Migrena i moždani udar

Moždani udar

Moždani udar predstavlja drugi najčešći uzrok smrtnosti te treći najčešći uzrok trajne onesposobljenosti u svijetu. Nastaje uslijed naglog poremećaja cirkulacije krvi u dijelovima mozga, što dovodi do smanjenog dotoka krvi u određeni dio mozga. Zbog nedostatka kisika moždane stanice počinju odumirati, a osoba gubi funkcije za koje je zahvaćeni dio mozga odgovoran.

Oko 85 % svih moždanih udara čini ishemijski moždani udar, koji nastaje zbog začepljenja krvne žile ugruškom. Preostalih 15 % otpada na hemoragijski, odnosno moždani udar uzrokovan krvarenjem, kada dolazi do pucanja krvne žile i izlijevanja krvi u moždano tkivo.

Simptomi moždanog udara ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen i koliko je veliko oštećenje. Najčešće se javljaju smetnje vida i govora, slabost lica, ruke ili noge, gubitak osjeta te problemi s ravnotežom i koordinacijom.
Glavobolja također može biti jedan od simptoma moždanog udara, osobito kod moždanog udara uzrokovanog krvarenjem. Tada je najčešće tupog ili pritiskajućeg karaktera.

Migrena

Migrena pripada skupini primarnih glavobolja i značajno je češća u žena nego u muškaraca. Najčešće se javlja kod osoba između 25. i 55. godine života, odnosno u razdoblju najveće radne i životne aktivnosti. Prema svjetskim epidemiološkim podacima, migrena je jedno od vodećih neuroloških stanja koja uzrokuju onesposobljenost, odmah nakon bolova u kralježnici. Riječ je o složenom neurološkom poremećaju koji karakteriziraju ponavljani napadaji umjerene do jake glavobolje, najčešće jednostrane, pulsirajućeg ili probadajućeg karaktera, u trajanju od 4 do 72 sata.

Glavobolja se pogoršava tijekom tjelesne aktivnosti te je često praćena mučninom, povraćanjem i povećanom osjetljivošću na svjetlo (fotofobijom), zvuk (fonofobijom) i mirise (osmofobijom). Migrena se dijeli na migrenu s aurom i migrenu bez aure. Važno je istaknuti da 28% osoba koje boluju od migrene ima migrenu s aurom, što je posebno važno jer se njezini simptomi mogu preklapati sa simptomima moždanog udara. Aura označava prolazne neurološke simptome koji prethode glavobolji ili se javljaju zajedno s njom. Najčešće se radi o smetnjama vida, poput svjetlucanja ili izostanka dijela vidnog polja, ali mogu se javiti i trnci, utrnulost ili poteškoće s govorom.

Prema učestalosti napadaja migrena može biti epizodna ili kronična.

Učestalost moždanog udara kod osoba koje boluju od migrene

Istraživanja pokazuju da osobe koje boluju od migrene imaju približno dvostruko veći rizik od moždanog udara u odnosu na osobe koje nemaju migrenu. Taj se povećani rizik prije svega odnosi na osobe koje imaju migrenu s aurom.

Taj je rizik izraženiji u žena, osobito u mlađoj životnoj dobi te kod onih koje imaju dodatne čimbenike rizika za bolesti krvnih žila, poput pušenja ili uzimanja kombiniranih hormonskih kontraceptiva. Suprotno tome, većina dosadašnjih istraživanja pokazuje da migrena bez aure ne predstavlja neovisan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara.

Studije koje se bave prevencijom moždanog udara u mlađih žena ukazuju na povećan rizik kod onih koje imaju visoku frekvenciju migrenoznih napadaja, osobito u slučaju više od 12 napadaja godišnje, što dodatno naglašava važnost praćenja aktivnosti bolesti i redovitih kontrola. Dosadašnja istraživanja nisu pokazala da sama jačina migrenskih napada povećava rizik od moždanog udara. Također, nije dokazano da osobe koje dulje boluju od migrene ili su je razvile u mlađoj dobi imaju veći rizik od moždanog udara kasnije u životu.

Migrena i moždani udar kod žena

Posebnu skupinu povećanog rizika čine žene koje boluju od migrene s aurom i istodobno koriste kombinirane hormonske kontraceptive.  Kod njih je rizik od ishemijskog moždanog udara, odnosno moždanog udara uzrokovanog začepljenjem krvne žile, i do šest puta veći. Kombinacija migrene, pušenja i primjena kontraceptiva dodatno povećava rizik od moždanog udara.

S druge strane, kod žena koje imaju migrenu bez aure i koriste hormonske kontraceptive nije utvrđeno značajno povećanje rizika od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom.

Istraživanja su također pokazala da trudnice koje imaju migrenu s aurom češće razvijaju povišeni krvni tlak u trudnoći i preeklampsiju. Smatra se da na povećani rizik utječu hormonalne promjene tijekom trudnoće.

