Migrena

Migrena i kvaliteta života

Objavljeno 22.03.2022.
Juraj Mark Poje, dr. med., specijalist neurolog
Migrena značajno smanjuje kvalitetu života oboljelih. Adekvatno postavljena dijagnoza i liječenje, ali i razumijevanje same bolesti od strane oboljelih i njihove okoline ključ su za adekvatno liječenje te time i poboljšanje kvalitete života.
Migrena i kvaliteta života

Uvod

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zdravlje se definira kao stanje kompletnog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao odsutnost bolesti, te je prema tome i cilj SZO da je svaka osoba zdrava, produktivna, socijalno, ekonomski i psihološki zadovoljna jedinka. U odnosu na ovu definiciju osobe koje boluju od migrenoznih glavobolja imaju značajno sniženu kvalitetu života. Glavobolje su općenito jedan od najčešćih uzroka smanjenja kvalitete života zbog često prisutne boli koja onemogućava svakodnevno normalno funkcioniranje.

Pojavnost mirene

Po broju oboljelih migrena spada među najčešće neurološke bolesti, a po nekim procjenama zahvaća i više od 10 % svjetske populacije, s tim da se češće javlja kod žena. Prema učestalosti svih glavobolja migrena je na drugom mjestu, ali je na prvom mjestu kao onesposobljavajuća glavobolja, te time spada u jedno od najčešćih uzroka onesposobljenosti kod radno aktivne populacije.

Klinička slika migrene

Migrena se klasificira kao kronična neurološka bolest koju karakteriziraju epizode jake glavobolje, najčešće u obliku jednostranih pulsirajućih bolova koji traju od 4 do 72 sata. Popratni simptomi koji su učestalo prisutni su preosjetljivost na svjetlost, odnosno fotofobija, osjetljivost na buku odnosno fonofobija te mučnina koja može, ali i ne mora biti popraćena povraćanjem.

Bitna značajka migrenoznih glavobolja je ograničavanje čak i najlakših fizičkih aktivnosti te su bolesnici najčešće prisiljeni mirovati u tamnoj i mirnoj prostoriji sve dok napadaj glavobolje ne prođe.

Posebne vrste migrena su one kod kojih glavobolji prethode i druge senzacije u obliku raznih vidnih osjeta, smetnji govora, ponekad i smetnji motorike te trnjenje u rukama i nogama. Kada jedan ili više nabrojenih poremećaja osjeta prethodi samoj glavobolji nazivamo je klasičnom migrenom , a ima ih oko 30 % pacijenata s migrenom.

Veliki broj bolesnika i to gotovo njih do 80 % zamjećuje simptome i do 24 sata prije pojave same glavobolje te time može i predosjetiti pojavu migrene. U te simptome spadaju umor, kognitivne smetnje (najčešće smetnje koncentracije) i promjene raspoloženja. Također, veliki broj bolesnika zamjećuje tegobe i 24 sata nakon prestanka glavobolje u što spadaju zamor, smetnje koncentracije i bolovi u vratu.

Uzroci nastanka migrene

Genetska predispozicija ima značajnu ulogu u učestalosti pojavnosti ove bolesti i to oko 40 % ako jedan od roditelja boluje od migrene, te i do 75 % ako oba roditelja imaju migrenu.

Sama molekularna osnova još u potpunosti nije razjašnjena no razvojem znanstvenih metoda na ovom području dobiva se sve više saznanja o ovoj bolesti koja omogućavaju razvoj novih lijekova koji pokazuju dobre rezultate čak i kod pacijenata s težim oblicima bolesti. Jedno od najvažnijih takvih saznanja je otpuštanje peptida povezanog s genom za kalcitonin (tzv. CGRP), koji je snažan upalni medijator te igra jednu od najznačajnijih uloga u modulaciji prijenosa signala za bol u mozgu. U brojnim istraživanjima dokazano je da povišena razina CGRP-a uzrokuje napadaje migrene, a i značajno su povišene u pacijenata s kroničnom migrenom.

Život sa migrenom

Epizode migrenozne glavobolje povezane su sa značajnim smanjenjem kvalitete života, imaju utjecaj na fizičko i psihičko stanje te posljedično imaju veliki utjecaj na akademski, radni, socijalni i obiteljski život oboljele osobe.

S obzirom na ukupnu težinu onesposobljenosti pojedinaca prilikom napada migrene, Svjetska zdravstvena organizacija klasificira „dan s epizodom migrene“ jednako teškim kao onesposobljenost kod osoba koji imaju oduzetost sva četiri ekstremiteta odnosno kvadriparezu.

Po dobnoj distribuciji migrena najčešće zahvaća radno aktivnu populaciju što osim zdravstvenog ima i veliki ekonomski utjecaj uzevši u obzirom da više od 50 % bolesnika treba mirovanje, a u tri četvrtine uzrokuje odsutnost s radnog mjesta. Važno je i napomenuti da oboljeli od migrene često izbjegavaju planiranje radnih aktivnost zbog straha od mogućih tegoba što ima značajan utjecaj na sveukupnu kvalitetu života.

