Poremećaji masnoća

Ateroskleroza

Objavljeno 04.03.2020.
Maro Dragičević, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiolog
Ateroskleroza je danas jedan od najznačajnijih uzroka oboljenja u razvijenim zemljama. Označava stvaranje plaka u stijenci krvnih žila (arterija) koje ima za posljedicu očvrsnuće i suženje krvne žile.
Ateroskleroza

Mehanizam nastanka ateroskleroze

Od svog početka proces ateroskleroze ima elemente upalne reakcije na razini stijenke arterija.

Ateroskleroza je dinamičan i dugotrajan proces. Započinje nastankom "masne pruge" koja označava nakupljanje čestica koje sadrže bjelančevine, kolesterol i masne kiseline (tzv. lipoproteini) u stijenci krvnih žila (arterija). Od svog početka, proces ateroskleroze ima elemente upalne reakcije na razini stijenke arterija obzirom da se nakupljaju i upalne stanice. Jedna vrsta upalnih stanica (monociti-makrofazi) unose u sebe molekule masti i pretvaraju se u tzv. "pjenušave stanice" koje su prekurskor potpuno formiranog atersklerotskog plaka (ateroma). Ateromi također, osim čestica masti i upalnih stanica, sadržavaju i različite količine kalcija i vezivnog tkiva, a kao takvi se izbočuju u šupljinu krvne žile i sužavaju je.

Kliničke manifestacije ateroskleroze

Većina aterosklerotskih plakova ne stvara simptome i ne moraju nikada postati klinički manifestni. Simptomi mogu nastati naglo kada plak pukne ili postepeno kada plak dovoljno naraste da značajno suzi šupljinu krvne žile. Ovisno o tome koje su krvne žile zahvaćene procesom ateroskleroze postoje različiti klinički entiteti kojima se bolest može manifestirati.

Koronarna bolest srca

Koronana bolest srca nastaje kao posljedica suženja koronarnih arterija koje hrane srčani mišić i veliki je veliki javnozdravstveni problem modernoga društva. Može se manifestirati kao bol u sredoprsju provocirana naporom (angina pektoris) u svom kroničnom obliku ili pak naglo kao srčani udar (infarkt miokarda). Angina pektoris najčešće nastaje pri naporu ili pri stresnim situacijama, a prestaje u mirovanju (tzv. stabilna angina pektoris). Bol se širi često u vrat, rame ili ruke. Kod srčanog udara, bol u prsima je intenzivnija, također moguće sa širenjem u vrat, rame, ruke ili žličicu. Može biti praćena preznojavanjem, mučninom, povraćanjem, nemirom, padom tlaka i pojavom aritmija. Zahtjeva hitno bolničko liječenje bolesnika.

Cerebrovaskularna bolest

Procesom ateroskleoze nisu pošteđene niti arterija mozga, a njihovim zahvaćanjem nastaje moždani udar s različitim kliničkim manifestacijama: slabost ili kljenut udova, poremećaji stanja svijesti, poremećaji govora, glavobolja, poremećaji vida. Određene manifestacije mogu biti prolazne ili mogu trajno ostati.

Aterosklerotska bolest karotidnih arterija

Karotidne arterije su velike žile vrata koje dovode krv prema mozgu. Simptomi su slični kao i kod zahvaćanja moždanih arterija: slabost mišića, vrtoglavica, glavobolja, poremećaj stanja svijesti.

Aterosklerotska bolest perifernih arterija

Pod perifernim arterijama, podrazumijevamo krvne žile ruku, nogu i zdjelice. Simptomi su bol, tupost, grčevi, zamor, hladnoća udova.

Atersklerotska bolest aorte

Aorta je velika, glavna žila koja polazi od srca. Zahvaćanje aorte procesom ateroskleroze može postupno uzrokovati njeno proširenje tj. aneurizmu. Akutno može nastati i rascjep stijenke aorte (disekcija). Simptomi su vrlo jaka, naglo nastala, bol u prsima ili leđima koja može biti praćena preznojavanjem, slabosti, teškim disanjem, porastom ili padom krvnoga tlaka.

Aterosklerotska bolest bubrežnih arterija

Bubrežne (renalne) arterije dovode krv u bubrege. Rastom aterosklerotskog plaka dolazi do oštećenja bubrega koje se manifestira umorom, gubitkom apetita, mučninom, tuposti udova, promjenama u mokrenju i promjenama krvnoga tlaka.

Rizični čimbenici

Na neke rizične čimbenike koji pogoduju nastanku ateroskleroze ne možemo utjecati. U te se ubrajaju muški spol, dob (muškarci ≥ 45 godina, žene ≥ 55 godina), kao i genetsko nasljeđe. Većina drugih rizičnih čimbenika su posljedica načina života modernoga društva i kao takvi se podložni promjenama i prevenciji. U takve rizične čimbenike se ubrajaju povišeni krvni tlak (≥ 140/90 mmHg), šećerna bolest, pušenje cigareta, povišenje masnoća u krvi, pretilost, način prehrane, ali i fizička neaktivnost.

