Povišen kolesterol i liječenje

Što je kolesterol i zašto ga se bojimo?

Suprotno uvriježenom mišljenju, kolesterol nije "zločesta" molekula. Kolesterol je vrlo važan spoj u biokemijskim procesima u organizmu. Jetra, organ kojeg nazivamo "tvornicom", proizvodi dovoljne količine kolesterola za normalno funkcioniranje metabolizma, ali se prehranom kolesterol dodatno unosi u organizam. Zbog raznih procesa i starenja organizma dolazi do oštećenja stijenki krvnih žila. Kolesterol se tada taloži u stijenke krvnih žila na mjestu oštećenja, formirajući pritom aterosklerotski plak. Plak može suziti krvnu žilu i time smanjiti protok i opskrbu organa kisikom i hranjivim tvarima. Zbog svoje građe, plak nerijetko puca i postaje temelj za nastanak ugruška koji potpuno zatvori krvnu žilu, uzrokujući srčani ili moždani udar.

Jesmo li svi jednako podložni lošem djelovanju kolesterola?

Ne. Visoke vrijednosti kolesterola općenito štete krvnim žilama, no posebno su ugrožene skupine bolesnika s bolestima i životnim navikama koje dodatno oštećuju stijenke krvnih žila, čime olakšavaju ulazak kolesterola u stijenku. U navedeno spadaju: povišene vrijednosti arterijskog tlaka, pušenje, šećerna bolest, bubrežna bolest, obiteljska sklonost srčanom i moždanom udaru. Bolesnici koji boluju od navedenih bolesti posebno su podložni taloženju kolesterola. Kod takvih je bolesnika štetnost visokih vrijednosti kolesterola mnogo veća te se zato smatraju visokorizičnima za nastanak srčano-žilnih bolesti (srčani udar, angina pektoris, moždani udar, začepljenje arterija u nogama).

Normalne vrijednosti kolesterola u krvi, jesu li one jednake za sve?

Smatra se kako je uredna vrijednost kolesterola za zdravog pojedinca manja od 5 mmol/L. Svaka vrijednost iznad navedene i kod zdravog pojedinca potiče nakupljanje kolesterola u stijenci krvne žile. Međutim, bolesnici s rizičnim čimbenicima ili bolestima, primjerice, arterijskom hipertenzijom ili šećernom bolesti imaju oštećene krvne žile zbog visokog tlaka i povišenih vrijednosti glukoze, te za njih navedena vrijednost ne vrijedi. Za bolesnike iz skupine višeg stupnja rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti, ciljne vrijednosti su niže jer je i sama vjerojatnost nakupljanja kolesterola u stijenci krvne žile puno veća.

Što ako je vrijednost kolesterola na nalazu uredna, a liječnik kaže da je previsoka?

Oba podatka su točna. Međutim, referentne (tj. uredne) se vrijednosti kolesterola na laboratorijskim nalazima odnose na zdrave pojedince - na populaciju koja nije starija od 45 godina i koja nema rizične čimbenike za srčano-žilne bolest, primjerice, šećernu bolest, arterijsku hipertenziju, ne puši i nije preboljela srčani udar/moždani udar. Liječnik će sukladno rizičnim čimbenicima i bolestima od kojih pojedinac boluje, a pomoću jednostavnog kalkulatora procijeniti koje su ciljne vrijednosti za svakog bolesnika ponaosob. Primjerice, pedesetogodišnjak koji puši i boluje od šećerne bolesti svrstava se u rizičnu skupinu i njegove vrijednosti ciljnog kolesterola su niže od onih pedesetogodišnjaka koji ne puši i nema šećernu bolest. Bolesnici koji su preboljeli srčani i moždani udar, imaju ugrađene "stentove" ili "bajpase" ili sužene karotidne arterije, imaju vrlo niske ciljne vrijednosti kolesterola.

Slično vrijedi i u prometu: ukoliko vozite autoputom, rizik za nastanak prometne nesreće je nizak jer je cesta kvalitetna i veća je preglednost te je stoga ograničenje postavljeno na 130 km/h. No, ako vozite u gradu, u predjelu gdje ima puno pješaka, rizik za prometnu nesreću je mnogo veći te je posljedično i ograničenje brzine vožnje puno niže.

Je li kolesterol isto što i LDL i HDL?

Kolesterol je molekula koja se proizvodi u jetri ili se u organizam unese hranom, a na različite se načine prenosi krvotokom po organizmu.

