Migrena

Boli me glava – imam li migrenu?

Objavljeno 15.06.2020.
Marija Ratković, dr. med. specijalist neurolog
Glavobolja predstavlja jednu od najčešćih dijagnoza s kojom se susreću zdravstveni djelatnici. Oko 25 % bolesnika traži liječničku pomoć zbog glavobolje, a najznačajnija među primarnim glavoboljama upravo je migrena koja zahvaća oko 15 % stanovnika Republike Hrvatske.
Boli me glava – imam li migrenu?

Što je migrena i koji su simptomi?

Migrena obično počinje unilateralnim, a ponekad i bilateralnim glavoboljama u području čela, oka i sljepoočnice.

Migrena je po definiciji funkcijska vaskularna glavobolja koja se javlja periodično i obično zahvaća polovicu glave. Ova vrsta glavobolje je dvostruko češća kod žena, a najčešće počinje u vrijeme puberteta, i to s početkom menstruacijskog ciklusa. Povezana je sa hormonskim statusom žene, učestalije se javlja predmenstraulno i za vrijeme ovulacije. Najčešće prestaje u menopauzi, u trudnoći se isto mogu javiti prvi napadi migrene.

Migrena obično počinje unilateralnim, a ponekad i bilateralnim glavoboljama u području čela, oka i sljepoočnice. Nadalje, bol često počinje zatiljno i širi se prema čelu, pulsirajućeg je karaktera (bolesnici obično navode kao "da im kuca srce u glavi"), a nakon toga obično počinje mučnina, povraćanje, preosjetljivost na svjetlo (fotofobija) i zvuk (fonofobija). Obično su prisutni prodromalni simptomi gdje se često javljaju poremećaji raspoloženja, apetita, povećane potrebe za hranom i/ili slatkim.

Muškarci također imaju migrene, ponekad sa vrlo specifičnim značajkama. U svakom slučaju, i kod žena i kod muškaraca provocirajući faktor za pojavu ove vrste glavobolje je stres, ali i klimatske promjene imaju određeni učinak; tako se migrene češće viđaju kada je ciklona. Ono što je važno naglasiti jest da postoji više različitih tipova migrene.

Migrena s aurom

Migrena s aurom pojavljuje se u četvrtine bolesnika, a sama aura prethodi napadima glavobolje te je karakterizirana prolaznim neurološkim ispadima. Tu valja naglasiti vidne simptome (vizualna aura) koji mogu biti pozitivni u vidu scintilirajućih skotoma (obojeni svjetlucajući ili crno bijeli podražaji) koji se šire vidnim poljem, ili pak negativni (pojava slijepih točki u vidnom polju, ispad jedne polovice vidnog polja). Osjetni simptomi se javljaju u vidu parestezija, a može se javiti i poremećaj govora (afazija, disfazija, otežano izgovaranje riječi)

Aura obično traje između 5 i 20 minuta, a najviše do jedan sat prije razvoja glavobolje. Nakon toga dolazi do razvoja pulsirajuće boli, mogu se pojaviti simptomi poput vrtoglavice i ataksije, no bitno je napomenuti da bolesnici koju boluje od migrene s aurom već poznaju svoju bolest, karakterističan nastup simptoma i njihov prolazni karakter – što je bitna razlika od moždanog udara. Ako simptomi traju dulje od jednog dana, onda se može govoriti o kompliciranoj migreni.

Drugi tipovi migrene

Drugi tipovi migrene su migrena s produljenom aurom, familijarna hemiplegična migrena i bazilarna migrena, a može se javiti i aura bez migrene.

Migrena s produljenom aurom predstavlja podvrstu migrene u kojoj jedan simptom aure traje dulje od 60 minuta, ali manje od 7 dana. S druge strane, postoji tzv. aura bez migrene kod koje bolesnici ponekad samo navode simptome aure bez pojave glavobolje. Ona se učestalije javlja kod bolesnika koji dugi niz godina boluju od migrene, ali ako se simptomi pojave prvi puta u životu (poglavito kod osoba starijih od četrdeset godina), tada je potrebno zatražiti liječnički savjet radi isključenja tranzitorne ishemične atake.