Dijagnosticiranje aterosklerotske bolesti

Ovisno o simptomatologiji, kliničkoj slici, liječnik može usmjeriti dijagnostiku u otkrivanju aterosklerotskih promjena u određenim arterijama tijela. Neke pretrage su neinvazivne i bezopasne dok određene zahtijevaju izlaganje bolesnika rentgenskom zračenju, aplikaciju različitih kontrastnih ili radioaktivnih čestica ili izlaganje bolesnika invazivnim procedurama koje mogu imati svoje komplikacije.

Neke od pretraga koje su nam važne su:

Pedobrahijalni indeks - tzv. AB-indeks (engl. ankle-brachial index): neinvazivna, bezopasna metoda kojom se može postaviti sumnja na aterosklerotsku bolest donjih ekstremiteta. Bazira se na omjeru tlakova nadlaktice i gležnja. Omjer manji od 0,9 upućuje na perifernu aterosklerotsku bolest donjih okrajina.

Ultrazvuk i doppler žila: dostupna i bezopasna metoda u otkrivanja suženja u arterijama. Primjenjuje se za arterije zdjelice, ruku i nogu kao i karotidne arterije koje su vidljive i dostupne ultrazvučnom sondom. Određeni dijelovi aorte su također vidljivi ultrazvukom te se može izmjeriti njezina širina i eventualno otkriti aneurizma.

Angiografija (MSCT i konvencionalna): radiološka pretraga kojom se bolesnika izlaže zračenju. Uz intravensko dodavanje kontrastnog sredstva na bazi joda, može se prikazati bilo koja žila koja je od interesa uz odgovarajući protokol snimanja.

Ergometrija: neinvazivna pretraga za procjenu aterosklerotske koronarne bolesti srca. Bolesnik hoda na pokretnoj traci koja postupno ubrzava. Tokom testiranja se kontinuirano snima elektrokardiogram (EKG) te mjere tlak i puls. Promjene EKG-a, upućuje na slabu prohodnost neke od koronarnih arterija koje hrane srčani mišić.

Scintigrafija miokarda: metoda kojom se bolesniku aplicira radiofarmak i prati njegovo nakupljanje u srčanom mišiću za vrijeme napora i u mirovanju. Slabije nakupljanje radiofarmaka također upućuje na eventualno suženje koronarnih arterija.

Koronarografija: invazivna pretraga kojom se preko perifernih arterija (na preponi ili podlaktici) posebnim kateterima dosegnu koronarne arterije na srcu. Aplikacijom kontrastnog sredstva na bazi joda, mogu se prikazati koronarne arterije i vidjeti postoje li na njima suženja. Zahvat izlaže bolesnika zračenju, kontrastnom sredstvu koje može biti štetno za bubreg kao i mogućim komplikacijama samog invazivnog zahvata. Danas je ipak nezaobilazna pretraga u modernoj kardiologiji, obzirom da se u istom aktu, u slučaju značajnih suženja krvnih žila srca, mogu navedene žile posebnim balonima proširiti i u njih ugraditi stent.

Liječenje i prevencija ateroskleroze

Kod osoba koje imaju već jednu od kliničkih manifestacija ateroskleroze, u terapiju se uvode lijekovi za sniženje kolesterola u krvi (statini).

Kod osoba koje imaju već jednu od kliničkih manifestacija ateroskleroze, u terapiju se uvode lijekovi za sniženje kolesterola u krvi (statini). Također se u terapiju uvodi acetilsalicilna kiselina koja sprječava potencijalno stvaranje ugruška u suženim krvnim žilama. Nadalje potrebna je kontrola krvnoga tlaka i šećera u krvi. Kod osoba kod imaju dijagnozu arterijske hipertenzije i/ili šećerne bolesti, uvode se lijekove za sniženje krvnoga tlaka (antihipertenzivi) kao i lijekovi za sniženje šećera u krvi.

Kod osoba sa značajnim suženjima krvnih žila, moguće je (ovisno o lokalizaciji žile) invazivnim putem ugraditi stentove koje podupiru krvnu žilu. U određenim slučajevima, potreban je kirurški zahvat pri kojem se sužena krvna žila premosti ugradnjom premosnica (bypassa). Nadalje, moguće je masne naslage također kirurškim putem odstraniti iz žile zahvatom koji se zove endarterektomija. Svakako se promjenom životnog stila mogu mnoge neželjene posljedice ateroskleroze dovesti pod kontrolu. Savjetuju se prestanak pušenja, redovna tjelovježba, zdrava prehrana, smanjenje tjelesne mase i izbjegavanje stresa. Usvajanjem zdravih životnih navika mogu se recucirati mnogi rizični faktori koji utječu na proces ateroskleroze.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(3)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.