U dobi od otprilike 11 godina dijagnosticiran mi je šum na srcu, napominjem da nikakve simptome nisam imala ni tada, a ni sad sa 26 godina. UZV srca prvi put je urađen 2000. god., nalaz je sljedeći: Srčani kaviteti normalni, aorta i aortna valvula kompetentne, LP normalne veličine, desna komora normalne veličine. Na nivou mitralne valvule bilježi se sistolni prolaps bez jačih hemodinamskih reperkusija. Atrijalni septum intaktan. A-2,47, LP-2,54, LK-3,7/4,7, Ef-0,72%, Fs-0,34%, Sepa-1,62, Sept-0,68, Z.zid-1,1 TELERADIOGRAFIJA SRCA I PLUĆA Hilusi jasno prikazani, srčana sjena manja (bez k.d. 9cmTh/Tr 2,83) kapljaste forme. Etrokardijalni i retrostrenalni prostori uredni. Napomena: dug i plitak toraks. (na kasnijim snimkama srčana sjena b.o) Drugi UZ srca radila 2008. godine u jdnoj privatnoj ustanovi, nalazi su sljedeći: Aorta: 2,1 cm AVO: 1,7 LA: 2,7 Septum: 0,88 EDDLV:4,7 ESDLV: 3,0 Ef: 65% Fs:36% D. komora: 2,0cm Pregled pokazuje pansistolni prolaps oba lista uz regurgitaciju 2+ stupnja. U toku pregleda tahikardija preko 120/min nađe se ubrzan protok krvi kroz desno srce i sumnja na manji ASD u nivou foae ovalis. (pri pregledu sam bila izuzetno napeta i nervozna, uz osjećaj straha i panike). Aorta je uska, aortna valvula normalne gradje i funkcije. LA: b.o Mitralna valvula pokazuje veće amplitude pokreta, listici lako zadebljali. Postoji blaga mitralna insuficijencija 2+ stupnja. Na trik. valvuli Vmax do 1,2 m/sec, protok kroz art pulmonalis 1,2 m/sec, nema regurgitacije. Atrijalni septum izgleda normalno, mada se u posebnom presjeku vidi manji LD sant. Miokard l. k. normalne debljine i ehogenosti i uredne kontraktilnosti. Kaviteti srca svi uredni. Perikard je zadebljao, na zadnjem zidu ima malo izljeva (nekoliko dana prije pregleda imala sam gripu). Kontrola za godinu dana, prije pregleda uzeti verapamil 3x1 i nesto za smirenje. Molim Vas da mi odgovorite: 1. Da li je moje stanje ozbiljno i koliko? 2. Hoće li biti kakvih prepreka za trudnoću? 3. Da li je moguće da je moj strah i nervoza utjecao na to da nalaz pokaže manji ASD, a on možda ni ne postoji? 4. Kada se uporede nalazi, s obzirom da su rađeni u razmaku od 8 godina, ima li kakvih naznaka progresije? odgovor

Poštovani, obraćam Vam se s molbom da mi pojasnite moj internistički nalaz. Imam 37 godina, a nalaz glasi ovako: kardiopulmonalno kompenzirana, aritmična po tipu PVK (rijetke), hemodinamski stabilna, RR 128/70 mmHg. Štitna žlijezda palpatorno normalne veličine, pokretna pri gutanju. Nema šumova nad karotidnim krvnim žilama. EKG: sinusni ritam, normogram, frekvencije 87/min, sinusna respiratorna aritmija, jedna VES. Dijagnoza: sinus arrhythmia. Arrhythmia VES. Th: propranolol 40 mg 1/2+0+1/4. Navedenu terapiju pijem tjedan dana, no preskakanje, tj. "leptirići u grudima" nisu prestali. Zanima me kada mogu očekivati poboljšanje. odgovor

