Vrste glavobolja - kratak vodič kako ih razlikovati

Što su glavobolje i koliko su česte?

Glavobolja označava bol ili nelagodu u bilo kojem dijelu glave, vlasišta, lica i gornjeg dijela vrata, te je  jedan od najčešćih razloga traženja liječničke pomoći, bilo u ambulantama obiteljske medicine, neurološkim ambulantama ili u ambulantama hitne medicinske pomoći. Bol kod glavobolje nastaje zbog aktivacije struktura u području glave i vrata koje su osjetljive na bol (krvne žile, moždane ovojnice, mišići). Smatra se da će oko 95 % osoba u nekom trenutku tijekom svog života doživjeti glavobolju. Javlja se u bilo kojoj životnoj dobi, a u oko 65 % slučajeva javlja se u dobi između 18 - 65 godine života. Neke su glavobolje češće u žena, npr. migrena, dok su klaster glavobolje češće u muškaraca. Unatoč tome što predstavljaju značajan zdravstveni problem, jedan su od čestih razloga izostanka s radnog mjesta, te značajno narušavaju kvalitetu života, posebno ako se radi o kroničnim glavoboljama, vrlo često ostaju nedijagnosticirane i neadekvatno liječene. Nerijetko se dešava da u neurološku ambulantu prvi put dođe osoba s kroničnom migrenom ili tenzijskom glavoboljom od koje pati više godina unatrag.

Kako se dijele glavobolje?

Glavobolje dijelimo na primarne i sekundarne.

Primarne su glavobolje najzastupljenije. To su glavobolje kod kojih se učinjenom dijagnostičkom obradom ne pronađe uzrok. Najčešće primarne glavobolje su tenzijska glavobolja i migrena.

Sekundarne glavobolje, u odnosu na primarne, nisu toliko česte, no zahtijevaju posebnu pažnju jer su posljedica nekog drugog zdravstvenog problema, kojeg je nužno prepoznati i adekvatno liječiti (npr. glavobolja kod upale sinusa, visokog krvnog tlaka, apneje u spavanju, upalnih bolesti mozga, tumora mozga, moždanih krvarenja...).

Što je migrena i kako je prepoznati?

Migrena je uz tenzijsku glavobolju najčešća primarna glavobolja. Učestalost migrene u općoj populaciji je oko 14 %, a kod osoba mlađih od 20 godina javlja se u oko 8 % slučajeva. Do puberteta učestalost migrene podjednaka je u dječaka i djevojčica, a nakon puberteta učestalost migrene je 2-3 puta veća kod djevojaka.

Migrena ima četiri faze: prodromalna faza, faza aure, faza glavobolje i faza oporavka.

Prodromalna faza označava pojavu simptoma koji su nespecifični, a javljaju se dan do dva prije same glavobolje. To su tzv., prodromalni simptomi koji uključuju: umor, pospanost, razdražljivost, depresivnost, pojačanu žudnju za određenom vrstom hrane.

Faza aure javlja se u oko 1/3 osoba s migrenom. Auru čine prolazni neurološki simptomi koji traju od 5-60 min, nakon čega se javlja glavobolja. Najčešća je vidna aura koja se opisuje kao bljeskanje pred očima ili pojava svjetlećih cik-cak linija ispred oka. Rjeđe, aura može biti u vidu otežanog ili nerazumljivog govora, utrnutosti ili slabosti polovice tijela.

Faza migrenske glavobolje označava pojavu pulsirajuće boli, najčešće u jednoj polovici glave, tipično sljepoočno i oko oka, često praćena mučninom i povraćanjem, te pojačanom osjetljivošću na zvuk, svjetlost i mirise. Bol se pojačava na najmanji fizički napor. Migrena može započeti u bilo koje doba dana, ali budi osobu iz sna pred jutro ili se osoba budi s glavoboljom. Migrena traje od 4-72 sata, nakon čega slijedi faza oporavka tijekom kojeg se osoba osjeća umorno i iscrpljeno, te je promjenjivog raspoloženja.

Migrena može biti epizodna i kronična. Epizodna migrena je migrena koja se javlja do 15 dana mjesečno. Ako osoba ima više od 15 dana migrene mjesečno tijekom tri mjeseca, tada se govori o kroničnoj migreni. Kronična migrena negativno utječe na kvalitetu života u privatnom i poslovnom aspektu, često praćena pretjeranom upotrebom lijekova za liječenje boli čime se povećava rizik za razvoj GUPUL-a (glavobolja uzrokovana pretjeranom upotrebom lijekova).

Zbog svega navedenog migrena predstavlja onesposobljavajući tip glavobolje, koja remeti svakodnevne aktivnosti, čest je razlog izostanaka s nastave, te s radnog mjesta.

Koji je uzrok migrene?

