Bolovi u zglobovima i mišićima – namazati gel ili popiti tabletu?

Što je mišićno-koštana bol?

Najčešći tipovi mišićno-koštane boli uključuju:

Bol u kostima – najčešće uzrokovana ozljedom, tj. prijelomom kostiju

Bolovi u zglobovima – ukočenost i upala često prati bolove u zglobovima. Takva bol najčešće nestaje tijekom odmora, a pogoršava se tijekom aktivnosti

Bolovi u mišićima – grčevi i ozljede mišića mogu uzrokovati bolove u mišićima

Bol tetiva i ligamenata – ligamenti i tetive su tkiva koja povezuju zglobove i kosti; uganuća, istegnuća i ozljede od prenaprezanja mogu dovesti do bolova u tetivama i ligamentima

Bol može biti lokalizirana na određenom području ili može zahvatiti veću površinu tijela. Jedna od najčešćih boli u današnjem svijetu je bol donjeg dijela leđa. Ona je uzrokovana sjedilačkim načinom života, nepravilnim držanjem, nepravilnim položajem prilikom spavanja i neispravnom tehnikom podizanja teških predmeta. Gotovo svaka osoba bar jednom u životu osjeti bol u mišićno-koštanom sustavu, najčešće uslijed naprezanja mišića. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (eng. WHO) između 20 % i 33 % svjetske populacije trpi neki oblik kronične mišićno-koštane boli. Prema intenzitetu bol može biti blaga, umjerena do jaka. S obzirom na dužinu trajanja bol može biti akutna ili kronična tj. dugotrajna. Akutna bol najčešće je uzrokovana ozljedom, prijelomom ili upalom. Kronična bol posljedica je ranije ozljede ili posljedica degenerativnih (osteoartritis-artroza koljena ili kuka), metaboličkih (giht, osteoporoza) i upalnih (reumatoidni artritis) bolesti. Mišićno-koštane boli čest su medicinski problem koji utječu na kvalitetu života, a predstavljaju socioekonomski i javnozdravstveni problem. Starenjem dolazi do promjena na hrskavici, slabosti mišića te poremećaja zglobova, a tome uvelike doprinosi i pretilost kao bolest suvremenog društva. Ljudi s prekomjernom težinom i pretili ljudi mogu patiti od bolova u donjem dijelu leđa, koljenima i stopalima. To može biti posljedica prekomjerne sile koju povećana težina stavlja na zglobove.

Liječenje mišićno-koštane boli

Liječenje bolova u mišićima i zglobovima sastoji se od topikalne i/ili sistemske terapije. Nesteroidni antireumatici (NSAR)  su najčešće propisivani lijekovi za liječenje blage do umjerene boli. To su lijekovi koji smanjuju bol inhibicijom sinteze prostaglandina blokadom enzima ciklooksigenaze te tako ostvaruju analgetsko i protuupalno djelovanje. Osim djelovanja protiv boli vrlo je važno i protuupalno djelovanje jer su mišićno- koštane boli često udružene s lokalnom upalom. Sistemski se ovi lijekovi transportiraju u sve dijelove tijela putem krvi. Potrebne su relativno visoke koncentracije u krvi da bi se postigle djelotvorne tkivne koncentracije na mjestu boli i upale. Ove visoke koncentracije u tijelu mogu biti uzrok velikog broja neželjenih događaja te potencijalno uzrokovati probavne, bubrežne i kardiovaskularne nuspojave. Uzimajući u obzir da je većina bolesnika s ovim bolnim stanjima starije životne dobi, s mogućim bubrežnim i jetrenim oštećenjima te da ti bolesnici često uzimaju i po nekoliko lijekova za druga kronična stanja, važno je izbjegavati potencijalne interakcije i nuspojave. Upravo zbog toga važno mjesto u liječenju pacijenata s akutnim ili kroničnim bolnim stanjima imaju topikalni lijekovi. Topikalni nesteroidni antireumatici predstavljaju učinkovitu i sigurnu alternativu oralnim oblicima i koriste se u raznim bolnim stanjima i to akutnim poput uganuća, iščašenja, upala tetiva ili mišićne boli te kroničnim poput osteoartritisa zglobova šake i koljena. Nanose se izravno na bolno mjesto, imaju minimalnu sistemsku apsorpciju, dobar sigurnosni profil te zadovoljavajući analgetski i protuupalni učinak. Lokalna terapija predstavlja vrijednu alternativu oralnoj analgetskoj terapiji u liječenju akutnih i kroničnih bolova koštano-mišićnog sustava, bez rizika od probavnih, bubrežnih i kardiovaskularnih nuspojava.