Imam 25 godina i u zadnjih 5 tjedana osjećem laganu tj. tupu bol na lijevoj strani prsa (pečenje na lijevoj strani te na sredini prsnog koša ), a za vrijeme trajanja te boli osjećem lagano trnjenje vršaka prstiju lijeve ruke te blagu bol u vratu. Tegobe se javljaju tijekom dana s većim ili manjim intenzitetom. Bolovi nisu nepodnošljivi, ali me ometaju u obavljanju dnevnih poslova. Bio sam kod liječnika koji mi je napravio krvnu sliku i EKG. Nalaz EKG-a bio je uredan, a krvna slika također. Srce mi radi frekvencijom od oko 70-85 otkucaja u minuti. Vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80. Ne kašljem i nemam problema s disanjem. Kod stavljanja toplih obloga na navedeno mjesto tj. grijanja, tegobe prestaju, kao i kod napora gdje se zagrijem (primjerice, kod trčanja). Poslije napora znam imati tegobe, a za vrijeme napora ne. Moje pitanje je sljedeće: Je li ovo ozbiljna stvar, tj. bi li trebalo poduzeti neke daljnje korake i podvrgnuti se još kojoj pretrazi? Koliko je pouzdana EKG snimka jer, iskreno, strah me je da nisu problemi sa srcem. Samo za informaciju, liječnik je rekao da je uzrok svih tih tegoba vrlo vjerovatno istegnuće lijevog prsnog mišića. Može li to zaista biti jedna od mogućnosti? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. odgovor

Imam 26 godina. Visok sam 185 cm i težak 115 kg. U 21. godini sam se prestao aktivno baviti sportom i od tada mi je masa porasla za 25 kg. Ne pušim. Alkohol konzumiram rijetko (1-2 čaše vina tjedno). Hranim se zdravo (minimum životinjskih masti, što manje ugljikohidrata, bez rafiniranog šećera, bez svinjetine i pržene hrane, uz puno ribe, voća i povrća), iako prekomjerno - što je "navika" iz sportskih dana. Posao mi je relativno stresan i mnogo energije i truda ulažem u obavljanje istog. Uključuje 10-12 sati korištenja računala dnevno. Do prije mjesec dana nisam osjećao nikakve zdravstvene tegobe. Prije mjesec dana naglo se javila vrtoglavica, tj. preciznije izraženo osjećaj malaksalosti i umora te problemi u koncentraciji uz laganu glavobolju (lagani pritisak - kao da imam kapu na glavi). S obzirom da s očeve strane (umro je od srčanog udara sa 49. godina) postoji povijest visokog krvnog tlaka te srčanih i moždanih udara, taj osjećaj malaksalosti bio je popraćen i paničnim stanjima. Zbog toga sam posjetio svojeg liječnika, koji me uputio na hitnu, gdje je nakon detaljnih pretraga (tlak 130/70 mmHg, EKG uredan, CT mozga uredan) kao jedini problem ustanovljen lagano povećani broj leukocita, što je uz temperaturu od 37,1 C navelo liječnika (a i mene) na ideju da se radi nekakvoj manjoj infekciji u obliku viroze i sl. Kako je mene uistinu sljedećih nekoliko dana "ulovila viroza" sa laganom temperaturom, grloboljom, kašljanjem, bio sam uvjeren da je ta "viroza" bila uzročnik problema pa nekih tjedan dana nisam ništa poduzimao. Međutim, i kad se ta "viroza" sa simptomima povukla, onaj prvotni osjećaj malaksalosti, umora, vrtoglavice, je ostao. Kada sam to ustanovio, opet sam posjetio liječnika koji me poslao na još jedno testiranje krvi. Istovremeno mi je izmjerio krvni tlak koji je u tom trenutku iznosio 155/90. Liječnik je to pripisao stresu i mojoj panici, ali i savjetovao da za svaki slučaj dalje kontroliram krvni tlak. Nalaz krvne slike bio je uredan u svim segmentima osim lagano povišenih AST, ALT i GGT vrijednosti, što je liječnika usmjerilo na sumnju na mononukleozu, te me s tom dijagnozom poslao na "zaraznu". Tamo je ta dijagnoza na temelju nove krvne slike proglašena kao "malo vjerojatna" i opet sam upućen na novo vađenje krvi za 2 dana. Nova krvna slika pokazala je još veću razinu AST (45H), ALT (146H), GGT (72H) te sam opet poslan (sljedeći dan) na "zaraznu" na testiranje na mononukleozu i hepatitis A, B i C. Isto tako sam dobio