Ostalo
Poremećaji hranjenja: povijest, oblici i psihološko-biološke dimenzije
Objavljeno 14.09.2026.
dr. sc. Jakša Vukojević, dr. med., specijalist psihijatrije
Poremećaji hranjenja su skupina poremećaja koji kao glavni simptom, ali ne i jedini, imaju probleme vezane uz prekomjerni ili premali unos hrane. Uz psihološke i socijalne čimbenike, poremećaji hranjenja imaju i značajnu biološku komponentu. Mogućnosti liječenja poremećaja hranjenja danas su znatno napredovale i uključuju psihoterapiju, nutricionističku podršku, medicinski nadzor te, kada je potrebno, farmakološku terapiju. Iako su navedeni poremećaji često zanemareni i neprepoznati od strane okoline, potrebna je pravodobna intervencija kako bi se spriječile tjelesne komplikacije bolesti, ali i kako bi se pravodobno pomoglo osobi i omogućilo joj potpuni oporavak i funkcionalnost u svakodnevnom životu.
- Uvod
- Anoreksija
- Bulimija
- Poremećaj prejedanja
- Ostali poremećaji hranjenja
- Biološka podloga poremećaja hranjenja
- Liječenje
- Zaključak
Uvod
Poremećaji hranjenja su skupina poremećaja koji kao glavni simptom, ali ne i jedini, imaju probleme vezane uz prekomjerni ili premali unos hrane. Iako su kao entitet poznati još od helenističkog i srednjovjekovnog doba, kao medicinska i psihijatrijska dijagnoza ozbiljno su shvaćeni tek u posljednjih pedesetak godina. Sir William Gull je 1873. godine prvi upotrijebio izraz anorexia nervosa, dok je suvremeno razumijevanje ovih poremećaja počelo naglo napredovati tek od 1960-ih, zahvaljujući autorima poput Hilde Bruch i Salvadora Minuchina. Bruch je naglašavala psihološke čimbenike kao što su poremećena percepcija tijela i osjećaj neučinkovitosti, dok je Minuchin razvijao obiteljski terapijski pristup, gledajući poremećaje prehrane kao odgovor na disfunkcionalnu dinamiku unutar obitelji. Tek 1980. godine poremećaji prehrane uvrštavaju se u kliničke priručnike i postaju priznati kao stanje koje je potrebno dijagnosticirati. Iako postoji više specifičnih poremećaja prehrane, u nastavku teksta osvrnut ćemo se samo na najčešća tri.
Anoreksija
Anoreksija nervoza je poremećaj obilježen opsesivnim strahom od debljanja, iskrivljenim tjelesnim doživljajem i ekstremnim ograničenjem unosa hrane. Prevalencija je negdje oko 0,6 posto, javlja se tri puta češće kod žena i to najčešće u dobi od 18 godina. Osobe koje pate od anoreksije često sebe vide kao predebele, unatoč izrazitoj pothranjenosti. Zdravstvene posljedice uključuju hormonalne poremećaje, osteoporozu, srčane probleme i visoku smrtnost. Psihodinamski pristup naglašava da anoreksija može biti način na koji adolescent izražava sukob između potrebe za autonomijom i ovisnosti o drugima, osobito u obiteljskim odnosima.
Bulimija
Bulimija uključuje epizode prejedanja nakon kojih slijedi kompenzacijsko ponašanje poput izazivanja povraćanja, korištenja laksativa ili prekomjernog vježbanja. Ona se isto češće javlja kod žena, i to pet puta češće, otprilike u istoj dobi, a prevalencija joj je oko 0,3 posto. Za razliku od anoreksije, osobe s bulimijom mogu imati normalnu ili povećanu tjelesnu težinu, pa se poremećaj lakše prikriva. Osim fizičkih posljedica (npr. poremećaji elektrolita, oštećenja zubi), tu su i snažni emocionalni problemi poput srama i krivnje. Psihodinamski modeli smatraju bulimiju oblikom pokušaja kontrole vlastitih impulsa i izražavanja duboke unutarnje ambivalencije prema bliskim odnosima.
