Shizofrenija

Simptomi psihoza

Objavljeno 22.06.2022.
Dr. sc. Suzana Vlatković, dr.med., spec.psihijatar, subspecijalist biologijske psihijatrije
Psihoza ili psihotični poremećaj je sindrom odnosno skup simptoma koji se može pojaviti u mnogim poremećajima i bolestima. Zbog oštećenja mentalnog kapaciteta psihotične osobe, ona gubi sposobnost komunikacije s okolinom, iskrivljeno doživljava stvarnost, gubi odnose s drugim osobama i ne može iskazati vlastite osjećaje i svoj emocionalni doživljaj okoline. Psihotična osoba nema uvid i nije svjesna što se s njom događa tako da često misle da osobe oko njih izmišljaju problem i da su zapravo oni čudni i drugačiji.
Simptomi psihoza

Što znači psihoza ?

Kada u svakodnevnoj komunikaciji izgovorimo riječ “psihoza” pritom najčešće izražavamo da smo u stresu zbog brojnih obaveza i manjka vremena. Medicinskim rječnikom, psihoza ili psihotični poremećaj podrazumijeva psihičko stanje u kojem osoba zbog oštećenja psihičkih funkcija gubi istinit doživljaj stvarnosti, doživljava sumanuta uvjerenja i halucinacije, ne može iskazati svoje osjećaje na spontan i normalan način i nije u mogućnosti komunicirati na adekvatan način. Osoba koja je psihotična nije svjesna što se s njom događa, ne vjeruje osobama koje joj ukazuju da se promijenila, da govori ili doživljava nešto što nije realno i što ne postoji. Zbog tog nepovjerenja i pomanjkanja uvida što se s njom događa, često dolazi do sukoba u vidu verbalne ili fizičke agresije.

Uzroci psihotičnog stanja

Uzroci psihotičnog stanja kombinacija su bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika.

Biološki se odnose na različite patogene odnosno bakterije, viruse i parazite kao i na različite medijatore upalnih reakcija koji mogu utjecati na pojavu psihoze posebice kod osoba koji imaju urođenu genetsku predispoziciju ili osjetljivost za razvoj psihoze u odrasloj dobi. Geni sami za sebe nisu dovoljni za pojavu bolesti. Oni stvaraju specifičnu ranjivost (osjetljivost) koja u kombinaciji sa nepovoljnim psihološkim i socijalnim čimbenicima tijekom odrastanja, posebice u pubertetu, povećavaju rizik za pojavu psihoze

Bolesti koje mogu uzrokovati psihozu

Psihoza se može pojaviti kod različitih tjelesnih bolesti, patoloških stanja i poremećaja i tada ju nazivamo organska psihoza jer je prateća (popratna ili komorbiditetna) pojava tjelesne bolesti ili stanja ili organskog oboljenja.

Neke od njih su:

  • Parkinsonova bolest, Huntigtonova bolest, Alzhemerova i drugi tipovi demencija
  • Epilepsija, tumori mozga i druga oštećenja mozga
  • Različite infektivne bolesti npr. HIV, malarija, trbušni tifus, sifilis
  • Metabolički disbalans u organizmu
  • Kod žena nakon poroda, tada govorimo o tzv. postpartaloj psihozi
  • Kao posljedica višednevne nesanice zdravih osoba
  • Kod stresnih traumatskih situacija
  • U stanjima akutne intoksikacije psihoaktivnim supstancama (alkohol i "droge") ili kao posljedica dugotrajnog alkoholizma ( tzv. Korsakovljeva psihoza) 

Osim organskih psihoza postoje i endogene psihoze.U psihijatriji je pojava psihotične dekompenzacije sastavni dio kliničke slike tzv. endogenih (funkcionalnih) psihoza odnosno bolesti, kod osoba koje su tjelesno zdrave ili imaju neko tjelesno oboljenje koje nije izazvalo psihozu.