LDL-čestice ili lipoproteini male gustoće prenose kolesterol iz jetre do stanica. Razinu LDL čestica mjerimo prilikom analize krvi, a obzirom da je broj  LDL čestica direktno povezana s brzinom taloženja kolesterola u stijenke krvnih žila (što je viši LDL, više se kolesterola taloži u žile), nazivamo ga još i "lošim" kolesterolom. Razina LDL-a u krvi je najvažniji parametar kojeg liječnici prate kako bi ocijenili uspješnost liječenja, važnija je čak i od razine ukupnog kolesterola. 

HDL-čestice, tj. lipoproteini velike gustoće, sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola u stijenci krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva "dobrim kolesterolom", no nažalost danas još ne postoje lijekovi koji će dovoljno povisiti vrijednost HDL-a kako bi on nadjačao loš utjecaj LDL-a.

Kada je osim promjene prehrambenih navika potrebno uvesti i terapiju?

Liječenje poremećaja masnoća zahtjeva individualan pristup svakom bolesniku te ovisi o bolestima i rizičnim čimbenicima koje bolesnik nosi, a ne o samoj razini masnoća u krvi. Ako je osoba mlada i zdrava, nešto viša razina kolesterola u krvi može se pokušati korigirati promjenom prehrambenih navika. U navedeno spadaju: smanjenje unosa crvenog mesa, pržene hrane, smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina), smanjenje unosa zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina (koristiti obrano mlijeko – 0,9% mliječne masti, izbjegavati maslac, slatko i kiselo vrhnje, tučeno vrhnje, punomasne sireve), a preporučuje se priprema kuhanje ribe i mesa pečenje na roštilju ili u posuđu za koje nije potrebno koristiti masnoću. Potrebno je izbjegavanje svinjske masti, maslaca i margarina, a jela je potrebno pripremati uz korištenje biljna ulja u što manjoj količini (maslinovo, suncokretovo, sojino ulje). Praksa je potvrdila da bolesnici s nešto višom razinom kolesterola i bez rizičnih čimbenika, uz navedeni način prehrane mogu postići ciljne vrijednosti kolesterola i usporiti procesa taloženja kolesterola u stijenke krvnih žila bez uvođenja terapije. Međutim, ukoliko bolesnik boluje od ranije navedenih bolesti ili stanja koje ga svrstavaju u skupinu visokog rizika za srčano-žilne bolesti, tada je ciljna vrijednost kolesterola mnogo niža i takvu vrijednost nije moguće postići samo uz promjenu prehrane. Kod takvih bolesnika potrebno je u terapiju uvesti lijekove koji snižavaju razinu kolesterola. Kao prvi izbor kod takvih bolesnika koriste se statini, a na našem ih tržištu ima nekoliko – atrovastatin, rosuvastatin, simvastatin. Navedeni lijekovi, uz promjenu prehrambenih navika, mogu značajno sniziti razinu kolesterola u krvi i usporiti proces ateroskleroze, tj. nakupljanja kolesterola u stijenci krvne žile i posljedični srčani ili moždani udar.

Imam 65 godina, pušač sam s hipertenzijom, koja je moja ciljna vrijednost kolesterola?

Kao što je navedeno, ciljne vrijednosti kolesterola, tj. LDL-a, ne mogu se odrediti uzimajući u obzir samo jedan parametar. Primjerice, za muškarca s navedenim podacima, ciljne vrijednosti LDL-a su <1,4 mmol/L (ne UKUPNOG kolesterola). Suprotno tome, za pedesetogodišnjaka, nepušača, sa vrijednostima ukupnog kolestola 6 mmol/L i vrijednostima arterijskog tlaka 130/80 mmHg, ciljne vrijednosti LDL-a su < 3 mmol/L. Svim bolesnicima koji su preboljeli srčani udar, moždani udar, začepljenje arterija nogu ili boluju od šećerne bolesti s komplikacijama, preporučene ciljne vrijednosti LDL-a su <1,4 mmol/L, bez obzira na vrijednosti arterijskog tlaka, dob, spol ili vrijednost ukupnog kolesterola.

Liječnik mi je u terapiju uveo statin, mogu li sada jesti kao što sam ranije jeo?

Ne. Osnova liječenja povišene razine kolesterola je promjena prehrambenih navika. Unatoč tome što su statini vrlo moćni lijekovi, oni ne mogu nadvladati ogromnu količinu kolesterola koji se unosi neuravnoteženom prehranom. Ukoliko izostane promjena prehrambenih navika, rezultat liječenja sasvim sigurno neće biti uspješan.

Zbog čega se statini uvode nakon što srčanog udara, dakle kad je bolest već nastala?

