Probiotici i probava

Što su probiotici?

Kao prva osoba koja je uočila pozitivan utjecaj probiotika na zdravlje ljudi spominje se Rus Ilija Mechnikov. On je uočio da populacija ljudi u istočnim dijelovima Europe koja uzima fermentirane mliječne proizvode dulje živi.

Većina komercijalnih probiotskih proizvoda izvedena je iz hrane, osobito uzgojenih mliječnih proizvoda. Popis takvih mikroorganizama nastavlja rasti i uključuje sojeve bakterija mliječne kiseline (npr. Lactobacillus i Bifidobacterium), nepatogeni soj bakterije Escherichia coli (npr. E. coli Nissle 1917), Clostridium butyricum, Streptococcus salivarius i Saccharomyces boulardii.

Probitike danas na tržištu nalazimo u različitim oblicima koji mogu biti tablete, prašci, jogurti, mliječni proizvodi, sokovi, bomboni i sl. Liječnici češće propisuju "medicinske oblike" kao što su tablete, dok se ostale formulacije promoviraju izravno prema potrošačima. Da bi neka bakterija zaista imala probiotski učinak mora zadovoljiti neke osnovne preduvjete:

• Biti jasno identificirana
• Sigurna za uzimanje
• Imati sposobnost prianjanja za sluznicu probavne cijevi
• Imati sposobnost kolonizacije probavne cijevi
• Imati sposobnost preživljavanja u kiseloj sredini želuca i žuči dvanaesnika
• Biti stabilna pri skladištenju

Prednosti probiotika

Prednosti probiotika nisu do kraja razjašnjene, međutim neke su poznate: suzbijanje rasta patogenih bakterija i njihovo vezivanje i invazija epitela, poboljšanje funkcije crijevne barijere te moduliranje imunosnog sustava. Iako se obično preporučuju jogurti kao izvor probiotika, sve žive kulture sadržane u jogurtu uglavnom ne prežive u kiselom okruženju niti učinkovito koloniziraju mikrobiotu.

Povoljni učinci probiotika ovise uglavnom o njihovoj sposobnosti preživljavanja u kiseloj okolini, utjecaju hidrolitičkih enzima te sadržaja žuči u želucu i dvanaesniku. Nekoliko je studija pokazalo da su razina kiselosti, duljina izloženosti i soj probiotika glavni čimbenici koji utječu na njihov opstanak. Početne studije određenih probiotičkih vrsta (dane pojedinačno ili u kombinaciji) pokazale su potencijalnu djelotvornost u nekoliko gastrointestinalnih bolesti, od kojih su najbolje proučene upalne bolesti crijeva.

Mikrobiota crijeva sadrži oko 30 vrsta roda Bifidobacterium, 52 vrsta roda Lactobacillus, ali i druge rodove kao što su Streptococcus i Enterococcus. Postoje podaci koji upućuju na to da bi probiotici mogli biti korisni za gastrointestinalne kolike, akutnu zaraznu dijareju, sindrom upale crijeva, proljev povezan s antibioticima, proljev putnika, malapsorpciju laktoze i upalne bolesti crijeva. Tijekom zadnjih desetljeća, u brojnim studijama se opisivala uloga probiotika u liječenju želučanog ulkusa. Otkriveno je da probiotički sojevi Lactobacillus rhamnosus GG, Escherichia coli Nissle 1917, Lactobacillus gasseri OLL 2716 i Bifidobacterium bifidum BF-1 inhibiraju stvaranje ulkusa povišenjem prostaglandina, potiču stvaranje sluzi i inhibiraju apoptozu (programiranu smrt stanice).

Probiotici i eradikacija Helicobacter pylori

Jedna od čestih indikacija za primjenu probiotika je provođenje eradikacijske terapije kod infekcije s bakterijom Helicobacter pylori. Zlatni standard je trojna terapija koja je široko prihvaćena, ali njena učinkovitost je u stalnom padu zbog rezistencije bakterije na klaritromicin. Osim rezistencije, bitnu ulogu igra i velika učestalost nuspojava povezanih s liječenjem i uzimanjem dvojne antibiotske terapije koja značajno narušava crijevni mikrobiom.