uputnicu neurologu zbog mojih pritužbi na konstantan osjećaj malaksalosti i nedostatak koncentracije. Za to sam vrijeme (10-ak dana) vrlo često kontrolirao krvni tlak i ustanovio da se kreće otprilike ovako: 1. buđenje 7-8h: 145-140/ 90-85/ 80omin 2. prijepodne 8-12h: 140-130/ 85-80/ 75omin 3. poslijepodne 12-20h: 120-130/ 75-85/ 70omin 4. navečer 20-00h: 130-150/ 85-95/ 65omin 5. veći psihički stres: 150-155/ 90-95/ 80-85omin 6. nakon fizičke aktivnosti (penjanje na 5.kat stepenicama): 160-70/100-110/ 120omin S obzirom na moje godine i povećanu tjelesnu masu, zaključak liječnika je da se vjerojatno radi o povišenom krvnom tlaku, ali ne u toj mjeri da bi ga se tretiralo prije ostalih uočenih problema. S tim sam se zaključkom složio, no ipak me brine taj moj konstantni "umor", kao i nedostatak koncentracije što mi znatno otežava život tj. normalno funkcioniranje. Također, muče me eventualni problemi kardiovaskularnog sustava, naročito nakon pročitane studije o povezanosti povišenih enzima AST i ALT, BMI te mogućeg zatajenja srca. Iz tog razloga se i javljam vama za "drugo mišljenje" i eventualno upućivanje na neke stvari koje je moj liječnik možda previdio, a ja ih nisam svjestan. Napomenuo bih još da sam u posljednjih nekoliko mjeseci imao problema s ukočenim vratom i leđima te bolom u lijevom ramenu. Do ovog trenutka sam te probleme povezivao sa prirodom posla (dugotrajno sjedenje za računalom), no sada me i to pomalo muči. Naročito ova bol u lijevom ramenu koja se obično javlja pred kraj radnog dana s umorom i obično nestaje onog trenutka kad legnem ili promijenim sjedeći položaj u poluležeći. odgovor

Moja kći je u dobi od 14,5 godina. Liječena je antialergenom desloratadin (alergija na korov i travu). U rujnu 2007. primljena je u KBC Split s dijagnozom sinkope, a prethodno su se javljale mučnina i slabost. Puštena je iz bolnice nakon 25 dana bez konkretne dijagnoze i terapije, nakon čega je ponovno izgubila svijest (HP, infuzija), ponovno u travnju (još je u bolnici) kad se onesvijestila u školi, prilikom čega su joj bile oduzete obje noge i ruke. Na HP su uočili neke srčane tegobe te je zadržana na bolničkom liječenju. EEG, EKG, ultrazvuk srca, sve ok. Mišljenje jednog poznanika liječnika je da se po simptomima - slabost, gubitak svijesti, oduzimanje najčešće desne noge, trnci u desnoj ruci - radi o koarktaciji aorte. Napominjem, ergometrija nije napravljena. Isključeni su i antialergeni tijekom bolničkog liječenja, i ponovno je imala napad, u dva navrata u blažem obliku, slabost, trnjenje desne noge, ili obje noge, desne ruke. Ako se doista radi o smetnji uzrokovanoj aortom, kako je moguće da se taj problem ne može uočiti i da li je i po Vašem mišljenju moguće da se radi o koarktaciji aorte? Pretpostavljam da će biti upućena na pretrage i liječenje u Zagreb, molim što mi možete savjetovati i preporučiti. odgovor

