Zašto ne treba prekidati terapiju statinima?

Uvod

Povišena razina kolesterola jedan je od važnih čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Za njezino snižavanje već se dugi niz godina uspješno koriste lijekovi iz skupine statina. Zbog svoje dokazane učinkovitosti ubrajaju se među najpropisivanije lijekove u svijetu. Premda se terapija statinima u pravilu provodi dugoročno, dio bolesnika povremeno ili trajno prekida njihovu primjenu. Takva odluka može biti rizična, osobito kod osoba koje već imaju povećani kardiovaskularni rizik te time i veću vjerojatnost razvoja srčanog ili moždanog udara.

U nastavku donosimo pregled razloga zbog kojih prestanak uzimanja statina može dovesti do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti te objašnjenje zašto se odluka o prekidu terapije uvijek treba donositi uz stručni liječnički nadzor.

Kako statini djeluju i zašto su važni?

Statini snižavaju razinu LDL kolesterola, koji se često naziva “lošim kolesterolom”. Kada je njegova vrijednost povišena, LDL se nakuplja na stijenkama krvnih žila, gdje stvara masne naslage, odnosno plakove. S vremenom te naslage mogu suziti ili začepiti arterije, što otežava protok krvi i povećava rizik od srčanog i/ili moždanog udara. Redovitim uzimanjem statina razina LDL kolesterola se snižava, a istovremeno se usporava razvoj aterosklerotskih plakova. Time se smanjuje vjerojatnost nastanka neželjenih kardiovaskularnih događaja. Neželjeni kardiovaskularni događaji uključuju ozbiljne i po život opasne zdravstvene komplikacije povezane sa srcem i krvnim žilama. U ove događaje najčešće spadaju srčani udar (infarkt miokarda), moždani udar, zatajenje srca i kardiovaskularna smrt. Zaštitni učinak statina traje samo dok se lijek uzima redovito.

Gubitak dodatnih zaštitnih učinaka

Osim što smanjuju razinu kolesterola u krvi, statini imaju i dodatne učinke (tzv. pleiotropni učinci) koji pomažu u zaštiti krvnih žila. Istraživanja pokazuju da statini:

• smanjuju upalu u stijenkama krvnih žila,
• poboljšavaju funkciju unutarnje ovojnice arterija,
• stabiliziraju aterosklerotske plakove i čine ih manje sklonima pucanju,
• smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

Ovi povoljni učinci nestaju ubrzo nakon prekida terapije. Kada zaštita oslabi, plakovi u arterijama mogu postati nestabilni, što povećava vjerojatnost njihova pucanja i potpunog začepljenja krvne žile. Upravo je iznenadno pucanje plaka jedan od najčešćih mehanizama nastanka srčanog udara.

Visoki rizik kod određenih skupina pacijenata

Za neke je pacijente prekid uzimanja statina osobito rizičan. To uključuje osobe koje:

• su već preboljele srčani ili moždani udar,
• imaju ugrađene stentove/srčane potpornice,
• boluju od šećerne bolesti,
• imaju kronične bolesti bubrega,
• boluju od ateroskleroze ili drugih bolesti krvnih žila.

Kod ovih osoba statini značajno smanjuju rizik ponovnog događaja, pa se terapija najčešće preporučuje dugoročno ili doživotno. Prekid može dovesti do rapidnog povećanja rizika i pogoršanja zdravstvenog stanja.

“Rebound” učinak – naglo pogoršanje vrijednosti

Neki pacijenti nakon prestanka statina dožive tzv. rebound učinak, što znači da se razina kolesterola i pokazatelji upale naglo povećaju, ponekad i na više vrijednosti nego prije početka liječenja.Takva iznenadna promjena dodatno opterećuje krvne žile i može privremeno povećati rizik od akutnih neželjenih kardiovaskularnih događaja. Iako rebound učinak ne nastupa kod svih, dovoljno je istražen i poznat da predstavlja važan argument protiv samoinicijativnog prekidanja terapije.

Zašto ljudi prekidaju terapiju – i zašto to obično nije dobro rješenje?

Najčešći razlozi za prestanak uzimanja statina su:

• blaže nuspojave, poput umora ili bolova u mišićima,
• uvjerenje da su rezultati “popravljeni” pa terapija više nije potrebna,
• bojazan od dugotrajne primjene lijekova,
• neprovjereni savjeti iz okoline ili s interneta,
• želja za liječenjem isključivo prirodnim metodama.

Važno je napomenuti da se većina blagih nuspojava može riješiti u dogovoru s liječnikom, primjerice smanjenjem doze, promjenom vrste statina ili kombiniranjem s drugim terapijama. Potpuni prestanak uzimanja statina rijetko je najbolja opcija, osobito kod osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom.

Zašto je kontinuirano uzimanje terapije ključno?

Bolesti srca i krvnih žila razvijaju se godinama i često ne pokazuju jasne simptome sve do napredne faze. Statini djeluju dugoročno te se njihov puni učinak postiže samo redovitim uzimanjem. Prekidi terapije, pa i kratkotrajni, mogu dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja i povećanja rizika. Zbog toga se statini najčešće propisuju kao dugoročna terapija uz redovite liječničke kontrole i prilagodbe prema potrebi.

Zaključak

Prestanak uzimanja statina može dovesti do ponovnog porasta kolesterola, gubitka njegovih zaštitnih učinaka i povećanja rizika od srčanog i/ili moždanog udara. Rizik je još veći kod osoba koje već imaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest ili prisutne višestruke kardiovaskularne čimbenike rizika (pušenje, visoki krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, stres i dr.). Ako razmišljate o prekidu terapije ili imate nedoumice, nužno je razgovarati s liječnikom. Stručna procjena najbolji je način da se pronađe rješenje koje će istovremeno biti sigurno i učinkovito.