Bolesti srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila - članci

Naslovnica > Mapa tijela > Bolesti srca i krvnih žila

26.02.2014.

Bradiaritmija - usporeni srčani ritam

Bradiaritmija je naziv za usporeni srčani ritam koji može nastati na različitim razinama srčanog provodnog sustava. Premda većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija ne zahtijeva liječenje, kod određenih težih oblika potrebna ...

18.02.2014.

Koronarografija

Koronarografija je invazivna radiološka metoda kojom se analiziraju žile hranilice srca (koronarne arterije). U Hrvatskoj, a tako i u većini svijeta, koronarografiju izvode kardiolozi. Metoda je brza, bezbolna, prihvatljivog rizika, a ...

03.12.2013.

Pacemaker - elektrostimulacija srca

Pacemaker (engleski naziv za srčani elektrostimulator) predstavlja uređaj koji osjeća srčane impulse te po potrebi šalje električne impulse radi aktivacije srčanog mišića i održavanja normalnog srčanog ritma. Razlikujemo ...

19.11.2013.

Bol u prsima - bezazlen simptom ili ozbiljan znak za uzbunu?

Bol u prsima je čest simptom. Neki od uzroka boli u prsima su banalni, poput bolnosti nakon blage ozljede ili bolnosti mišića i zglobova prsnog koša. S druge strane, neki bolovi su opasni po život, kao npr. srčani infarkt ili ...

29.10.2013.

Iznenadna srčana smrt i sport

Iznenadna smrt profesionalnih sportaša ili rekreativaca za vrijeme treninga, natjecanja ili neposredno nakon, jest događaj koji je po svojoj naravi tragičan. Iznenadno umiru osobe mlade, naizgled zdrave i uglavnom sa zdravim životnim ...

18.09.2013.

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija u općoj populaciji. Nastaje kao posljedica nastanka izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u atriju frekvencije 400-600/min. Navedeno dovodi do izostanka kontrakcije atrija, a ovisno o ...

30.07.2013.

Aritmija - poremećaj ritma srca

Poremećaji srčanog ritma ili aritmije nastaju kada električni impulsi koji su odgovorni za rad srčanog mišića nastaju presporo, prebrzo ili nepravilno.

24.03.2009.

Dijagnoza i terapija infarkta miokarda

U najvećem broju bolesnika infarkt miokarda se javlja pojavom žestoke boli u prsima, koja traje više od pola sata i slabo reagira na preparate nitroglicerola.

29.08.2007.

Reanimacija

Izuzetno je važno započeti s mjerama oživljavanja (masaža srca i umjetno disanj) ne čekajući dolazak hitne medicinske pomoći. Samo u tom slučaju pacijent ima izgleda za preživljavanje.

24.07.2007.

Zatajivanje srca (kardijalna dekompenzacija)

Srce je središnji organ cirkulatornog sustava. U desnu stranu srca ulazi venska krv (osiromašena kisikom) koja bude u mirovanju 60-70 puta proslijeđena u plućnu cirkulaciju.