Ovakav zaključak bolesnici često donose. Međutim, valja objasniti da srčani udar nastaje kao posljedica ranije opisanog oštećenja stijenke krvnih žila. Ateroskleroza je bolest koja zahvaća cijelu krvnu žilu, a aterosklerostki plakovi nastaju na više mjesta na žili. Srčani udar nastaje pucanjem jednog ili dva takva plaka i začepljenjem žile na tom mjestu, dok preostali bolesni dijelovi žile miruju i „u tišini“ rastu i prijetnja su ponovnim srčanim udarima. Nakon preboljenog srčanog udara (ali i ostalih kardiovaskularnih incidenata, moždanog udara, začepljenja arterija u nogama) statini se moraju uzimati jer sprječavaju taloženje kolesterola u preostale bolesne dijelove krvnih žila i na taj način sprječavaju ponovni nastanak infarkta. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da bolesnik koji jednom oboli od srčano-žilne bolesti (srčani udar, moždani udar, začepljenje krvnih žila u nogama) je pod vrlo visokim rizikom da se isti događaj ponovi s puno većom vjerojatnosti fatalnog ishoda.

Sad imam uredne vrijednost kolesterola i LDL-a - mogu li prestati uzimati statine?

Ne. Ciljne vrijednosti postignute su zahvaljujući statinima i svaki prekid terapije uzrokovao bi ponovni porast vrijednosti kolesterola. Sjetite se vožnje kroz grad. Nije dovoljno usporiti samo na ulazu u zonu gdje ima pješaka, potrebno je voziti sporo dok god ste u njoj. S obzirom da se kronične bolesti, kao što su poremećaj masnoća, arterijska hipertenzija i šećerna bolest ne mogu izliječiti, terapija za navedene bolesti je doživotna. Naravno, navedeno ne vrijedi za pušenje.

Mogu li prestati uzimati statine i svakodnevno koristiti crvenu rižu?

Crvena riža bogata je spojem kojeg nazivamo monakolin K. Taj spoj ima efekt na snižavanje kolesterola sličan statinima, no značajnije sniženje vrijednosti kolesterola i LDL-a s ovim preparatima nije moguće. Konzumiranje crvene riže preporučljivo je kod bolesnika niskog rizika, čije se liječenje provodi promjenom prehrambenih navika, a vrijednosti kolesterola su malo iznad preporučenih granica. Kod takvih pojedinaca preparati crvene riže mogu dodatno povoljno sniziti razinu kolesterola. 

Međutim, s obzirom da takvi preprarati nisu licencirani medicinski proizvodi, često sadrže vrlo niske doze monakolina K koje nisu dovoljne za bilo kakav medicinski efekt. Ukoliko je bolesnik većeg rizika, boluje od šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, puši ili su vrijednosti kolesterola značajno povišene, preparati crvene riže nisu dovoljni te je potrebno uzimati statine. Treba naglasiti kako ne valja kombinirati crvenu rižu s istovremenom terapijom statinima.

Otkako mi je uvedena terapija statinima, imam grčeve u nogama.

Bolovi u mišićima i zglobovima svakako su jedna od neugodnijih nuspojava uzimanja statina. Međutim, takve tegobe su potpuno bezopasne. Intenzitet varira od vrlo blagih i gotovo zanemarivih bolova do neugodnih bolova tijekom hoda i mirovanja. Ukoliko se jave takve tegobe, liječenje statinima se, uz savjetovanje sa liječnikom, može na kratko prekinuti kako bi se utvrdio je li bol uopće povezana s uzimanjem statina. Ukoliko bolovi doista nestanu tijekom perioda bez statina, može se u terapiju uvesti statin iz druge klase, koji obično ne uzrokuje takve tegobe. Ukoliko se bolovi ponovo jave, u terapiju valja uvesti lijek iz potpuno druge skupine. Svakako je najlošija opcija potpuno isključivanje svih lijekova za masnoće. Ne smijemo zaboraviti da, unatoč neugodi, bolovi u mišićima su u većini slučajeva bezopasni dok je neliječenje visoke vrijednosti kolesterola "bezbolno" do trenutka kad se zakomplicira bolestima koje mogu biti fatalne.

Čuo sam da su statini štetni za jetru. Je li to istina?

Kod bolesnika koje liječimo statinima ponekad vidimo vrlo blagi porast tzv. jetrenih transaminaza (AST i ALT). Navedeni porast se ne smatra bolešću jetre već jednostavno "reakcijom na lijek" koja je bezopasna i zahtjeva praćenje. Ukoliko transaminaze porastu više od tri puta od gornje granice normalnih vrijednosti, i to u dva neovisna mjerenja, tada se može pokušati smanjiti dozu statina, no ni tada se lijek obično ne ukida.