Psorijaza

Što je psorijaza?

Psorijaza je kronična, genetski determinirana kožna bolest za koju je tipična pojava crvenila, te odebljanja kože koji su prekriveni srebrno bijelim, mekinjastim i suhim ljuskama. Promjene najčešće nastaju na laktovima, koljenima, vlasištu, na trupu ali može se pojaviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela (npr. noktima). Normalno, koži treba oko mjesec dana da se stanice iz bazalnog transformiraju i dospiju u rožnati sloj. Kod psorijaze, ovaj proces traje samo nekoliko dana, što rezultira stvaranjem ljusaka. Psorijaza je kronična, doživotna bolest koja se može kontrolirati liječenjem. Obično ne utječe na opće zdravlje, sve dok nije zanemarena ili ako se pojavljuje u starijoj ili vrlo ranoj dobi.

Epidemiologija

Psorijaza je relativno česta, njome je pogođeno oko 1-2% ljudi. Može se dogoditi u bilo kojoj dobi, iako vrlo rijetko u ranom djetinjstvu. Najčešće se pojavljuje kod ljudi izrazito blijede kože. Psorijazu karakteriziraju česte epizode recidiva (pogoršanja) i remisija (poboljšanja).

Faktori rizika

Psorijazu mogu pogoršati ozljede (posjekotine, opekotine, osip, ugrizi insekata), te može biti ozbiljna kod ljudi sa smanjenim imunitetom (kao što je u slučaju ljudi na kemoterapiji, ljudi sa AIDS-om) ili kod onih koji imaju autoimune poremećaje. Virusne ili bakterijske infekcije, neki lijekovi, pretjerana konzumacija alkohola, pretilost, nedostatak vitamina, stres, razni organski ili funkcionalni poremećaji, te različiti vanjski štetni faktori su također povezani sa razbuktavanjem psorijaze. Psorijaza nije zarazna. 

Znakovi i simptomi psorijaze

• crvena, zadebljana koža prekrivena srebrno bijelim, mekinjastim i suhim ljuskama, različitog oblika i veličine, oštro ograničena
• ako zahvaća nokte - pojavljuju se točkaste udubine na nokatnoj ploči (nokat poput naprska)
• ako zahvaća zglobove - zglobovi su natečeni i ukočeni

Promjene se mogu pojaviti na samo nekoliko mjesta na vašoj koži ali mogu zahvatiti i veće površine. Psorijaza se obično pojavljuje na koljenima, laktovima, trupu i vlasištu. Psorijaza nije zarazna. Ne možete ju proširiti na druge dijelove tijela ili na druge ljude osobnim kontaktom. Za ovo stanje je tipično da prolazi kroz cikluse. Može trajati tjednima ili mjesecima, a onda se povući tijekom nekog vremena. Ali gotovo uvijek se vraća. Promjene na vlasištu mogu biti nalik na seboroični dermatitis, čestom bolesti kože koju također karakterizira pojava ljusaka, ali koje nisu suhe već masnog izgleda. Artritis prati psorijazu u 5% slučajeva. Očituje se pojavom boli i ukočenosti u zahvaćenim zglobovima. Rjeđe će se dogoditi da zglobni simptomi dovedu do oštećenja koja su slična onima kod reumatoidnog artritisa.

Kada potražiti medicinski savjet?

Ozbiljni ili uporni slučajevi, te slučajevi koji zahvaćaju velike površine tijela, mogu zahtijevati intenzivno liječenje. Među teške oblike psorijaze spada eritrodermijski oblik kod kojeg je gotovo čitava koža crvena i ljuskava. Javlja se kod 1-2% psorijatičara. Može biti praćen blažim povišenjem tjelesne temperature i jakim svrbežom, a opće stanje bolesnika je pogoršano zbog znatnog gubitka tekućine, proteina i topline.

Dijagnoza

Utvrđuje se na temelju tipične kliničke slike, tijeka bolesti te patohistološkog nalaza.

Liječenje

Psorijaza se liječi pretežno ambulantno, jedino je za teže oblike povremeno potrebno bolničko liječenje. Terapija može biti lokalna ili sustavna. Lokalno liječenje psorijaze Prije primjene lokalne terapije potrebno je sa psorijatičkih žarišta ukloniti ljuske (3-5% salicilne kiseline u bijelom vazelinu - trup, maslinovo ulje - vlasište). Terapiju nastaviti jednim od sljedećih lokalnih sredstava:

• kortikosteroidi za lokanu primjenu
• cignolin
• katrani
• derivati D3 vitamina
• tazaroten
• fototerapija
• naftalan

Sustavna terapija psorijaze

• fotokemoterapija
• retinoidi
• metotreksat
• ciklosporin

Održavajte općenito dobro zdravlje kako biste smanjili rizik od nastajanja psorijatičnih promjena. Održavajte adekvatne periode odmora i vježbanja, dobro balansiranu dijetu i izbjegavajte stres. Odmah liječite infekcije dišnog sustava ili druge infekcije. Održavajte dobru higijenu kože kako biste spriječili sekundarne infekcije. Preporučuju se dnevne kupke ili tuširanje. Izbjegavajte grubo ribanje koje može nadražiti kožu i prouzročiti izbijanje promjena. Stres uzrokovan bolešću može se smanjiti ako pristupite grupi gdje članovi dijele zajednička iskustva i probleme.

Prevencija

Može se utjecati na pojavnost i pogoršanje bolesti izbjegavanjem navedenih rizičnih faktora.