Imam 34 godine. Nisam još rodila ili bila trudna. Prije otprilike 2 mjeseca išla sam ginekologu kako bih promijenila kontracepcijske tablete, budući da sam se od starih tableta debljala konstantno i po 8 kg i više godišnje, što je trajalo nekoliko godina. Logest bi trebala zamijeniti s Yarinom. Nakon što mi je napisao recept za Yarinu, ginekolog mi je izmjerio krvni tlak i ustvrdio, da je visok, 159/117 mmHg. U sljedećih 4-5 dana morala sam sama 2 puta dnevno mjeriti i zapisivati tlak, posjetiti svog osobnog liječnika i onda se vratiti ginekologu. Tlak mi je sve te dane bio visok - gornji 145-182, donji 98-123 mmHg. Ginekolog mi je odmah zabranio uzimanje bilo kakvih kontracepcijskih tableta i bio je ljut na mog osobnog doktora, koji mi je samo prepisao jednu tabletu Noliprela dnevno. Ginekolog me uputio nazad k mojem liječniku i rekao da moram tražiti da me šalje k internistu (molim za objašnjenje što sve internist radi) da napravi pretrage za bubrege, srce i još neke organe. Ginekolog mi je rekao da mogu biti sretna ako moj doktor uspije naći razlog mome povišenome tlaku, jer se dosta puta uzrok niti ne nađe, ali da moj doktor mora barem pokušati i napraviti sve pretrage kako ga bi možda našao. Stoga sam išla nazad svome liječniku. Noliprelu 5 mg je dodao i Amlopin 5 mg, što znači da sam od tada uzimala 1 tabletu Noliprela i jednu Amlopina na dan u isto vrijeme. Usto me uputio kardiologu. Kardiolog mi je napravio ultrazvuk srca i EKG i ustvrdio da je srce u redu, samo da imam prevelik broj otkucaja srca, uvijek iznad 100 na minutu. Noliprel je zamijenio Lodozom. I dalje morala sam mjeriti i zapisivati tlak i otkucaj srca. Na tom pregledu kardiolog me više puta pitao, kao da je začuđen, imam li možda natečene noge ili ruke otkad uzimam Amlopin, odnosno zadržavam li vodu u tijelu. Tada sam Amlopin uzimala tek 2. ili 3. dan, pa nisam ništa takvo primijetila. Nakon 10 dana zvala sam kardiologa, jer mi je nekoliko dana za redom tlak bio visok i noge, ruke i lice su mi bili natečeni i teški, kao da su puni vode. Odmah idući dan morala sam posjetiti kardiologa u ambulanti. Gospodin je samo pogledao moje nalaze, a nije niti pogledao jesam li natečena od vode u tijelu, samo mi je pojačao dozu. Od tada sam dva tjedna pila Lodoz i Amlopin svako jutro po jednu cijelu tabletu i po pola tablete uvečer. 7.04.2008 bila sam opet na pregledu kod kardiologa. Opet je samo izmjerio tlak i otkucaje i rekao da nije zadovoljan te je pojačao dozu Amlopina na ujutro jedna cijela i uvečer jedna cijela tableta. Doza Lodoza ostala je ista. Zapravo je htio i nju pojačati, pa se predomislio i rekao da će to učiniti s vremenom ali ne još sada, da mu ne bi netko nešto prigovorio. Što li je s time mislio? Pa zar nije on specialist koji zna što je najbolje i što je potrebno napraviti? Pitala sam ga koje od spomenutih tableta zadržavaju vodu u tijelu, i opisala mu još jedanput probleme, a on je rekao da za to je Amlopin i još je kasnije pojačao dozu na cijelu tabletu 2x. Ne razumijem, što Amlopin radi: zadržava vodu u tijelu ili pomaže da voda ne ostaje u tijelu? Ništa mi više nije jasno. Zadnja 4 dana od tog pregleda meni je tlak visok, pogotovo gornji; noge, ruke, lice su teški bez razloga, umorna sam, bez snage za najobičnije kućne poslove, kamo li išta drugo.Tako dalje ne mogu. Sve što se promijenilo je da je broj otkucaja sada od 78-96. Donji tlak bude od 78-116, obično između 84-97. Gornji je visok i skače, obično 145-169. Samo nekoliko puta bio je ispod 140. Što da radim? Jesu li tablete koje uzimam dobre za mene? Što napraviti s vodom u tijelu? Zadnja 2 mjeseca moram usprkos zadržavanju vode u tijelu ići na WC mokriti svaka 2 do 3 sata, danju i noću što mi jako remeti spavanje. Ne mogu se dobro