Prepoznaju li muškarci migrenu na vrijeme?

Uvod

Migrena se ubraja u jedno od najčešćih stanja koje značajno, dugoročno i učestalo narušavaju kvalitetu života i funkcioniranje na svim područjima života. Otežava obavljanje uobičajenih dnevnih aktivnosti, profesionalnih obveza i sportskih aktivnosti. Narušava međuljudske odnose, uključujući i emocionalne odnose, pa i seksualne aktivnosti.

Temeljna karakteristika migrene jest bol i to vrlo često bol koja je onesposobljavajuća.

I dok određene parametre možemo objektivno odrediti, kao što na primjer, povišenu tjelesnu temperaturu možemo izmjeriti toplomjerom, povišen krvni tlak možemo mjeriti tlakomjerom,  slomljenu kost, ako nije vidljivo golim okom, u pravilu se može utvrditi radiološkim metodama (RTG, CT) - bol ne možemo objektivno izmjeriti.

Bol je varijabla za koju ne postoji adekvatna objektivna mjera, radi se isključivo o vlastitom, subjektivnom osjećaju.

Svaka osoba bol doživljava individualno. Riječ je o duboko osobnom iskustvu koje varira od emocionalne neugode do izrazito intenzivnog, onesposobljavajućeg osjetilnog doživljaja.

Katkada se u svakodnevnoj praksi koristimo nekim metodama npr. VAS metodom (tzv. vizualno-analogna skala) koja bol ocjenjuje od zanemarive, podnošljive, srednje teške, pa do onesposobljavajuće i najjače zamislive boli po ljestvici od 0 do 10.

Muškarci i žene - ima li razlike?

Statistički podaci upućuju na to da od migrene češće pate žene nego muškarci, a omjer se u literaturi najčešće navodi kao 3 : 1.

Brojna istraživanja upućuju na to da su jedan od glavnih razloga hormonske razlike između spolova. Spolni hormoni velikim su dijelom „zaslužni“ za veću učestalost migrene u žena. Sam menstrualni ciklus vrlo često određuje učestalost, trajanje i jačinu migrenske glavobolje.

Ono što je zajedničko i muškarcima i ženama jest činjenica da migrena značajno narušava svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života. Migrena ne pravi razliku između spolova kada nekoga treba onesposobiti i zagorčati mu život.

Jedna od mogućih temeljnih razlika između migrene kod muškaraca i žena jest činjenica da žene češće i ranije reagiraju na problem.

Jedan od razloga zbog kojih migrena još uvijek nije dovoljno dijagnosticirana i liječena jest činjenica da glavobolja, a time i migrena, u našim krajevima često nosi stigmu takozvane „ženske bolesti“. Još uvijek postoje uvjerenja da „pravi muškarac ne zna što je bol”, da je „muški trpjeti” ili da „pravi muškarac ne ide liječniku”.

Istina je sasvim suprotna – „pravi muškarac“ će odlučno krenuti riješiti problem.

Kada potražiti pomoć?

Migrena će podjednako onesposobiti i onoga tko radi teže fizičke poslove, kao i onoga tko radi lakše, sjedilačke poslove.

Prvi je korak osvijestiti i priznati sebi da bol značajno utječe na kvalitetu života, odnose s drugima i mogućnost ostvarivanja vlastitog potencijala.

Jedna od čestih izjava naših muških pacijenata koji pate od migrene se svodi na: „Meni nitko ne vjeruje da me glava toliko boli da se ne mogu koncentrirati na posao. Svi misle da se pretvaram, da sam lijen“.

Nije rijetkost i prigovaranje od članova obitelji ili bračnih partnera što katkad dovodi do osjećaja manje vrijednosti, stida, daljnjeg povlačenja u sebe, razvoja anksioznog i/ili depresivnog sindroma.

Ponekad je teško razlučiti postoji li depresivni poremećaj sam za sebe ili je riječ o posljedici dugotrajnih patnji koje migrena donosi.

Sljedeći korak je javiti se liječniku obiteljske medicine radi daljnje procjene i uputa. Razumno je svaku osobu koja pati od migrene uputiti na pregled neurologu.

Neurolog najprije uzima anamnezu, odnosno povijest bolesti. To je razgovor u kojem liječnik prikuplja informacije o glavobolji. Ispituje kada se glavobolja prvi put pojavila i koliko često se javlja (tijekom mjeseca ili godine). Zatim se ispituje koji dio glave boli te kakav je karakter boli. Važno je i pitanje počinje li bol postupno ili naglo.

Liječnik također provjerava postoje li neki provocirajući faktori koji mogu izazvati glavobolju; smeta li osobi svjetlost ili buka tijekom napada glavobolje. Obraća se pažnja na moguće popratne simptome koji prethode glavobolji ili se javljaju istodobno s njom.

Prikupljaju se i podaci o uzimanju lijekova protiv glavobolje te njihovoj učinkovitosti. Često je važno naglasiti uzima li se lijek odmah na početku boli, jer rana primjena može spriječiti jači razvoj glavobolje. Na kraju se ispituje postoji li obiteljska povijest sličnih tegoba, odnosno pate li od glavobolja i drugi članovi obitelji (roditelji, braća i sestre, tete, stričevi, ujaci i drugi).