U svakom slučaju, nuspojave su česte i uključuju proljev, mučninu, epigastričnu bol. Većina tih gastrointestinalnih simptoma proizlazi iz narušavanja ravnoteže intestinalne mikroflore. To je još jedan dodatan razlog uvođenja probiotika u eradikacijski režim, pokušaj uspostavljanja ravnoteže intestinalne mikroflore. Dokazano je da upotreba roda Lactobacillus u mješavini probiotika zajedno s trojnom terapijom pomaže u eradikaciji i smanjenju učestalosti nuspojava terapije. Dokazalo se da Lactobacillus reuteri DSM17648 ometa mobilnost H. pylori i njegovo prianjanje na epitel sluznice stvarajući koagregate. Nakon 14 dana primjene L. reuteri DSMZ17648, došlo je do značajnog smanjenja kolonizacije H. pylori.

Probiotici i proljev uzrokovan antibioticima

Moguća uporaba probiotika kao dodataka ili čak alternativnih na oralnu antibiotsku terapiju je predložena, osobito s rastućim slučajevima otpornosti na antibiotike. Kada se često i nespecifično upotrebljavaju, antibiotici mogu ne samo inducirati otpornost, već i štetiti gastrointestinalnoj mikroflori. U tim slučajevima, primjena probiotika može vratiti normalnu mikrofloru, natjecati se s patogenim otpornim bakterijama i, prema tome, pomoći pacijentima da se oporave.

Jedna od možda najvažnijih indikacija za primjenu probiotika je proljev uzrokovan antibioticima (AAD prema engl. Antibiotics Assotiated Diarrhea). Uzimanjem antibiotika crijevni se mikrobiom značajno mijenja. Uobičajeni bakterijski sojevi koji u zdravom crijevu štite sluznicu pod utjecajem antibiotika  odumiru te ostavljaju "upražnjeno" mjesto koje onda zauzimaju "štetne" bakterije. Te "štetne" bakterije se nalaza i kod zdravih osoba, ali ih u normalnim uvjetima "zdrave" bakterije drže pod nadzorom. Najvažnija su stanja koja nastaju zbog naglog rasta bakterije Clostridium difficile, što čini cca 20% slučajeva AAD-a. Takve je infekcije kasnije teško liječiti poglavito kod starijih osoba.

Zbog tog je od izuzetne važnosti preventivno primjenjivati probiotike. U najtežim slučajevima postoji mogućnost transplantacije stolice, a time i svih bakterija, od zdravog donora. Metoda se koristi već nekoliko godina, a odnedavno je dostupna i u Hrvatskoj. U KBC Rijeka, na Zavodu za gastroenterologiju je kod 80-godišnje pacijentice uspješno transplantirana stolica te je izliječena infekcija s rezistentnom C. difficile. Stolica zdravog donora je svojevrsni probiotik, a uspješnost se postiže jer se stolica primjenjuje svježa i s maksimalnim brojem živućih bakterija različitih sojeva. 

Oko 80% slučajeva AAD-a se smatra nespecifičnim tj. ne može se sa sigurnošću izolirati odgovorna bakterija. Unatoč tomu primjena probiotika može biti od koristi i u tim slučajevima.

Sindrom iritabilnog crijeva i probiotici

Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni poremećaj probave koji je karakteriziran bolovima, nadutošću, poremećajem ritma stolice. Postoji konstipacijski (SIC-K), dijarealni (SIC-D), miješani (SIC-M) i nedefinirani oblik poremećaja. Patogeneza bolesti nije poznata, ali se stres, prethodne crijevne infekcije i psihosocijalni čimbenici navode kao mogući uzrok.

Posljednjih se godina učestalo povezuje disbalans crijevnog mikrobioma i nastanak SIC-a poglavito dijarelanog oblika. Stoga se kao prvi lijek kod učestalih stolice preporučivanju upravo probiotici. Tako znanstveni dokazi upućuju da različite vrste  bifidobakterija i laktobacila mogu ublažiti tegobe kao što su nadutost, grčevi, proljev ili zatvor.

Sigurnost primjene

Probiotici su normalni stanovnici crijeva i značajan je dio njih izoliran upravo iz  zdravih ljudi. Zbog toga se probiotici smatraju izuzetno sigurnim proizvodima s vrlo malo kontraindikacija. Nadalje, vrlo je mali broj zabilježenih infekcija koje se mogu povezati s probioticima i pravilu se javljaju kod teško imunokompromitiranih pacijenata ili ukoliko dođu u kontakt s otvorenom ranom. Kod inače zdravih osoba, odraslih i djece, smatraju se sigurnim i pouzdanim preparatima.