Kontrola migrene

Migrena i glavobolja – pristup liječenju i samoliječenju

Glavobolja općenito, a posebice migrena, čest je razlog posjeta liječniku. Značajan postotak bolesnika s migrenom, korištenjem lijekova koji su dostupni u slobodnoj ljekarničkoj prodaji ne traži savjet liječnika obiteljske medicine, a još manje se obraća za pomoć neurologu. Provodeći tzv. "samoliječenje", zahvaćene osobe nerijetko poduzimaju pogrešne terapijske korake, uzimajući lijekove koji djelomično ili uopće ne pomažu; nadalje, ponekad ih uzimaju u nedovoljnoj dozi, a još češće prekoračuju dozu. Ponekad ih uzimaju preventivno, iz straha da se glavobolja ne razvije, čime ulaze u začarani krug koji sasvim sigurno završava dugoročnim štetnim posljedicama, kao što je razvoj poteškoća s probavnim sustavom, jetrom, bubrezima ili koštanom srži, a u konačnici se razvija novi problem – glavobolja izazvana prekomjernom upotrebom analgetika.

Zašto je važno voditi dnevnik migrene?

Jednom kad se postavi dijagnoza migrenske glavobolje, dnevnik postaje najvažnije dijagnostičko sredstvo u njenom praćenju. Dnevnik migrene se može voditi na mjesečnoj ili godišnjoj razini, dostupan je u različitim formatima, bilo papirnatom ili elektronskom obliku. Osobito su praktični dnevnici u vidu aplikacija za mobilne uređaje. Bolesnici kojima migrena postaje sastavni dio svakodnevnog života nerijetko na upit o njenoj učestalosti ne mogu dati ni blizu precizan odgovor.

Vođenjem dnevnika bolesnik s jedne strane postaje svjestan učestalosti i težine migrene, čime se postiže bolja motiviranost za uzimanje profilaktičke terapije, ukoliko je riječ o češćoj pojavnosti. S druge strane, bilježenjem različitih čimbenika koji se mogu dovesti u vezu s pojavom glavobolje, povećava se mogućnost njihove identifikacije kao trigera ili okidača. U tom slučaju je izbjegavanjem prepoznatih provocirajućih čimbenika, moguće postići bolju kontrolu glavobolje ili ponekad sasvim spriječiti njenu pojavu. Jednako je tako bilježenjem značajki boli moguće pravovremeno prepoznati i glavobolju koja nije migrenska te planirati daljnje dijagnostičke i terapijske korake.

Što može izazvati napadaj migrene?

Brojne kliničke studije su koristile upravo dnevnike bolesnika kao sredstvo za identifikaciju provocirajućih čimbenika (faktora) te su na temelju njihovih rezultata oni podijeljeni u emocionalne, tjelesne, prehrambene i okolišne čimbenike. Shodno tome, i pristup samom problemu mora biti multidisciplinarne naravi.

Migrena kao reakcija na stres ili anksioznost

Emocionalni čimbenici spadaju u češće prepoznate provocirajuće čimbenike, a najčešći su stres, bilo u obliku pozitivnog ili negativnog uzbuđenja, anksioznost, depresija ili promjena dnevne rutine (kasniji odlazak na spavanje, promjena duljine sna, putovanje, početak godišnjeg odmora). Pojava migrene kao reakcije na stres se može prezentirati u vidu glavobolje nakon prestanka izloženosti stresu. Tako se kod nekih bolesnika javlja tipična „vikend migrena“, nakon što prestane stres vezan uz posao.

Umor, postura, hormoni i metabolizam - imaju li utjecaja na migrenu?

Fizički ili tjelesni čimbenici uključuju umor i iscrpljenost, smjenski rad, napetost mišića osobito vrata i ramena uslijed lošeg držanja, dugotrajnog sjedenja, nisku razinu glukoze u krvi uslijed neadekvatnih prehrambenih navika te hormonalne varijacije u žena u sklopu menstrualnog ciklusa. Vezu između hormona i migrene potvrđuje i činjenica da se kod značajnog broja žena nastup migrene vezuje uz pojavu menarhe.

