Bolest mačjeg ogreba

Što je to?

Zarazna bolest povezana s mačjim ogrebotinama, ugrizima ili izlaganjem mačjoj slini, koja uzrokuje kronično oticanje limfnih čvorova (limfadenopatiju).

Opis bolesti

Bolest mačjeg ogreba uzrokovana je gram negativnim bacilom (bakterija štapićastog oblika) koji se danas naziva bacil bolesti mačjeg ogreba ili Bartonella henselae. Bolest se širi kontaktom sa zaraženom mačkom, kao posljedica mačjeg ugriza ili ogreba, ili kontaktom s mačjom slinom sa oštećenom kožom ili spojnicom oka. Oticanje limfnih čvorova započinje oko 2 do 3 tjedna nakon infekcije i može potrajati mjesecima. Oticanje se može pojaviti na mjestu početne infekcije nakon čega se pojavljuju povećani limfni čvorovi uzduž toka limfne drenaže s mjesta ozljede. Ponekad čvorovi mogu stvoriti fistulu kroz kožu i njihov sadržaj istjecati izvan tijela. Bolest mačjeg ogreba je možda najčešći uzrok kroničnog oticanja limfnih čvorova u djece. Do danas se bolest često nije prepoznavala zbog poteškoća u ispitivanju. Međutim, nedavno se indirektni test fluorescentnih protutijela na B. henselae pokazao vrlo osjetljivim i specifičnim za otkrivanje infekcije izazvane s B. henselae i za dijagnosticiranje bolesti mačjeg ogreba.

Tko obolijeva?

Djeca i mladi koji imaju kontakte s mačićima i mačkama.

Simptomi

• ogrebotina ili druga ozljeda u dodiru s mačkom (ili psom u rijetkim slučajevima).
Često
• papula ili pustula na mjestu ozljede (inokulacije)
• otečeni limfni čvorovi (adenopatija) pojavljuju se blizu mjesta na kojem je koža bila inficirana (ugrizena, ogrebena itd.), najčešće na vratu, pazuhu i preponama i obično se pojavljuju u roku od 2 tjedna nakon kontakata s mačkom
• povišena temperatura kod otprilike jedne trećine bolesnika
• umor
• opća slabost
• glavobolja
• bolovi u zglobovima (artralgije)

Rjeđe
• gubitak apetita (anoreksija)
• gubitak na težini
• splenomegalija (povećana slezena)
• upala grla
• limfni čvorovi iz kojih istječe tekućina

Koja ispitivanja može napraviti liječnik?

Ogrebotina ili ozljeda u kontaktu s mačkom (ili psom u rijetkim slučajevima) upućuje na to da je bolest mačjeg ogreba vjerojatno uzrok otečenih limfnih čvorova. U nekim slučajevima, fizikalnim pregledom se također otkriva povećana slezena (splenomegalija). Ispitivanja koja se koriste kod dijagnosticiranja bolesti mačjeg ogreba:
• serološki test na B. henselae - indirektni test fluorescentnih protutijela (IFA) (koristi se tekućina ili tkivo iz limfnog čvora)
• biopsija limfnog čvora kako bi se isključili drugi uzroci otečenih žlijezda (ponekad)

Liječenje

Općenito, bolest mačjeg ogreba ima relativno blag tijek. Bolesniku treba objasniti da bolest nije opasna i da liječenje obično nije potrebno. Bolest mačjeg ogreba se uglavnom spontano povuče u roku od 2-4 mjeseca. Međutim, kod teških slučajeva ili kod bolesnika s ozbiljnom drugom bolesti, korisno je liječenje antibioticima. Djelotvorni antibiotici uključuju:
• rifampin
• sulfametoksazol i trimetoprim
• ciprofloksacin
• gentamicin
• azitromicin je pokazao dobre rezultate u kliničkoj praksi.
Kod oboljelih od AIDS-a i drugih osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, bolest mačjeg ogreba nije blaga, i preporučuje se liječenje antibioticima.

Komplikacije

• Parinaudov sindrom
• encefalopatija (oštećenja moždanog tkiva)
• neuroretinitis (upala mrežnice oka i vidnog živca)
• osteomijelitis (upala koštanog tkiva)

Prevencija

Bolest se sprečava izbjegavanjem kontakta s mačkama. Kad to nije moguće, temeljito pranje ruku nakon igre s mačkom, izbjegavanje ogrebotina i ugriza mačke te izbjegavanje kontakta sa mačjom slinom umanjuju rizik od zaraze.

Prognoza(komplikacije, očekivanja)

Djeca s normalnim imunološkim sustavom spontano ozdravljaju s potpunim oporavkom. Kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom liječenje antibioticima u pravilu dovodi do oporavka.

Kada se treba obratiti liječniku?

Obratite se liječniku ako imate povećane limfne čvorove i ako ste bili u kontaktu s mačkom.