Topikalni lijekovi za liječenje mišićno-koštane boli

Topikalni lijek je onaj lijek koji se primjenjuje na površini kože ili sluznice. Postoji veliki broj različitih oblika topikalnih pripravaka kao što su kreme, masti, gelovi, losioni, naljepci, sprejevi. Učinak topikalno primijenjenog lijeka ovisi o mogućnosti prolaska lijeka kroz kožu i dopreme do ciljanih tkiva u koncentracijama dovoljnim za postizanje terapijskog učinka. Ključni faktori su fizikalno-kemijske karakteristike lijeka i formulacije, mjesto i način aplikacije te stanje kože pacijenta. Kod topikalnih nesteroidnih antireumatika potrebna je brza apsorpcija. Zbog toga ti pripravci sadrže dodatne tvari koji poboljšavaju penetraciju lijeka kroz kožu i omogućuju postizanje visoke koncentracije na željenom mjestu. Gel formulacije su korisne za ove svrhe, zbog čega se često koriste za topikalne nesteroidne antireumatike. Gelovi omogućuju bolju penetraciju lijeka kroz kožu, u odnosu na kreme i masti, zbog visokog sadržaja vode koji omogućuje lijeku da se otopi i lako kreće kroz slojeve kože. Također gelovi se lako razmazuju i upijaju te ne ostavljaju masni trag na koži. Topikalni nesteroidni antireumatici imaju isti mehanizam djelovanja kao i sistemski, samo se efekt postiže lokalnom apsorpcijom i lokalnim djelovanjem. Primjenom preko kože djelatna tvar se apsorbira i postiže visoku koncentraciju na mjestu primjene, bez visokih koncentracija u plazmi, čime se znatno smanjuje rizik od nuspojava. Topikalnom primjenom postižu se dovoljno visoke koncentracije lijeka koje na mjestu djelovanja blokiraju enzim ciklooksigenazu i tako inhibiraju sintezu prostaglandina. Koncentracije lijeka u plazmi nakon lokalne primjene su svega 5 % u odnosu na koncentraciju lijeka nakon oralne primjene čime je uvelike smanjen rizik nuspojava. Prilikom topikalne primjene lijek je potrebno nježno utrljati čime se ubrzava prolaz lijeka kroz slojeve kože, a redovita primjena povećava njegovu djelotvornost. Nakon primjene ruke treba obrisati papirnatim ručnikom i zatim oprati, osim ako su ruke područje koje se tretira. Iako postoji mogućnost pojave neželjenih kožnih reakcija preosjetljivosti zbog lokalne primjene lijeka, one su uglavnom blažeg intenziteta, prolaze prestankom njegove upotrebe te uglavnom ne zahtijevaju dodatnu intervenciju. Topikalni lijekovi primjenjuju se isključivo na neozlijeđenu kožu.

Sistemski vs topikalni nesteroidni antireumatici

Na tržištu u bezreceptnom režimu izdavanja su dostupni lijekovi ili kombinacije lijekova sa sistemskim ili lokalnim učinkom ili razni ljekoviti oblici. Iako većina pacijenata prvo poseže za tabletama za liječenje boli, lokalni pripravci imaju prednosti u odnosu na tablete, prvenstveno zbog manje mogućnosti izazivanja nuspojava. Oni se nanose izravno na bolno mjesto, prikladniji su za osobe s probavnim tegobama kao što je gastritis i ne ulaze u interakcije s drugim lijekovima primijenjenim na usta. Na hrvatskom tržištu kao lokalna terapija dostupni su lijekovi koji sadrže diklofenak, ketoprofen, ibuprofen, piroksikam i metilsalicilat.

Kako spriječiti mišićno-koštanu bol?

Održavanje snažnih kostiju i zglobova ključno je za sprječavanje mišićno-koštane boli. Ograničavanjem pokreta koji se ponavljaju, pravilnim držanjem, dizanjem tereta na ispravan način, redovitim istezanjem i izbjegavanjem stanja koja povećavaju rizik od ozljede može se smanjiti pojavnost mišićno-koštane boli. Redovita tjelesna aktivnost, smanjenje tjelesne mase kod pretilih bolesnika i uravnotežena prehrana pridonose zdravlju mišićno-koštanog sustava. Tjelovježba igra bitnu preventivnu i terapijsku ulogu u jačanju mišića. Snaga mišića pozitivno je povezana sa smanjenom boli u zglobovima. Također pravodobno i odgovarajuće liječenje akutnih ozljeda može spriječiti prerastanje boli iz akutne u kroničnu.