Migrena je složen poremećaj, što znači da ne postoji jedan točno poznat uzrok njenoj pojavnosti, već je kombinacija genetskih i okolišnih faktora. Poznata je nasljedna sklonost za pojavu migrene. Poznati su okidači za pojavu migrene, no ne moraju se nužno javljati kod svake osobe. Migrena je učestalija u sredini menstrualnog ciklusa (oko ovulacije), ili pred i tijekom menstrualnog krvarenja. Nedovoljan san, nedostatan unos tekućine, glad i stres mogu isprovocirati migrenu. Određene namirnice, poput mlijeka i mliječnih proizvoda, čokolada, kakao, alkohol (crveno vino, pjenušava vina), začinjena hrana te konzervirana hrana poznati su okidači za migrenu.

Što je GUPUL?

GUPUL je glavobolja uzorkovana prekomjernom upotrebom lijekova za liječenje boli i vrlo često se javlja kao komplikacija kronične glavobolje. Tri puta češća je u žena, a javlja se u oko 2/3 osoba s kroničnom migrenom. Bilo koji lijek za liječenje boli može uzrokovati GUPUL, no rizik je veći ako se primjenjuju kombinirani lijekovi za liječenje boli, kao i istovremena primjena različitih lijekova za liječenje boli više od 15 dana mjesečno tijekom tri mjeseca. GUPUL može biti uzrokovan i pretjeranom upotrebom triptana, tj. lijekova koji su namijenjeni isključivo za liječenje napadaja migrene. Većina osoba s kroničnom glavoboljom uzima više od jedne vrste lijekova protiv boli, a prosječan broj tableta uzet dnevno je oko sedam. Glavobolja se kod tih osoba javlja svakodnevno, isprepliće se s migrenom, često je praćena s anksioznosti i depresivnosti, te značajno narušava kvalitetu života.

Kako se dijagnosticira i liječi migrena?

Dijagnoza migrene temelji se na detaljnoj anamnezi - opisu simptoma koje pacijent ima i kliničkom pregledu. Neuroradiološka obrada (MR mozga) kod migrene je uredna. Važan alat, koji nam pomaže u razlučivanju epizodne od kronične migrene je dnevnik glavobolje u koji pacijent bilježi dane kada ga je boljela glava, popratne simptome i intenzitet glavobolje, kao i koji lijek je bio učinkovit u prekidanju glavobolje.

Liječenje migrene uključuje dva principa: liječenje napadaja migrene te preventivno liječenje migrene.

U liječenju napadaja migrene propisuju se lijekovi za liječenje boli, uz dodatak lijekova za smanjenje mučnine, ako su mučnina i nagon na povraćanje prisutni, te specifični lijekovi za liječenje napadaja migrene.

Preventivno se liječenje migrene preporučuje osobama koje imaju 4 ili više dana migrene na mjesečnoj razini. Smatra se da je migrena uspješno liječena ako se preventivnom primjenom lijeka smanji učestalost migrene, smanji intenzitet boli i trajanje boli, a lijekovi koji se koriste za liječenje napadaja migrene djeluju brže.

Uspješna preventivna terapija migrene, ima za cilj značajno poboljšanje kvalitete života, te da osoba s migrenom postaje funkcionalnija u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Osim lijekova, u liječenju migrene koriste se i nefarmakološke mjere kao što su akupunktura, psihoterapija, dodaci prehrani (magnezij, Q10). Svakako treba naglasiti važnost higijene spavanja, adekvatan unos vode tijekom dana, izbjegavanje alkohola kao i namirnica koje su kod pacijenta prepoznate kao okidači za migrenu.

Zašto je važno potražiti pomoć?

Migrena je ponavljajuća glavobolja, koja ako je učestala, ima negativan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje pojedinca. Migrena utječe na radnu sposobnost, obiteljske odnose i mentalno zdravlje (česta povezanost s anksioznošću i depresijom). Nerijetko se od osoba s migrenom u ambulanti dobije podatak da doživljavaju nerazumijevanje okoline („toliko često me glava boli da sam se naučio/la funkcionirati s glavoboljom, pa mi nitko ne vjeruje da me boli glava“), smanjeno su produktivne u svakodnevnim aktivnostima.

Preventivna terapija migrene dostupna u novije vrijeme pokazala se izuzetno učinkovita u liječenju migrene uz značajno poboljšanje kvalitete života osobe s migrenom. Važno je glavobolju ne zanemariti i ne smatrati ju „normalnim“ stanjem. Glavobolja nije „normalna“, zahtjeva liječnički pregled i dijagnostičku obradu, s ciljem isključivanja sekundarne glavobolje, definiranja o kojem se tipu glavobolje radi, te određivanje odgovarajućeg terapijskog pristupa, čime se u konačnosti sprječava moguća pojavu česte komplikacije kronične glavobolje, tj. GUPUL-a.