Psihijatrijske bolesti koje zahtijevaju prisutnost psihoze kao definirajućeg obilježja uključuju shizofreniju i poremećaje slične shizofreniji, akutne i prolazne psihotične poremećaje, shizoafektivni poremećaj, perzistirajući sumanuti poremećaj, inducirana sumanuta stanja i druga neorganska psihotična stanja. Navedena skupina bolesti spadaju u tzv. shizofreni spektar bolesti. Psihotični poremećaj može se pojaviti i biti dio kliničke slike i kod bipolarnog afektivnog poremećaja i depresije, kod različitih oblika demencije i kod nekih poremećaja osobnosti.

Podjela psihotičnih stanja

Osim već spomenute podjele na organske (popratne ili komorbiditetne) i na endogene (funkcionalne) psihoze, psihotična stanja mogu se podijeliti i na akutnu i kroničnu psihozu. Akutna psihoza prema dogovorenim dijagnostičkim smjernicama mora zadovoljiti kriterij trajanja barem mjesec dana, ali ne duže od šest mjeseci i u tom periodu moraju se pojaviti točno određeni simptomi karakteristični za psihozu. Tada se postavlja dijagnoza akutne psihotične dekompenzacije. Prognostički gledano akutna psihoza može se pojaviti samo jedanput u životu kao popratno stanje nekog od prethodno navedenog organskog uzroka.

Osim akutne, klasificiramo i kroničnu psihozu, kao "ponovljenu" psihozu, koja se ponovno pojavljuje s istim ili različitim simptomima u odnosu na prethodnu akutnu psihotičnu epizodu. Ponovna pojava psihotičnih simptoma često je posljedica prestanka uzimanja lijekova ili se javlja spontano usprkos redovnog uzimanja preporučenih lijekova i tada treba razmišljati o postojanju "prave" psihijatrijske bolesti.

Simptomi psihoza

Psihotično stanje u kojem je osoba pri punoj svijesti ili promijenjenog stanja svijesti i pritom iskrivljeno doživljava stvarnost uočljivo je u vidu različitih simptoma npr. kao poremećaj orijentacije, mišljenja, motorike, pažnje i percepcije i kao upadno odstupanje od dosadašnjeg ponašanja. Pritom osoba može doživljavati halucinacije ili izražavati različite sumanute ideje i sumanuta uvjerenja.

Kod poremećaja orijentacije osoba ne prepoznaje sebe ili osobe iz okoline, neorijentirana je u vremenu ili prostoru gdje se nalazi.

Poremećaj mišljenja (gubitak forme tijeka misli) vidljivo je kroz govor na način da osoba stalno mijenja temu razgovora odnosno gubi asocijacije. Odgovori mogu biti potpuno nepovezani ili je govor toliko jako dezorganiziran da je nerazumljiv.

Poremećaj motorike manifestira se kao znatno dezorganizirano ili abnormalno odstupanje motorike odnosno stava i ponašanja i može se prezentirati na različite načine od djetinjastog ponašanja do neočekivane agitacije. Katatono ponašanje predstavlja smanjen motorički odgovor na podražaje iz okoline. Varira od neodgovaranja na upute (negativizam), zauzimanja bizarnih ili rigidnih položaja tijela do potpunog prestanka verbalne i motoričke komunikacije (mutizam i stupor). Uključuje i besmislene i ekscesivne motoričke pokrete bez vidljivog razloga (katatono uzbuđenje) i ponavljajuće stereotipne pokrete u vidu grimasiranja ili besmislenog ponavljanje istih rečenica.

Kao posljedica poremećaja pažnje osoba je dekoncentrirana, mijenja temu razgovora tako da suvisli razgovor nije moguće voditi, a kao posljedica poremećaja percepcije pojavljuju se halucinacije ili obmane osjetila.

