Kronična mijeloična leukemija (također se naziva granulocitna kronična leukemija) je bolest kod koje se u koštanoj srži stvara preveliki broj bijelih krvnih stanica. Koštana srž je spužvasto tkivo koje se nalazi u većim kostima tijela. Koštana srž stvara crvene krvne stanice, eritrocite (koji prenose kisik u sva tkiva), bijele krvna stanice, leukocite (koja brane tijelo od infekcija) i krvne pločice, trombocite (koji sudjeluju u zgrušavanju krvi). U normalnim uvjetima, matične stanice koštane srži razvijaju se (sazrijevaju) u više različitih vrsta krvnih stanica sa specifičnim funkcijama u tijelu. Kronična mijeloična leukemija zahvaća matične stanice koje se razvijaju u bijele krvne stanice - granulocite. Matične stanice ne sazrijevaju i povećava se broj tih nezrelih stanica u krvi i koštanoj srži. Kod većine oboljelih od mijeloične kronične leukemije postoji genetički poremećaj kromosoma, tzv. Philadelphia kromosom, koji obično ne nestaje, čak ni nakon terapije. Leukemija može biti akutna (brzo progresivno povećanje broja nezrelih matičnih stanica) ili kronična (sporo progresivno povećanje broja stanica raka koje su zrelije). Progresija mijeloične kronične leukemije je spora i najčešće od nje obolijevaju ljudi u srednjim godinama ili starije osoba, iako se može pojaviti i kod djece. To je maligni mijeloproliferativni oblik raka koštane srži odnosno bolest koja uzrokuje ubrzani porast broja nezrelih oblika krvnih stanica u koštanoj srži, perifernoj krvi i tkivu. Kroničnu mijeloičnu leukemiju karakterizira kronična faza, koju slijedi faza maligne preobrazbe matičnih stanica. Kronična faza u kojoj je bolest stabilna može trajati godinama dok ne postane vidljivo maligna. Na ubrzanje bolesti može ukazivati povišena temperatura bez infekcije, bolovi u kostima i povećana slezena. U roku od 5 godina kod većine ljudi bolest napreduje do krizne faze stanica, kada je izuzetno velik broj nezrelih bijelih krvnih zrnaca. Ovu je fazu bolesti vrlo teško liječiti. Može doći do krvarenja i infekcije zbog slabljenja funkcije koštane srži.
Poznato je da je izloženost ionizantnom zračenju i benzenu rizični faktor.
U prvim fazama kronične mijeloične leukemije, većina ljudi nema nikakvih simptoma raka. Valja posjetiti liječnika ako se pojavi bilo koji od sljedećih simptoma:
Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću:
Također može biti povećana slezena (organ u gornjem abdomenu koji stvara druge vrste bijelih krvnih zrnaca i filtrira stara krvna zrnca iz krvi).
Obilježja bolesti i pretrage:
Dodatna obilježja i pretrage:
Ova bolest također može utjecati na nalaze ovih pretraga:
Ako se ne liječi, ova je bolest smrtonosna. Prosječno vrijeme preživljenja je 3 do 4 godine. Otprilike 50% pacijenata koji prime transplantaciju koštane srži imaju dugoročnu prognozu preživljenja bez pojavljivanja bolesti. Liječenje je usmjereno na supresiju koštane srži i može rezultirati remisijom u kojoj se obilježja i simptomi bolesti mogu dobro kontrolirati. U kroničnoj fazi moguće je primijeniti kemoterapiju, koja se može davati i ambulantno. Terapija interferonima se odnedavno primjenjuje kako bi se postigla privremena remisija. Transplantacija koštane srži kojoj prethodi visoka doza kemoterapije i radioterapije kod nekih pacijenata dovodi do dugoročnog preživljenja bez pojavljivanja bolesti. Međutim, ne mora svatko biti dobar kandidat za transplantaciju ili imati odgovarajućeg darovatelja.