Benigna prostatična hiperplazija (BPH) i kako je prepoznati

Što je prostata?

Prostata je muška spolna žlijezda veličinom i izgledom najsličnija je kestenu, te se u hrvatskom jeziku često naziva "kestenjača", iako se upotrebljava i naziv "predstojna žlijezda". Naziv "prostata" potječe iz 334. godine prije Krista kada je Herofil iz Aleksandrije opisao tvorbu smještenu ispred mokraćnog mjehura i nazvao je "prohistani" što znači "stajati ispred". Smještena je ispod mokraćnog mjehura i obuhvaća početni dio mokraćne cijevi. Građena je od mišićnog i žljezdanog tkiva. Prostata ima dvostruku ulogu: mišićno tkivo prostate koje se nalazi oko mokraćne cijevi svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokraće. S druge strane kanali njezinih žlijezda ulijevaju se u mokraćnu cijev.

Prostata izlučuje bjelkast, blago lužnat sekret, koji je dio sjemenske tekućine, stvorene dijelom u testisima, a dijelom u sjemenskim vrećicama koje se nalaze uz prostatu. Benigna hiperplazija prostate (BPH) označava stanje bujanja, povećanja, žljezdanog tkiva prostate koje se u svih muškaraca počinje zbivati negdje oko 30. godine života kao posljedica hormonskih promjena. Sinonim koji se najčešće upotrebljava u označavanju BPH-a je "adenom prostate", a to je izraz kojega ćete najčešće naći i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa.

Kako ću znati da imam BPH?

Ako ste muškarac koji je prešao 40. godinu života budite sigurni da imate BPH. Naime, to je uobičajeno, fiziološko stanje, vezano uz životnu dob i hormonalne promjene. BPH ne treba shvaćati kao bolest, sve dok ne počne stvarati tegobe.

Koje su promjene i tegobe koje prate BPH?

Postoje dvije temeljne grupe tegoba koje se dijele u tzv. opstukcijske i iritacijske. Opstrukcijske su posljedica postupnog sužavanja mokraćne cijevi u dijelu kojim prolazi kroz prostatu (zamislite cijev koja se sužava uslijed pritiska sa strane, a pri tom ista količina tekućine (mokraće) mora proći kroz nju), dok iritacijske smetnje čini pritisak povećane prostate na vrat mokraćnog mjehura (što za posljedicu ima učestaliji nagon na mokrenje već i kod manje količine mokraće u mjehuru).

Opstruktivne tegobe

• dizurija - naprezanje kod izmokravanja
• odgođeni početak mokrenja
• isprekidanost mlaza
• dugotrajno mokrenje
• nedovoljno pražnjenje
• potpuna nemogućnost mokrenja - retencija

Iritativne tegobe

• polakizurija
• nikturija - noćno mokrenje (više od 1 put)
• urgencija - hitni nagon za mokrenjem
• urgentna inkontinencija - hitni nagon za mokrenjem uz nekontrolirani bijeg mokraće

Što mi je činiti kada primijetim neku od tegoba?

Kao prvo, ne treba biti previše zabrinut. Naime, većina muškaraca koji osjete tegobe s mokrenjem pomisle da je uzrok zloćudna bolest prostate. Međutim, srećom to nije tako. U današnje doba, uz sve prisutniju pozitivnu svijest o potrebi redovnih uroloških pregleda moguća zloćudna bolest prostate otkriva se u ranoj fazi, kada simptomi nisu prisutni. I još jedan podatak. Ispitivanja su pokazala da od 10 muškaraca u dobi iznad 45 godine, njih 7 ima neki od oblika tegoba s mokrenjem, ali samo trojica to priznaju (pitajte prijatelje dok pijete kavu ili pivo). Dakle, ako vas tegobe počinju ometati u svakodnevnim aktivnostima javite se obiteljskom liječniku zbog prvog pregleda i procjene stanje. Po potrebi će vam biti učinjene i laboratorijske analize krvi i mokraće. U slučaju da obiteljski liječnik procijeni da je potreban specijalistički pregled uputit će vas urologu.

U čemu se sastoji pregled?

1. Anamneza - tijekom razgovora opisati ćete svoje tegobe. Uputno bi bilo da ispunite tzv. IPSS (međunarodni test zbroja smetnji s mokrenjem), koji može biti temelj praćenja tijeka liječenja.
2. Fizikalni pregled - opći pregled trbuha, vanjskog spolovila i prepona, te digitorektalni pregled prostate (pregled prostate kroz debelo crijevo).
3. Laboratorijske pretrage (nalazi krvi i mokraće, te nalaz PSA-a u muškaraca starijih od 45 godina).
4. Ultrazvučne pretrage (pregled bubrega, mokraćnog mjehura uz mjerenje ostatnog urina nakon mokrenja, pregled prostate uz mjerenje njenog volumena; po potrebi u obzir dolazi i pregled prostate posebnom ultrazvučnom sondom kroz debelo crijevo-transrektalni ultrazvuk/TRUS). Ako postoje razlozi urolog će vas uputiti na radiološke pretrage (funkcionalne snimke bubrega; tzv SAP i IVU), urodinamske pretrage (uroflow, urodinamika), a endoskopska pretraga (pregled mokraćne cijevi i mokraćnog mjehura s posebnim optičkim instrumentima; tzv. uretrocistoskopija) učinit će se ukoliko je potrebno upotpuniti prethodne pretrage ili vas pripremiti za moguću operaciju.

Ciljevi pregleda su utvrditi:

• stupanj tegoba (putem IPSS-testa) i kvalitetu života
• izgled i volumen prostate, te izgled gornjih mokraćnih puteva i bubrega utvrditi postojanje ostatnog urina,
• postojanje infekcija mokraćnih puteva
• isključiti moguću zloćudnu bolest
• isključiti neurološke bolesti

Koliko veličina (volumen) BPH-a utječe na tegobe?

Na ovo vrlo često pitanje odgovor je jednostavan: veličina nije presudna! Naime, tegobe s mokrenjem opstrukcijsko-iritacijskog tipa ovise od muškarca do muškarca, te su posljedica širenja povećanih prostatičnih žlijezda prema ili od mokraćne cijevi. Ako se vratimo na prijašnju usporedbu s cijevi kroz koju prolazi tekućina, ako se žlijezde prostate šire prema okolini, a ne prema mokraćnoj cijevi, tegobe s mokrenjem uopće ne moraju biti prisutne (blago njima!).

Radi boljeg razumijevanja nalaza urologa veličina prostate (adenoma) uspoređuje se s koštuničavim voćem (orah, kesten, zeleni kesten, marelica, mandarina), a volumeni se kreću od cca 20 do preko 200 ccm. Nije pravilo, ali nakon 40. godine od svoje dobi oduzmite 10, te ćete dobiti najčešću prosječnu vrijednost volumena prostate vezanu uz životnu dob.

Benigna prostatična hipertrofija predstavlja stanje uzrokovano hormonalnim zbivanjima, a postaje bolest tek kada počne izazivati tegobe s mokrenjem.