Putni proljev obično je uzrokovan endemskim bakterijama koje nalazimo u lokalnim vodama. Pojavljuje se tijekom prvog tjedna nakon dolaska u stranu zemlju. Proljev i grčevi u trbuhu popraćeni su mučninom i općom slabošću.
Putni proljev rijetko kada ugrožava život. Rizik od zaraze ovisi o vrsti objekta u kojem se putnik hrani - od malog rizika u privatnim kućama do velikog rizika kod uličnih prodavača hrane. Može biti uzrokovan bakterijama, virusima ili parazitima. Najčešći uzročnik je enterotoksična Escherichia coli (E. coli). E. coli je prisutna u zalihama vode u područjima gdje se vode loše pročišćavaju.
Putni proljev je nešto češći kod mladih odraslih osoba nego kod starijih. Jednake je učestalosti i u muškaraca i žena. Dobiva se uzimanjem zaražene vode i hrane.
Tipični simptomi su proljev, mučnina, grčevi u trbuhu, nadutost, neodgodiva potreba za pražnjenjem crijeva i opća slabost. Simptomi počinju 12 do 72 sata nakon unosa zagađene hrane ili vode. Temperatura (iznad 38,5 oC) pojavljuje se kod samo 10-20% bolesnika, a povraćanje kod manje od 15%. Bolest obično traje tri do četiri dana, a 60% bolesnika se oporavi u roku od 48 sati.
Osnovno liječenje je nadoknada tekućine. Preporučuju se tvornički priređena, gazirana pića bez dodatka leda. Kod teške dehidracije, preporučuje se korištenje oralne rehidracijske otopine. Važno je da se putnik obrati liječniku radi liječenja proljeva kod djece i dojenčadi. Najveća opasnost za djecu, a posebno za dojenčad, je dehidracija. Preporučuje se sprečavanje dehidracije davanjem juha, rijetkih kašica i drugih, tvornički priređenih napitaka. Dojenčad s proljevom treba piti oralnu rehidracijsku otopinu. Prilikom pripreme otopine treba koristiti tvornički obrađenu ili prokuhanu vodu. Ako se pojavi krv u stolici, jača dehidracija, tjelesna temperatura naraste iznad 38,5 oC, ili dijete uporno povraća, treba odmah potražiti liječničku pomoć. Odrasli trebaju potražiti liječničku pomoć ako imaju jaki proljev, krv u stolici, proljev koji ne prestaje nakon nekoliko dana ili je popraćen vrućicom, te ako dođe do jače dehidracije.
Antibiotici se ne preporučuju u bolesnika s blagim oblikom proljeva jer mogu promijeniti sastav crijevne flore. Antibiotici se koriste u bolesnika s težim oblikom proljeva praćenih povraćanjem, vrućicom ili primjesom krvi u stolici. Najčešće se koriste ciprofloksacin (ne smije se davati u djece mlađe od 16 godina), i trimetoprim+sulfametoksazol koji mogu skratiti trajanje bolesti. Obratite se liječniku radi propisivanja i određivanja doze. Dobra klinička iskustva postoje i s azitromicinom.
Najbolji način izbjegavanja putničkog proljeva je vođenje računa o hrani i piću koji se konzumiraju, a svakako treba izbjegavati obroke spravljene kod uličnih prodavača. Preporučuje se jesti kuhanu hranu te očišćeno i oguljeno voće. Nekuhano povrće treba izbjegavati. Treba piti tvornički priređena, gazirana pića bez dodatka leda. Izbjegavajte mliječne proizvode i sve napitke koji sadrže vodu sumnjive kvalitete. Pravilo "skuhaj, oguli, ispeci, ili nemoj jesti" trebalo bi primijeniti na sve što se nalazi na jelovniku čak i najotmjenijih restorana u zemljama Latinske Amerike, Azije ili Afrike. Hrana koju tamo jedete mora biti pripremljena neposredno prije jela. Zdravi putnici ne trebaju uzimati profilaktičke (preventivne) lijekove radi sprečavanja ove obično blage bolesti.