Fizikalna medicina, rehabilitacija i reumatologija
Dijagnoza reumatskih bolesti - opći principi
Objavljeno 30.03.2009.
Prof. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med., specijalist fizijatar-reumatolog
Najvažniji korak u postavljanju dijagnoze reumatske bolesti je kompletna anamneza i klinički pregled.
Bol i ostali simptomi
Liječnik promatra bilo kakvu nenormalnost kralježnice, ruku, nogu tijekom mirovanja ili određenih pokreta.
Bol je najčešći simptom bilo koje mišićno-koštane bolesti
ili stanja. Ona je uzrok dolaska pacijenta liječniku u preko 95% slučajeva.
Drugi simptomi česti u reumatskim bolestima su zakočenost i smanjena funkcija,
dok je najkarakterističniji znak reumatske bolesti oteklina zgloba. Stoga
prilikom pregleda liječnik obično pita za bol ili zakočenost, otekline u
zglobovima, poteškoće u aktivnostima svakodnevnog života kao što su pranje,
odijevanje, hodanje (napose niz ili uza stube) itd.
Svaki klinički pregled počinje gledanjem ili inspekcijom. Liječnik promatra bilo kakvu nenormalnost kralježnice, ruku, nogu tijekom mirovanja ili određenih pokreta. Gleda se kakav je hod i to u njegovoj cjelovitosti, dakle ne samo rad nogu, već i ruku, zdjelice, kralješnice. U stojećem položaju pacijenta se promatra s prednje, stražnje i bočne strane, s posebnim naglaskom na nenormalnosti držanja i simetrije. Liječnik pacijenta traži da savije vrat naprijed-natrag, u stranu i da vrti glavu u jednu i drugi stranu, te da iste pokrete ponovi u području križa.
Opći principi postavljanja dijagnoze
Svaki simptom bolesti treba se evaluirati individualno, ali tek kada se dobije cjelokupna slika može se postaviti točna dijagnoza.
Najvažniji korak u postavljanju dijagnoze reumatske bolesti je
kompletna anamneza i klinički pregled. Kako su mnoge mišićno-koštane bolesti kronične
ili ponavljajuće, kad se postavi dijagnoza liječnik pacijentu treba dati opis i
po mogućnosti prognozu njegova stanja kako bi se on što aktivnije uključio u
liječenje i rehabilitaciju. Pri tome je važno odrediti strukturu zahvaćenu
bolešću ili stanjem i mehanizme nastanka problema, te ne pretpostaviti da se
svaki simptom odnosi na jednu dijagnozu. Naime, svaki simptom bolesti treba se evaluirati
individualno, ali tek kada se dobije cjelokupna slika može se postaviti točna
dijagnoza.
Najvažniji simptomi i znakovi mišićno-koštanih bolesti su bol, zakočenost, oteklina, deformacija, slabost, nestabilnost, smanjena funkcija, umor, depresija i strah, poremećaj spavanja i simptomi sistemskih bolesti vezani za druge organe i organske sustave.
Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave. Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave.
HQ/MED/17/0046
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
Priručnik bolesti
Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima.
Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.
vezani članci
Prehrana po bolestima
Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.
KALENDAR ovulacije
Izračunaj plodne dane
Vježbe istezanja
Vježbe istezanja mogu provoditi sve osobe bez obzira na životnu dob.
BMI za djecu
Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.