Nakon toga slijedi pregled neurološkog statusa što među ostalim uključuje i procjenu stanja svijesti, pokretljivost, funkcije govora, vida, sluha, funkcionalne pokretljivosti ekstremiteta (ruku, nogu), funkciju ravnoteže, reflekse, osjet.

Potom se uspostavlja plan suradnje između liječnika i pacijenta u liječenju migrene, pri čemu se jasno definiraju uloge i obveze obiju strana.

Neurolog na osnovu povijesti bolesti i kliničkog (neurološkog) statusa donosi plan koje točno pretrage treba učiniti. Dobro je napomenuti kako je korisno doći na pregled neurologu s barem osnovnim laboratorijskim nalazima krvi jer to značajno ubrzava dijagnostički postupak. Kontrolni pregled, zajedno s rezultatima dodatne obrade poput laboratorijskih nalaza, MSCT-a, MR-a, EEG-a i dnevnika glavobolje, određuje daljnji tijek liječenja.

Ponekad se terapija može započeti već nakon prvog pregleda. Ovisno o učestalosti glavobolja, donosi se odluka hoće li se primjenjivati klasični lijekovi protiv bolova ili postoji prostor za neku od specifičnih terapija.

Već sedam godina postoje specifični lijekovi koji se mogu davati u obliku injekcije jednom u svaka četiri tjedna, a pacijent već nakon kratke edukacije biva obučen kako pravilno primijeniti lijek. Ono što je izuzetno bitno za naše pacijente, ti su lijekovi učinkoviti u smanjenju bolova, a često se uz njih postiže i potpuni prestanak bolova te značajno poboljšanje kvalitete života.

Dakle, sam posjet neurologu nije nešto od čega treba strahovati. Naprotiv!

Što možete učiniti za sebe

Zadaća pacijenta je voditi dnevnik glavobolje u kojemu u kojem bilježi učestalost migrenskih napada i moguće čimbenike koji ih potiču, poput vremenskih prilika, stresa, lošeg sna, neredovite prehrane ili određene hrane. Svaki podatak koji se može povezati s glavoboljom, od koristi je i liječniku i pacijentu.

Važno je prepoznati okidače glavobolje. To su često stres, određene prehrambene navike te prekomjeran unos kofeina kroz kavu ili energetske napitke. Zanimljivo je da i nagli prestanak konzumacije kofeina ponekad može izazvati glavobolju.

Treba istaknuti i važnost nefarmakoloških metoda koje mogu doprinijeti olakšanju tegoba. Poželjno je smanjiti stres koliko god je to moguće, poboljšati higijenu spavanja, spavati u tihom i zamračenom prostoru bez izvora svjetlosti, osobito plave svjetlosti koju emitiraju mobiteli, računala i televizori. Nastojati odlaziti na spavanje u isto vrijeme, spavati barem šest do osam sati bez prekida, provoditi redovito adekvatnu tjelovježbu, izbaciti iz uporabe hranu koja provocira tegobe, prestati pušiti cigarete, po potrebi smanjiti unos kofeina.

Zaključak

Uvijek treba imati na umu kako su liječnik i pacijent tim, trener i igrač koji imaju zajednički cilj, a to je smanjiti jačinu i učestalost, te po mogućnosti migrenu staviti potpuno pod kontrolu.

Timski rad vrlo često već za nekoliko mjeseci rezultira uspjehom. Nerijetko pacijenti daju povratnu informaciju: „Ja sad funkcioniram na poslu, kod kuće, bolje sam volje, to su svi oko mene primijetili“.

Suradljivost pacijenta u procesu liječenja ključna je za učinkovitost terapije i poboljšanje kvalitete života.

Subjektivan osjećaj pacijenta jedno je od najvažnijih mjerila uspješnosti liječenja, a želje pacijenta poštuju se sve dok su u skladu sa stručnim smjernicama i pravilima zdravstvenog sustava.

Važno je istaknuti kako postoje neke situacije kada je razumna što skorija konzultacija liječnika. To su primjerice promjena karaktera glavobolje, intenziteta, učestalosti, pojava novih simptoma, npr. poremećaj vida kojega do sada nije bilo, mučnina, povraćanje, trnjenje lica ili udova, slabosti ruke ili noge, poremećaj funkcije govora, gutanja ili pojačana pospanost.

Treba upamtiti kako je migrena vrlo česta i potencijalno onesposobljavajuća bolest koja je još uvijek nedovoljno dijagnosticirana, osobito kod muškaraca.

Danas se migrena u pravilu može vrlo uspješno liječiti. Postoje vrlo učinkoviti lijekovi koji se jednostavno primjenjuju i dobro se podnose, uz malo značajnijih nuspojava. Uz dobru suradnju pacijenta i liječnika, rezultati liječenja mogu biti iznimno dobri.