranijem početku liječenja (npr. tumori mokraćnog sustava).

Uzroci pojave krvi u urinu

Razni su uzroci prisutnosti krvi u mokraći. Infekcije u mokraćnom sustavu mogu uzrokovati krv u urinu, ali tada postoje istovremeno i drugi simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, bol, peckanje pri mokrenju i sl. 

Bubrežni kamenci također uzrokuju krv u urinu, a često su praćeni s bolovima u slabini. Neke bubrežne bolesti, kao što je glomerulonefritis, uzrokovat će prisutnost krvi u mokraći, ali također s brojnim drugim simptomima kao što su otekline (edemi), povišeni krvni tlak i sl.

Tumori mokraćnog sustava često kao prvi znak imaju upravo pojavu krvi u urinu. Osobito je znakovito ako krv u urinu nije istovremeno praćena s nekim drugim simptomima, kao što su učestalo mokrenje, peckanje pri mokrenju, bol u predjelu slabina ili mokraćnog mjehura. Ovo stanje zove se bezbolna hematurija. 

Stoga je jako važno da se krv u urinu ne ignorira kao simptom, već da se osoba svakako javi svom liječniku. Liječnik će tada poduzeti dijagnostičku obradu jer se tako mogu otkriti razni zloćudni tumori mokraćnog sustava u ranoj fazi, dok su te opasne bolesti još uvijek lakše izlječive. Govorimo o raku bubrega, mokraćovoda, mokraćnog mjehura i raku prostate. 

Svim bolesnicima kod kojih se ustanovi krv u urinu, bilo da je ona vidljiva okom (crvena boja urina – makrohematurija) ili je prisutnost krvi ustanovljena mikroskopskom pretragom urina (eritrociti u sedimentu urina – mikrohematurija), treba učiniti kompletnu dijagnostičku obradu.

Obrada

Započinje se s razgovorom bolesnika s njegovim liječnikom (anamneza), pri čemu se doznaju neki bitni podaci, npr. kada se krv prvi put pojavila u urinu, koliko se puta to ponovilo, postoje li neke tegobe pri mokrenju, postoje li neke druge bolesti od kojih osoba boluje i slično. Liječnik će se raspitati o navikama koje su faktor rizika za razvoj raka mokraćnog sustava, npr. pušenje. Također, važno je uzima li bolesnik lijekove protiv zgrušavanja krvi, tzv. antikoagulanse ili antiagregacijske lijekove. 

Fizikalnim pregledom mogu se pronaći neki znakovi kao što su povišena tjelesna temperatura, otekline, povišeni krvni tlak, bol u trbuhu ili slabinama i slično. Sljedeći korak je učiniti laboratorijsku obradu, točnije potrebno je učiniti krvne pretrage, npr. pokazatelje bubrežne funkcije (urea i kreatinin) u krvi, faktore zgrušavanja krvi (vrijeme krvarenja, protrombinsko vrijeme), te pretrage urina. Muškarcima, osobito onim starijim od 50 godina, potrebno je učiniti i pretragu PSA (antigen specifičan za prostatu) u krvi, koji je koristan za otkrivanje raka prostate. 

Ovisno o podacima koje liječnik dobije anamnestički, fizikalnim pregledom i laboratorijskim nalazima krvi i urina, bolesnika će se u sljedećoj fazi dijagnostičke obrade krvi u urinu, uputiti na neku od slikovnih pretraga.

Slikovne pretrage

Pretraga prvog izbora svakako je ultrazvuk trbuha, točnije mokraćnog sustava. To je laka, brza, jeftina, neškodljiva i vrlo korisna pretraga. Liječnik će ultrazvukom pregledati bubrege, mjehur i prostatu. Da bi se mokraćni mjehur mogao dobro pregledati ultrazvukom važno je da bolesnik na pretragu dođe punog mjehura, stoga je dobro planirati da se ne mokri 2-3 sata prije termina pretrage. 

Ako se prilikom ultrazvučne pretrage otkriju neke sumnjive nepravilnosti na mokraćnom sustavu, ili ako liječnik sumnja na neka određena patološka stanja, bolesnika će uputiti na neku od kontrastnih slikovnih pretraga. To može biti intravenska urografija (IVU), ali danas se češće izvodi kompjuterizirana tomografija (CT). To su kontrastne radiološke pretrage prilikom kojih se bolesnicima intravenski aplicira kontrast koji se iz krvi izlučuje preko bubrega u mokraću. Taj kontrast omogućuje detaljan prikaz bubrežnog tkiva i kanalnog sustava, mokraćovoda i mokraćnog mjehura. 

Kompjuterizirana tomografija je naprednija i detaljnija pretraga u dijagnostici hematurije od intravenske urografije te se ova potonja danas još izvodi samo u nekim posebnim slučajevima. Prije intravenskog apliciranja kontrasta mora se provjeriti bubrežna funkcija, tj. izmjeriti vrijednosti ureje i kreatinina u krvi, koje moraju biti u normalnim vrijednostima.

Cistoskopija

U slučaju da se ultrazvukom ili kompjuteriziranom tomografijom uoče neke nepravilnosti stijenke mokraćnog mjehura, ili ako prisutnost krvi u urinu traje neko duže vrijeme ili se ponavlja, osobito ako se radi o bezbolnoj hematuriji, bez prisutnosti nekih drugih tegoba s mokrenjem, potrebno je učiniti cistoskopiju. 

Cistoskopija je endoskopska pretraga mokraćnog mjehura. Kroz uretru se bolesniku u mokraćni mjehur uvodi optički instrument (cistoskop) kroz koji liječnik promatra unutrašnjost mokraćnog mjehura. Na ovaj se način može otkriti tumor u mokraćnom mjehuru. Pretraga je za žene gotovo potpuno bezbolna jer one imaju kratku i ravnu mokraćnu cijev (uretru) kroz koju je lako i jednostavno provući instrument cistoskop, dok je za muškarce neugodnija jer oni imaju dulju i izvijuganu mokraćnu cijev i provlačenje cistoskopa može biti neugodno i bolno, osobito ako bolesnik nije opušten i ne surađuje s liječnikom. 

Ipak, pretraga relativno kratko traje (2-3 minute) i u većini slučajeva je bolesnici dobro podnose. U rijetkim slučajevima može se pristupiti izvođenju cistoskopije u anesteziji. Prije cistoskopije bolesnik mora učiniti pretragu faktora zgrušavanja krvi koji moraju biti u normalnim vrijednostima, kao i mikrobiološki pregled mokraće koji mora biti sterilan.

Zaključak

Pojava krvi u mokraći je ozbiljan i važan znak koji nikako ne smijemo zanemariti. Pravovremena reakcija može značiti otkrivanje neke bolesti u ranoj fazi, što je preduvjet za uspješno liječenje. Najčešći razlog zbog kojeg se ljudi ne jave liječniku odmah kad primijete krv u urinu jest strah.

Strah je razumljiv, ali u potpunosti bezrazložan. Kad se pojavi krv u urinu bolest ili imate ili nemate, a vaš strah na to nema nikakvog utjecaja. Ono što zaista pravi bitnu razliku jest vrijeme kad će se postaviti ispravna dijagnoza i započeti liječenje. Stoga, ako primijetite krv u urinu, trebate otići svom liječniku što prije.