Polipi debelog crijeva su važni zbog dobro poznatog odnosa s rakom debelog crijeva koji je po učestalosti u Republici Hrvatskoj na drugom mjestu i u žena i u muškaraca. Velika većina raka debelog crijeva nastaje iz polipa. Upravo stoga, ranim otkrivanjem i uklanjanjem takvih polipa tijekom pregleda instrumentom, kolonoskopom (kolonoskopija) možemo spriječiti prelazak polipa u rak, odnosno spriječiti nastanak raka debelog crijeva.
Velika većina polipa debelog crijeva nema kancerogeni potencijal, odnosno nema mogućnost prelaska u zloćudni tumor. Među polipe koji nemaju mogućnost prelaska u zloćudni tumor ubrajamo hiperplastične polipe, upalne polipe i tzv. hamartomatozne polipe. Najčešći polipi debelog crijeva su hiperplastični polipi i adenomi. Polipi koji imaju mogućnost pretvorbe u rak zovu se adenomi. Kod adenoma postoji pravilo da što je adenom veći postoji veća vjerojatnost da je adenom prešao u rak, odnosno da unutar tog adenoma već postoje stanice zloćudnog tumora.
Uzrok nastanku adenoma nije poznat. Danas vjerujemo da nastanak adenoma debelog crijeva predstavlja rezultat kombinacije čimbenika okoliša i nasljednih čimbenika. Pušenje, prekomjerna tjelesna težina, povećani unos alkohola kao i neodgovarajuća prehrana s velikim udjelom masnoća i crvenog mesa, a malim udjelom vlakana dodatni su čimbenici koji su udruženi s povećanom pojavnosti adenoma debelog crijeva.
Suvremene teorije sugeriraju da je za pretvorbu adenoma u rak potrebno oko desetak godina. Upravo ta činjenica diktira osnovni razmak između dviju kolonoskopija u osoba s prosječnim rizikom nastanka raka debelog crijeva. Ako se radi o bolesnicima u kojih postoji jasna nasljedna predispozicija za nastanak raka debelog crijeva, vremenski intervali kontrolnih kolonoskopija u pravilu su kraći.
Nažalost, većina bolesnika koji imaju polipe debelog crijeva nema nikakvih tegoba. U rijetkim slučajevima može se javiti vidljivo krvarenje u stolici. Puno češće su situacije u kojima u bolesnika s polipom ili polipima crijeva postoji krvarenje koje se ne može vidjeti okom, tzv. mikroskopsko krvarenje koje se može otkriti posebnim metodama testiranja stolice na tragove krvi. Tada u dijela bolesnika može postojati i slabokrvnost. Ako su polipi jako veliki može se javiti i poremećaj u funkciji crijeva u smislu zatvora i/ili proljeva.
Budući da većina polipa, ponajprije adenoma debelog crijeva ne uzrokuje nikakve simptome, rano otkrivanje adenoma debelog crijeva u svrhu sprječavanja nastanka raka debelog crijeva danas je u svim uređenim društvima imperativ. Premda postoji čitav niz različitih metoda koje se više ili manje uspješno koriste u otkrivanju adenoma debelog crijeva, „zlatni standard” je i dalje kolonoskopija, endoskopska metoda kojom se izravno pregledava lumen i sluznica čitavog debelog crijeva, a pomoću koje se može prikazati svaka pa i najsitnija promjena sluznice debelog crijeva.
Premda se polipi debelog crijeva mogu otkriti nizom različitih dijagnostičkih metoda, jedina metoda koja uz jasnu vizualizaciju polipa omogućuje i potpuno uklanjanje je pregled koji zovemo kolonoskopija. Kolonoskopija je pregled debelog crijeva savitljivim endoskopskim aparatom koji ima izgled gumene cijevi i koji ima vlastito svjetlo. To svijetlo omogućuje prijenos slike sluznice crijeva na veliki ekran čime se može detaljno pregledati i analizirati svaki dio sluznice. Ukoliko se tijekom kolonoskopije vidi novotvorina koja se izbočuje iznad površine sluznice u lumen probavne cijevi – polip, isti se odmah odreže, izvadi i pošalje na analizu pod mikroskopom (histološka analiza). Osnovni preduvjet za kvalitetan pregled-kolonoskopiju koja za primarni cilj ima detekciju i najmanjih adenoma debelog crijeva je odgovarajuća priprema bolesnika. Naime, za dobru vizualizaciju sluznice debelog crijeva nužno je crijevo odlično očistiti pri čemu je uzimanje sredstava za čišćenje samo dio procedure. Značajnu ulogu i veliko značenje ima i uzimanje velike količine tekućine.
Uvijek se postavlja pitanje možemo li spriječiti nastanak adenoma debelog crijeva. U ovom trenutku, odgovora na to pitanje nema. Nedvojbeno je da se šanse za nastanak adenoma debelog crijeva mogu značajno smanjiti zdravim načinom života, izbjegavanjem uporabe duhanskih proizvoda i prekomjernog unosa alkohola uz prehranu bogatu povrćem i kalcijem i uz smanjeni unos crvenog mesa. Jednako vrijedne mjere su optimalna tjelesna aktivnost i održavanje optimalne tjelesne težine. Pokušaji prevencije nastanka adenoma debelog crijeva korištenjem farmakoloških pripravaka acetilsalicilatne kiseline ili kalcija su dvojbeni. Nažalost, jasno je da apsolutno ništa ne može jamčiti da u određene osobe, posebno ako ima povećani rizik, neće nastati adenom debelog crijeva. Upravo stoga, rano otkrivanje adenoma najbolja je prevencija raka debelog crijeva.