Kod halucinacija nema realnog, izvanjskog podražaja. Jasne su i živopisne, utječu i ometaju normalnu percepciju i nisu pod kontrolom volje. Manifestiraju se kao vidne (osobe vide ono čega zapravo nema), slušne (čuju glas ili glasove poznatih ili nepoznatih osoba koja/e mu se obraćaju ili ga komentiraju ili naređuju), njušne, okusne i opipne (doživljavaju mirise, okuse i dodire koji ne postoje) i tjelesne ili cenestetske (kada osjećaju na ili u tijelu senzaciju koja ne postoji npr. pritisak ili bol). Osim halucinacija, mogu se javiti i iluzije. Osoba tada, potaknuta nečim iz okoline što realno postoji, iskrivljeno to doživljava i interpretira to na uočljivo drugačiji način. Halucinacije se mogu pojaviti same ili ih mogu pratiti i sumanute ideje.

Sumanute ideje su čvrsta vjerovanja na koja se ne može utjecati nikakvim dokazima ili razuvjeravanjem. Po sadržaju iskrivljenog mišljenja i doživljavanja dijele se na persekutorne (uvjerenje da ga/nju pojedinac ili organizirana grupa želi ozlijediti ili uništiti), grandiozne (uvjerenje o nadprirodnim ili posebnim sposobnostima ili moćima), ideje odnosa (uvjerenje da sve što se oko njega/nje događa odnosi na njega/nju npr. govor, kretanje, događaji i sl.), erotomanske (uvjerenje da je neka osoba zaljubljena u njega/nju), nihilističke (uvjerenje o katastrofičnom događaju koji se bliži), somatske (preokupiranost vlastitim zdravljem i stanjem svoga tijela) i bizarne (koje su nerazumljive i nemaju izvorište u realnim događajima).

Halucinacije i sumanute ideje nazivaju se pozitivni simptomi i sastavni su dio kliničke slike psihoza iz već spomenutog shizofrenog spektra bolesti. Treba spomenuti i tzv. negativne simptome koji su značajan dio kliničke slike shizofrenije i manje su zastupljeni u drugim psihijatrijskim poremećajima. Neki od njih su slijedeći: smanjeno izražavanje osjećaja što je vidljivo na licu, u kontaktu očima, intonaciji govora i pokretima ruku, glave i lica i avolicija koja označava gubitak interesa i volje za uobičajene aktivnosti koje su do tada pričinjavale zadovoljstvo. Drugi negativni simptomi su alogija, anhedonija i asocijalnost. Alogija se uočava kroz poremećaj govora, anhedonija je gubitak doživljavanja zadovoljstva, a asocijalnost je gubitak interesa za okolinska zbivanja.

Liječenje simptoma psihoze

Svako psihotično stanje zahtijeva primjenu odgovarajućih lijekova kojima se uklanjaju simptomi sa ciljem postizanja oporavka bolesnika. Prvi izbor uvijek su antipsihotici. Međutim, prema prisutnim simptomima nerijetko se uz antipsihotike primjenjuju sedativni i anksiolitički lijekovi sa ciljem smirivanja bolesnika, hipnotici za regulaciju ritma spavanja i stabilizatori raspoloženja koji su primarno lijekovi za liječenje epilepsije, ali imaju pozitivan učinak na impulzivno odnosno agresivno ponašanje.  

Vrijeme primjene lijeka ovisi o tome radi li se o funkcionalnoj ili endogenoj psihozi. Kod funkcionalne psihoze je moguće da se uklanjanjem organskog uzroka uz primjenu lijeka vrlo brzo potpuno prestane s primjenom lijeka. Međutim, kod endogenih psihoza uzimanje lijekova je doživotno i uz neophodnu primjenu lijekova, u liječenju endogenih psihoza koriste se i psihoedukacija oboljelog i obitelji, psihosocijalne metode i psihoterapijske tehnike, najčešće kognitivno bihevioralna terapija i grupna psihoterapija prilagođena bolesniku.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(3)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.