Poremećaj prejedanja
Poremećaj prejedanja (eng. binge eating disorder (BED)) karakteriziraju ponavljajuće epizode unosa velikih količina hrane u kratkom vremenu, uz osjećaj gubitka kontrole i snažnu emocionalnu nelagodu nakon prejedanja. Ovaj poremećaj je najčešći od svih navedenih, s prevalencijom od 1,2%, nešto je češći kod žena i javlja se kasnije, tek u 20-im godinama. Za razliku od bulimije, kod BED-a nema kompenzacijskog ponašanja poput povraćanja ili intenzivnog vježbanja. Osobe s ovim poremećajem često jedu i kad nisu fizički gladne, a prejedaju se u tajnosti, osjećajući sram i krivnju. BED je povezan s pretilošću, metaboličkim sindromom i povišenim rizikom od depresije i anksioznosti. Iako se češće javlja kod odraslih, sve je prisutniji i kod adolescenata. Psihoterapijski pristupi poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) pokazali su se vrlo učinkovitima u liječenju BED-a, osobito u reduciranju učestalosti epizoda prejedanja i poboljšanju samopoštovanja.
Ostali poremećaji hranjenja
Osim navedenih, danas se prepoznaje i niz drugih poremećaja hranjenja. Tako izbirljivo/izbjegavajuće hranjenje (eng. ARFID) pogađa najčešće djecu, bez opsesije težinom, već zbog osjetljivosti na teksturu, okus ili straha od posljedica jedenja. Također se prepoznaju i specifični poremećaji poput noćnog jedenja i purgativnog poremećaja. Ovi oblici zahtijevaju individualizirani pristup i ranu intervenciju kako bi se spriječila kronifikacija i ozbiljne posljedice.
Biološka podloga poremećaja hranjenja
Uz psihološke i socijalne čimbenike, poremećaji hranjenja imaju i značajnu biološku komponentu. Istraživanja iz područja neurobiologije i genetike pokazuju da osobe s anoreksijom ili bulimijom često imaju poremećaje u serotoninskom i dopaminskom sustavu koji reguliraju raspoloženje, apetit i impulsivnost. Studije blizanaca potvrđuju visoku nasljednost ovih poremećaja, dok funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) pokazuje promjene u aktivaciji dijelova mozga vezanih uz nagradu, kontrolu i percepciju tijela. Hormonski poremećaji uslijed izgladnjivanja dodatno kompliciraju kliničku sliku, utječući na mozak, metabolizam i endokrini sustav. Biološki uvidi omogućuju razvoj ciljanih terapija, ali se ističe važnost integriranog pristupa koji povezuje biološke, psihološke i socijalne aspekte poremećaja.
Liječenje
Mogućnosti liječenja poremećaja hranjenja danas su znatno napredovale i uključuju psihoterapiju, nutricionističku podršku, medicinski nadzor te, kada je potrebno, farmakološku terapiju. Najčešće korištene psihoterapijske metode su kognitivno-bihevioralna terapija (CBT), obiteljska terapija (npr. Maudsleyev model) i psihodinamska psihoterapija. U težim slučajevima indicirana je hospitalizacija, osobito kod pothranjenosti i ozbiljnih psihičkih simptoma. Bifokalna terapija, u kojoj sudjeluju dva terapeuta – jedan fokusiran na realnost i granice, drugi na nesvjesne konflikte – pokazala se učinkovitom kod adolescenata s dubokim narcističkim ranama i poremećajima identiteta.
Zaključak
Ključan je individualni pristup, rana dijagnoza i kontinuirana podrška okoline, uključujući obitelj. Iako su navedeni poremećaji često zanemareni i neprepoznati od strane okoline, potrebna je pravodobna intervencija kako bi se spriječile tjelesne komplikacije bolesti, ali i kako bi se pravodobno pomoglo osobi i omogućilo joj potpuni oporavak i funkcionalnost u svakodnevnom životu.
Prikaži reference ˅
Zatvori reference ˄
- Marks A. The evolution of our understanding and treatment of eating disorders over the past 50 years. J Clin Psychol. 2019 Aug;75(8):1380-1391. doi: 10.1002/jclp.22782. Epub 2019 Apr 20. PMID: 31004500.
- Hudson JI, Hiripi E, Pope HG Jr, Kessler RC. The prevalence and correlates of eating disorders in the National Comorbidity Survey Replication. Biol Psychiatry. 2007 Feb 1;61(3):348-58. doi: 10.1016/j.biopsych.2006.03.040. Epub 2006 Jul 3. Erratum in: Biol Psychiatry. 2012 Jul 15;72(2):164. PMID: 16815322; PMCID: PMC1892232.
- Corcos M, Jeammet P. Eating disorders: psychodynamic approach and practice. Biomed Pharmacother. 2001 Oct;55(8):479-88. doi: 10.1016/s0753-3322(01)00089-0. PMID: 11686583.
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
Priručnik bolesti
Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima.
Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.
vezani članci
Test erektilne funkcije
Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije.
Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.
Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.
IPSS UPITNIK
Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja.
Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.
Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.