Obzirom da se "tihi" simptomi javljanju ranije od same pojave glavobolje, bolesnici često nailaze na nerazumijevanje okoline za tegobe koje osjećaju, što često ima za posljedicu niz disfunkcionalnih socijalnih odnosa. Zbog straha od same pojave glavobolje, pacijenti izbjegavaju radne aktivnosti što često ima za posljedicu kroničnu frustraciju i nezadovoljstvo.

Nerazumijevanje okoline

Depresija i anksioznost najčešće su prateće bolesti. Pacijenti sa migrenom imaju do pet puta veću vjerojatnost razvoja depresije i kronične anksioznosti što dodatno utječe ne samo na pojačani doživljaj boli nego i na značajno sniženje kvalitete života i između pojave samih glavobolja. Iznimno je bitno identificirati pacijente koji razvijaju ove tegobe radi adekvatnijeg liječenja, no bolesnici često ni sami ne žele priznati ove tegobe što za posljedicu ima stvaranje začaranog kruga. Okolina  često omalovažava ove elemente i ne pokazuje razumijevanje što otežava rješavanje problema.

Životni partneri oboljelih i obitelj također imaju smanjenu kvalitetu života uz stalno nezadovoljstvo zbog neispunjenog života. Prema istraživanjima gotovo oko 50% pacijenata navodi da bi bili bolji partneri i roditelji kad ne bi imali glavobolju, te gotovo tri puta češće donose odluku ne imati potomstvo.

Stigmatizacija uvelike doprinosi neadekvatnom liječenju, naime prema provedenim istraživanjima veliki broj suradnika oboljelih od migrene smatra da se bolest često koristi kao izlika za smanjenu radnu sposobnosti kao i neopravdan izostanak s radnog mjesta, što kod oboljelih stvara dodatnu neugodu, grižnju savjesti te osjećaj manje vrijednosti koji dodatno utječu na kvalitetu života. Sam dolazak na radno mjesto usprkos glavobolji donosi više financijskog gubitka nego sam izostanak jer dolazi do mnogobrojnih pogrešaka uslijed nemogućnosti adekvatnog funkcioniranja. Pored toga stigmatizacija je česti uzrok da bolesnik ne ode liječniku, te se bolest često ne dijagnosticira i ne provodi adekvatno liječenje.

Postavljanje adekvatne dijagnoze te pregled i konzultacija specijaliste neurologa radi detaljne edukacije o prevencije i liječenju prvi je korak u postizanju poboljšanja funkcioniranja.

Kod bolesnika koji su neadekvatno liječeni s vremenom migrenozni napadi postaju sve češći i duže traju dolazi do kronfikacije, a najznačajniji rizični čimbenici su: duljina trajanja i frekvencija migrenoznih epizoda.

Liječenje

Adekvatno liječenje te prevencija rizičnih faktora ima najvažniju ulogu u očuvanje kvalitete života oboljelih. U prevenciju spadaju mjere kao što su: uredan san, redovita fizička aktivnost i izbjegavanje provokacijskih čimbenika u koje najčešće spadaju jaki okusi, kava te čokolada.

Zabrinjavajuća činjenica je da čak manje od 50% pacijenata ima postavljenu dijagnozu bolesti migrene, a da tek jedna trećina ima adekvatnu terapiju.

Liječenje se sastoji do farmakološkog i nefarmakološkog liječenja.

Farmakološko liječenje može se podijeliti u dvije skupine: akutno i preventivno. U akutnom liječenju cilj je zaustaviti trenutnu epizodu migrenoznih tegoba, dok je u preventivnom liječenu cilj smanjiti broj epizoda i jačinu tegoba. Za akutno liječenje koriste se analgetici, ali i lijekovi specifični za migrenoznu glavobolju koju čini grupa lijekova triptana.

Preventivnu terapiju čine lijekovi raznih skupina (antiaritmici, antiepileptici te antidepresivi) koji su se pokazali učinkoviti u smanjenju broja i težine migrenoznih glavobolja.

Potrebno je dobro razmotriti koja je terapijska opcija najadekvatnija za svakog pojedinog bolesnika u dogovoru s nadležnim liječnikom.

U novije vrijeme imamo i novu grupu lijekova koju čine monoklonska protutijela koja su se pokazala iznimno učinkovita u liječenju akutne i kronične migrene. Postoje i druge mogućnosti liječenja u koje spada tretman botulinum toksinom, magnetska stimulacija i akupunktura te autogeni trening.

Jedan od problema koji učestalo nastaju je prekomjerna upotreba lijekova koja najčešće nastane kada bolesnici u nastojanju da smanje bolnost prekomjerno uzimaju analgetike te time dolazi do smanjenja učinkovitosti tih lijekova, ali moguće su i glavobolje koje se javljaju kada se učestalo aplicirani lijek ne uzme. Preporuka je da se analgetici ne uzimaju više od 15 puta mjesečno.

Zaključak

Zaključno, migrena značajno smanjuje sveukupnu kvalitetu života oboljelih. Adekvatno postavljena dijagnoza i liječenje, ali i razumijevanje same bolesti od strane oboljelih i njihove okoline ključ su za adekvatno liječenje te time i poboljšanje kvalitete života.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(6)
4.5 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.