Hiperlipidemija - povišene masnoće u krvi

Uvod

Masnoće u krvi nalaze se u obliku kolesterola i triglicerida. Govorimo o hiperkolesterolemiji (kad je povišen samo kolesterol), hipertrigliceridemiji (kad su povišeni samo trigliceridi) ili kombiniranoj hiperlipidemiji kada su povišeni i kolesterol i trigliceridi. Na osnovi kombinacija različitih komponenata možemo razlikovati nekoliko tipova hiperlipidemija. Svaka pojedinačno ima svoje posebnosti. Povećanje kolesterola u krvi višestruko povećava rizik nastanka nekih kardiovaskularnih oboljenja (srčanog ili moždanog udara), dok sami trigliceridi nisu toliko opasni.

Masnoće u krvi

Da bismo spriječili nastanak srčanog ili moždanog udara koji se događa zbog nastanka aterosklerotskog plaka trebamo posvetiti posebnu pozornost povišenim masnoćama u krvi. Prevelika količina masnoća krvi taloži se pod stijenkom krvne žile, koja bubri i polako sužava krvnu arteriju. Događa se da dođe do pucanja stijenke i stvaranja ugruška. Ovaj proces može se dogoditi na bilo kojem dijelu arterijskog žilnog sustava i dovesti, ovisno o mjestu, do različitih oštećenja. Ako se to suženje dogodi u krvnim žilama koje opskrbljuju srce (koronarne krvne žile) radi se o angini pektoris, ako se krvna žila potpuno začepi radi se o srčanom udaru (infarktu miokarda), ako se začepljenje dogodi u krvnim žilama koje opskrbljuju mozak radi se o moždanom udaru.

Kolesterol u plazmi nije topljiv pa se vezuje za proteine koji ga prenose krvlju u obliku LDL- i HDL-kolesterola. LDL-kolesterol (kolesterol niske gustoće) je rizični čimbenik ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja pa ga nazivaju lošim kolesterolom, dok HDL-kolesterol (kolesterol visoke gustoće) sprječava nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, pa se naziva dobri kolesterol. Koliki je rizik kolesterola za nastanak kardiovaskularnih oboljenja možemo najbolje sagledati iz tablica za procjenu sveukupnog kardiovaskularnog rizika.

Ciljne vrijednosti

Vrijednosti ukupnog kolesterola u plazmi trebale bi biti ispod 5 mmol/L, a LDL-kolesterola ispod 3 mmol/L. Međutim, kod osoba koje već imaju kardiovaskularno oboljenje, dakle kod onih koji boluju od angine pektoris ili su preboljeli srčani ili moždani udar, vrijednosti ukupnog i LDL kolesterola moraju biti još niže. Poželjne vrijednosti triglicerida su ispod 1,7 mmol/L, a zaštitnog HDL-kolesterola više od 1 mmol/L za muškarce, te više od 1,2 mmol/L za žene.

Isto tako, ako postoji visoki rizik nastanka kardiovaskularne bolesti (srčanog, moždanog udara ili neke druge kardiovaskularne bolesti), to jest vjerojatnost viša od 5% da se u sljedećih 10 godina dogodi kardiovaskularna bolest treba težiti nižim vrijednostima kolesterola, kao i kod osoba koje su preboljele srčani udar ili imaju anginu pektoris.