Ozljede i oštećenja

Sindrom trenja iliotibijalnog traktusa

Objavljeno 17.04.2009.
Prof. dr. sc. Ivan Bojanić, dr. med., specijalist ortoped
Traktus iliotibijalis jest čvrsta tetivna traka široka četiri do šest centimetara koja polazi od srednjeg dijela bočnog grebena (lat. crista iliaca) na zdjelici i silazi duž vanjske strane natkoljenice do hvatišta na goljeničnoj kosti (lat. tibia).
Sindrom trenja iliotibijalnog traktusa

Anatomske osobitosti

U gornjem se dijelu preko vanjske međumišićne pregrade traktus hvata za lateralnu liniju bedrene kosti (lat. labium laterale lineae asperae), a u donjem je dijelu slobodan i pomiče se usporedo s pregibanjem koljena. Tako se pri ispruženom koljenu traktus nalazi ispred izbočenja na vanjskom kondilu bedrene kosti, pri 20 do 30 stupnjeva fleksije upravo je iznad njega, dok je u tijeku daljeg pregibanja smješten iza tog izbočenja.

Definicija

Sindrom trenja iliotibijalnog traktusa nastaje tijekom aktivnosti s mnogo ponavljanih kretnji pregibanja i ispružanja koljena (primjeri trčanje nizbrdo i vožnja bicikla) kada može zbog pokretljivosti samog traktusa doći do njegovog struganja o izbočenje na vanjskom kondilu bedrene kosti (lat. epicondylus lateralis) što uzrokuje njegovu iritaciju i dovodi do stvaranja priležeće sluzne vreće (lat. bursa).

Uzroci nastanka

Nastanak sindroma trenja iliotibijalnog traktusa najčešće je vezan za greške u treningu.

Nastanak sindroma trenja iliotibijalnog traktusa najčešće je vezan za greške u treningu, a među njima valja istaknuti naglu promjenu u intenzitetu, trajanju ili učestalosti treninga, ili pak trčanje po neravnom terenu (osobito često nastaje zbog trčanja uzbrdo/nizbrdo). Od drugih uzroka koje dovode do nastanka sindroma trenja traktusa iliotibijalisa najčešće se spominju anatomska odstupanja i to ona koja dovode do pretjerane i/ili produžene pronacije stopala (to je kretnja pri kojoj se stopalo rotira prema unutra). Naime, u toku pronacije stopala potkoljenica se rotira prema unutra pa, stoga, u slučaju pretjerane i produžene pronacije stopala dolazi i do pretjerane i produžene rotacije potkoljenice prema unutra, a to uzrokuje prekomjerno naprezanje traktusa i posljedično pojačano struganje traktusa o izbočenje na vanjskom kondilu bedrene kosti. Kao mogući uzroci navode se i pretjerana napetost traktusa, pretvrda podloga za trčanje te istrošenost sportske obuće.

Podložnost ozljedi

Sindrom trenja iliotibijalnog traktusa u prvom se redu susreće u trkača i to dugoprugaša, kao i u trkača rekreativaca - joggera. Zbog toga se u sportsko-medicinskoj literaturi često za taj sindrom rabi i naziv koljeno trkača. Osim u trkača, često se susreće u biciklista i skijaša, a nije rijetka pojava u plesača klasičnoga i modernoga baleta. Također nije rijetkost da se sindrom trenja iliotibijalnog traktusa dijagnosticira u tijeku pripremnog razdoblja u sportaša jer tada predominira trčanje kao osnovna aktivnost, a kao potvrda tome jest rezultat istraživanja pojavljivanja ozljeda tijekom dvanaest tjedana dugog bazičnog treninga vojnika-marinaca prema kojem sindrom trenja iliotibijalnog traktusa čini 22,2% svih ozljeda donjeg ekstremiteta.