Također se tijekom reproduktivne dobi u više od polovice žena migrena javlja u vrijeme ili neposredno pred ovulaciju, rjeđe u vrijeme menstrualnog krvarenja, što se povezuje s padom razine estrogena. Moguća je također pojava migrene nakon završetka menstrualnog krvarenja, kao posljedica razvoja anemije uslijed gubitka krvi. Naposljetku, hormonalni utjecaj na pojavnost migrene potvrđuje i činjenica da se nastupom menopauze u žena značajno reducira broj migrenskih glavobolja, a nerijetko ona sasvim prestaje.

Utjecaj hrane

Dijetarni ili prehrambeni čimbenici povezani s provokacijom migrenskog napadaja zastupljeni su u oko 10 posto bolesnika, a uključuju konzumaciju specifičnih namirnica, što je ponekad teško razlučiti od snažne žudnje za istima, koja može prethoditi glavobolji u sklopu prodromalnog sindroma. Različiti dijetni režimi kao što je ketogena, veganska ili dijeta s niskim udjelom masti su se u brojnim istraživanjima uspoređivali s placebom, te su pokazali pozitivan učinak u smislu redukcije broja migrenskih napadaja, što potvrđuje utjecaj dijetarnih čimbenika na pojavnost migrene. Dosadašnja istraživanja na tom polju su pokazala da je post i odgađanje obroka najzastupljeniji provocirajući čimbenik, slijedi nedovoljni unos tekućine i posljedična dehidracija, konzumacija alkohola, što se povezuje s njegovim metabolitom-acetatom te objašnjava odgođeni nastup glavobolje nekoliko sati nakon konzumacije alkoholni pića.

Ustezanje od pijenja kave također može provocirati migrenski napadaj te se nerijetko čuje da je netko "ovisan o kavi" ili da je "dobio glavobolju jer nije popio kavu". Isto vrijedi i za pijenje velike količine kave. Navedeno se tumači analgetskim učinkom kofeina kojim obiluje crna kava. Nadalje, različiti aditivi u hrani, kao što je aspartam koji se nalazi u umjetnim zaslađivačima, nitriti u suhomesnatim proizvodima, tiramin u čokoladi, crvenom vinu ili punomasnim sirevima te glutamat koji se dodaje kao pojačivač okusa i mirisa, nalaze se na listi provocirajućih čimbenika. Također se neki lijekovi nalaze na listi provocirajućih čimbenika i to oralni kontraceptivi, hormonska nadomjesna terapija ili neki sedativni lijekovi.

Utjecaj vremenskih uvjeta

Među okolišnim čimbenicima najčešće se navode promjene vremenskih prilika koje uključuju promjene tlaka i temperature zraka, vlažnosti i količine dnevne svjetlosti. Iako dosadašnja istraživanja pokazuju nisku razinu statističke značajnosti, uočeno je da je nastup migrene u većine oboljelih povezan s porastom vlažnosti, padom tlaka i temperature zraka. Također je uočeno da se migrena češće javlja u danima s većom koncentracijom štetnih sastojaka zraka. Osim meteoroloških čimbenika, različiti vidni, slušni, njušni (olfaktorni) i drugi senzorni podražaji okoline mogu provocirati migrenski napadaj. Najčešće se navode izloženost buci, stroboskopskom svjetlu, dugotrajan rad na računalu ili igranje kompjuterskih igara, izloženost intenzivnim mirisima, boravak u zadimljenim ili pretjerano ugrijanim prostorima.

Dnevnik migrene i kontrola migrene

Pažljivo vođenje dnevnika migrene i analiza mogućih provocirajućih čimbenika, omogućuje njihovu identifikaciju i uzročno-posljedičnu povezanost s napadajem migrene. Njihovom eliminacijom kroz promjenu životnog stila i higijensko-dijetetskih navika, moguće je reducirati broj migrenskih napadaja. Prvi korak u postizanju tog cilja je pomno i pažljivo bilježenje podataka u dnevnik migrene. Uz redovite obroke, unos dovoljne količine tekućine, dovoljnu količinu sna, redovitu umjerenu tjelesnu aktivnost, redukciju stresa te njegovo ublažavanje različitim tehnikama tjelesne i mentalne relaksacije, moguće je lakše postići kontrolu migrene te poboljšati kvalitetu življenja.