Dijagnostički izazovi

Jedna od najčešćih pogrešaka jest pretpostaviti da svaka glavobolja kod osobe koja boluje od migrene predstavlja još jedan uobičajeni migrenski napadaj.

Promjena u karakteru glavobolje, pojava nove vrste glavobolje ili iznenadna, izrazito jaka glavobolja nalik „udaru groma“ zahtjeva dodatnu dijagnostičku obradu. Bolesnici s migrenom ponekad mogu podcijeniti ili zanemariti simptome akutnog moždanog udara, pripisujući ih migrenskom napadaju.

Određene karakteristike mogu pomoći u razlikovanju migrene od moždanog udara.

Kod migrene se simptomi najčešće razvijaju postupno, tijekom nekoliko minuta, a često uključuju tzv. pozitivne simptome, poput bljeskova svjetlosti, svjetlucanja ili trnaca.

Kod moždanog udara simptomi se najčešće pojavljuju naglo. Umjesto dodatnih osjeta, osoba iznenada gubi neku funkciju – primjerice vid, osjet u ruci ili nozi, snagu mišića ili sposobnost govora.

Ipak, važno je naglasiti da postoje iznimke. Samo na temelju simptoma nije uvijek moguće sa sigurnošću razlikovati migrenu od moždanog udara, zbog čega je liječnički pregled i po potrebi dodatna obrada od presudne važnosti.

Koegzistirajući moždani udar i migrena (nemigrenski moždani udar)

Osoba koja boluje od migrene može doživjeti moždani udar iz istih razloga kao i bilo koja druga osoba. U takvim slučajevima moždani udar nije izravna posljedica migrene, nego drugih bolesti ili čimbenika rizika.

Najčešći uzroci uključuju aterosklerozu (nakupljanje masnih naslaga u krvnim žilama), dugotrajno povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi (hiperlipidemiju), pušenje te poremećaje srčanog ritma, osobito fibrilaciju atrija, prirođeni otvor između srčanih pretklijetki (perzistentni foramen ovale), puknuće stijenke krvne žile (arterijska disekcija) te druge bolesti krvnih žila.

Iako rjeđe, svakako jedan od rizičnih čimbenika, kod osoba koje već imaju bolesti krvnih žila, jest primjena određenih lijekova za liječenje migrene, poput triptana i ergot derivata, jer oni sužavaju krvne žile.

Migrenski moždani udar

Migrenski moždani udar ili migrenski infarkt rijetka je komplikacija migrene. Nastaje tijekom tipičnog napada migrene s aurom, kada jedan ili više simptoma aure traju dulje od jednog sata, a slikovne pretrage mozga potvrde da je došlo do moždanog udara.

Riječ je o rijetkoj, ali klinički značajnoj komplikaciji migrene, osobito zbog činjenice da se najčešće javlja u mlađih bolesnika koji nemaju uobičajene čimbenike rizika za moždani udar.

Migrenski infarkt javlja se dva do tri puta češće u žena u odnosu na muškarce. U najvećem broju slučajeva zahvaća stražnji dio mozga, koji je odgovoran za vid, zbog čega su smetnje vida često prvi simptom.

Osobe mogu opisivati svjetlucanje, bljeskove, cik-cak linije ili ispad dijela vidnog polja. Osim toga mogu se javiti trnci, utrnulost ili poteškoće s govorom, ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen.

Obzirom na mjesto oštećenja i njihovu relativno malu veličinu, magnetna rezonancija mozga predstavlja metodu izbora u dijagnostici migrenskog infarkta.

Budući da se najčešće javlja kod mlađih osoba koje imaju manje drugih bolesti srca i krvnih žila, oporavak nakon ovakvog moždanog udara često je bolji nego kod starijih bolesnika.

Liječenje

Migrenski moždani udar liječi se prema istim smjernicama koje vrijede za sve oblike akutnog moždanog udara.

Međutim, kod osoba koje su preboljele migrenski moždani udar potrebno je izbjegavati određene lijekove za akutno liječenje migrene, poput triptana i ergot derivata, jer sužavaju krvne žile i mogu povećati rizik od novih komplikacija.

Nakon oporavka provodi se standardna prevencija ponovnog moždanog udara, uz istodobnu prilagodbu preventivne terapije za migrenu.

Zaključak

Migrena, osobito migrena s aurom, povezana je s povećanim rizikom od ishemijskog moždanog udara. Budući da migrena, prolazni poremećaj moždane cirkulacije (TIA) i moždani udar mogu imati vrlo slične simptome, njihovo razlikovanje ponekad nije jednostavno.

Zbog toga svaki novi, neuobičajeni ili drukčiji neurološki simptom kod osobe koja boluje od migrene treba shvatiti ozbiljno i smatrati mogućim znakom moždanog udara dok se liječničkim pregledom ne dokaže suprotno.