Simptomi

Osnovni simptom jest bol s vanjske strane koljena iznad zglobne pukotine. Kao i u drugih sindroma prenaprezanja (engl. overuse injuries) bol se pojavljuje postupno i vezana je za sportsku aktivnost. Stoga se u početku bol obično javlja nakon sportske aktivnosti i blagog je intenziteta te nestaje nakon odmora, dok se kasnije bol javlja i tijekom sportske aktivnosti i jačeg je intenziteta te može prisiliti sportaša na prekid sportske aktivnosti. U krajnjem stadiju, bol može ometati i normalni hod pa tada sportaš hoda tako da mu je koljeno stalno ispruženo zbog toga da ne dolazi do struganja traktusa o izbočenje na vanjskom kondilu bedrene kosti.

Samopomoć

Valja odmah započeti primjenjivati led na bolno područje.

Pri pojavi prvih simptoma s vanjske strane koljena sportaš mora istražiti eventualne greške u treningu koje mogu uzrokovati nastanak sindroma trenja iliotibijalnog traktusa i ispraviti ih. Obvezno valja proučiti svoju sportsku obuću (tenisice) i ako je istrošena valja ju odmah promijeniti. Osim toga, valja odmah započeti primjenjivati led na bolno područje (ne izravno na kožu i ne masirati) četiri do pet puta dnevno tijekom desetak minuta. Ukoliko bol ustraje i tijekom daljih sedam do deset dana valja svakako potražiti liječničku pomoć.

Dijagnostika i liječenje

Nakon kliničkog pregleda uvijek se čine i rendgenske snimke koljena, a katkad se rabi i ultrazvučna pretraga koljena.

Detaljnim kliničkim pregledom koljena liječnik mora odbaciti sve moguće uzroke pojave bola s vanjske strane koljena, a uočavajući da je mjesto najjače bolnosti s vanjske strane koljena iznad zglobne pukotine na izbočenju vanjskog kandila bedrene kosti postavlja sumnju na sindrom trenja iliotibijalnog traktusa. Nakon kliničkog pregleda uvijek se čine i rendgenske snimke koljena, a katkad se rabi i ultrazvučna pretraga koljena. U novije se vrijeme za dijagnostiku često rabi i magnetska rezonanca. Po postavljanju dijagnoze, od najveće je važnosti da liječnik uoči predisponirajuće čimbenike nastanka sindroma i da ih u suradnji sa sportašem i njegovim trenerom ispravi - primjerice greške u treningu, anatomska odstupanja stopala, sportsku obuću. Ukoliko je bol izraženija i ukoliko je njeno trajanje duže tada je potreban potpuni prestanak sportske aktivnosti u trajanju od 3 do 4 tjedna, a za to vrijeme sportaš može održavati formu tzv. alternativnim treningom - plivanjem i trčanjem u dubokoj vodi bez dodirivanja dna.

Ukoliko bol nije toliko jaka, sportaš može nastaviti svoju sportsku aktivnost u nešto smanjenom opsegu uz obvezatno provođenje vježbi istezanja traktusa iliotibijalisa prije i nakon treninga, kao i uz obvezatnu primjenu leda na bolno područje (ne izravno na kožu i ne masirati) nakon treninga te još 3 do 4 puta dnevno tijekom desetak minuta. Osim vježbi istezanja, od drugih procedura fizikalne terapije često se rabi i terapijski ultrazvuk.

Kirurško je liječenje vrlo rijetko potrebno i to samo u onim slučajevima kada ni nakon dugotrajnog primjereno provedenog neoperacijskog liječenja nije došlo do nestanka bola. Najboljim se pokazao kirurški zahvat u kojem se u visini izbočenja na vanjskom kandilu bedrene kosti poprečno presiječe stražnji dio iliotibijalnog traktusa u dužini od oko 2 cm pa tako nastane defekt u obliku slova V koji smanjuje napetost toga dijela traktusa iliolibijalisa.

Povratak radnim i sportskim aktivnostima

Za blage slučajeve sindroma trenja iliotibijalnog traktusa za povrat pune sportske aktivnosti potrebno je četiri do šest tjedana, dok je za teže slučajeve potrebno i do četiri mjeseca. Nakon provedena kirurškog liječenja potrebna je rehabilitacija u trajanju od 6 do 8 tjedana prije povrata punoj sportskoj aktivnosti.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(59)
4.2 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

Vježbe istezanja

Vježbe istezanja mogu provoditi sve osobe bez obzira na životnu dob.

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.