Familijarna hemiplegična migrena je karakterizirana prolaznom motoričkom slabošću udova ili hemiparezom, a kod ove podvrste migrene karakteristična je pozitivna obiteljska anamneza. Bazilarna migrena se pojavljuje kod mlađih osoba, simptomi glavobolje upućuju na ishodište u moždanom deblu i zatiljnim režnjevima, a ispadi mogu biti u vidnom polju se te mogu javiti vrtoglavica, šum, oslabljen sluh, dvoslike, nesiguran hod i obostrane parestezije.

Patogeneza bolesti i dijagnostički pristup migreni

Mehanizam nastanka migrene još uvijek nije sasvim poznat. Vaskularna teorija tvrdi kako je migrena uzrokovana abnormalnom dilatacijom krvnih žila, vjerojatno potaknuta sniženjem koncentracije serotonina (5-hidroksitriptamina) u krvi. Neuralna teorija naglašava upalne mehanizme u moždanom deblu kao one koji potiču početak migrenoznog napada. Neurovaskularna teorija uključuje vaskularne i neuralne mehanizme u kojima 5-hidroksitriptamin ima glavnu ulogu.

U dijagnostičkoj obradi glavobolje bitna je dobra anamneza te neuroradiološka obrada – uključujući magnetnu rezonancu mozga i angiografiju krvnih žila glave kako bi se isključila mogućnost aneurizmi i arteriovenskih malformacija. Ključna pitanja koja se u anamnezi moraju postaviti bolesniku su sljedeća: Koliko dugo imate glavobolje? Koja je lokacija glavobolje? Kolika je učestalost glavobolja? Koliko traje napad glavobolje? Kolika je teška bol? Pogoršava li se glavobolja nakon fizičke aktivnosti? Jeste li uzimali kakve lijekove te je li bilo prekomjernog uzimanja lijekova?

Liječenje migrene

Ako bolesnik ili bolesnica ima migrenozni status, tada svakako treba dobiti parenteralnu analgetsku infuzijsku terapiju u bolničkim uvjetima.

Akutni napad migrene se liječi nesteroidnim protuupalnim lijekovima za liječenje boli (kao što su acetilsalicilna kiselina i ibuprofen), a terapiju je potrebno uzeti u samom početku glavobolje. Od ostale terapije preporuča se upotreba triptana (tj. agonista serotoninskih receptora) koji djeluju selektivno na arterije mozga te nemaju nepovoljan učinak na probavni trakt. Dostupni su u obliku spreja, tableta ili pločica koje se stavljaju pod jezik.

Ako bolesnik ili bolesnica ima migrenozni status (što je definicija glavobolje koja traje dulje od 72 sata uz mučninu i povraćanje) svakako treba dobiti parenteralnu analgetsku infuzijsku terapiju u bolničkim uvjetima. Profilaktička terapija kod bolesnika koji imaju migrenu se primjenjuje isključivo kod bolesnika koji imaju glavobolje svaki tjedan, a kojima je znatno narušena kvaliteta života.

U dogovoru sa specijalistom neurologom te u slučaju prisutnosti drugih komorbiditeta, u terapiji se mogu primijeniti i beta-blokatori, blokatori kalcijskih kanala, antiepileptici i antidepresivi. U terapiji migrene neki se odlučuju na primjenu akupunkture, biofeedback liječenja, a ponekad i botulinum-toksin (potonje uglavnom kod bolesnika koji imaju kronične migrene više od 15 dana mjesečno, bez reakcije na profilaktičku terapiju).

Od novije terapije treba napomenuti da su od 2018. godine u primjeni humana monoklonalna protutijela za prevenciju migrene (erenumab, fremanezumab i galkanezumab). Ti lijekovi se primjenjuju jednom mjesečno, uz izuzetak fremanezumaba čija je primjena moguća i jednom u tri mjeseca.

Zaključak

Migrena je jedna od najčešćih dijagnoza s kojom se liječnici susreću u neurološkoj ambulanti, a predstavlja velik javnozdravstveni problem jer mahom pogađa radno sposobnu populaciju. Pravilno liječenje, potaknuto suradnjom između liječnika i bolesnika u odabiru terapije, neusmnjivo pomaže u poboljšanju kvalitete života i rješavanju migrenoznih glavobolja.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(2)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.