naspavati. Umorna sam non-stop. Ni moj doktor ni kardiolog to ne uzimaju baš ozbiljno, moj osobni doktor samo se nasmijao i rekao da je to zbog Noliprela. Ali Noliprel ne pijem već 7 tjedana. Da li da tražim od svog liječnika da napravi sve one pretrage koje je ginekolog rekao da mora napraviti (ultrazvuk bubrega…) Što vi sve predlažete? Moj doktor kaže da je sve vjerojatno zbog stresa, ali nije pregledao ni vodu. Kolesterol mi je visok i moram smršaviti, ali svejedno ginekolog traži pretrage. Molim za odgovor, što brže jer za nekoliko dana moram ići doktoru po recept za još tableta. Ja sam potpuno zbunjena. Osim ginekologa, koji je pokazao da mu je zbilja stalo, nemam povjerenja ni u doktora ni u kardiologa. Dosad sam rijetko dolazila doktoru, zbog običnih problema (prehlade i sl.) i bilo je u redu, ali sada imam osjećaj da netko nešto pogrešno radi ili ne radi sve što bi trebao. odgovor

Molim vas da mi malo prokomentirate nalaz ehokardiografije: Lijevi ventrikul je uredne veličine i debljine stijenke, u proksimalnom dijelu, odmah ispod aortalne valvule, defekt ventrikularnog septuma s manjim DL-protokom. Uredna je globalna kontraktilnost lijevog ventrikula te je uredna sistolička funkcija lijevog ventrikula (EFLV oko 55-60%). Mitralna valvula je uredne morfologije, dopplerom nema znakova značajnije mitralne insuficijencije, dok je transmitralni protok uredan. Oba atrija su uredne veličine (apikalno LA 38x44, DA 30x36 mm). Aortalna valvula je uredne morfologije, uredne separacije kuspisa i sistoličkog protoka. Dopplerom nema znakova značajne aortalne insuficijencije. Korijen aorte i supraventrikularni dio aorte su uredne širine. Desni ventrikul je uredne veličine i sistoličke funkcije. Dopplerom se bilježi blaža trikuspidalna insuficijencija (2+) uz indirektne pokazatelje lagano povišenog tlaka u plućima (RVSP oko 34 mmHg). Perikard b. o. odgovor

Imam 18 godina. Prije dvije godine dijagnosticiran mi je Raynaudov fenomen. Također već dvije godine često osjećam probadanje u srcu. Radila sam UZV srca dva puta i rečeno mi je da imam nešto voluminozniji prednji mitralni kuspis, odnosno zadebljanje. Nosila sam holter i nalazi su bili u fiziološkim granicama, registriraju se povremeno "lutanje centra vodića", ritam A-V spojnice i sinusna aritmija respiratornog tipa. EKG je u redu. Međutim ja sve češće osjećam probadanje koje se ponovi nekoliko puta i nakon toga se srce uzlupa. Nedavno mi se srce iznenada uzlupalo, nekoliko minuta je nenormalno lupalo, osjetila sam slabost, vrtoglavicu i cijela sam se tresla. Zanima me Vaše mišljenje i da li bih se trebala ponovno obratiti liječniku. odgovor

Moj suprug, 39 godina, 175 cm, 78 kg, prije mjesec dana je bio na liječničkom pregledu gdje je primjećena ventrikularna ekstrasistolija te je upućen na daljnje pretrage. Nalazi su sljedeći: EKG: sinusna bradikardija 55/min. VES-monoformne povremeno do bigeminije. RTG srca i pluća uredan. Spirometrija uredna. UZV srca: blaga MR i PR, povećan je anterogradni gradijent nad AO i AP. LA je uredna. LV proširen, EF 83%. Blago je povećana masa LK. Dijastolička relaksacija je smanjena. DV uredan. Holter EKG: s.r. 67/min. (39 u 7:20h do 107/min. u 10:20h). Bez pauze. 4 pojedinačne SVES. Izrazita ektopija. Ventrikularne - ukupno 19904 uglavnom monoformnih VES, max. 1714/1satu, od 03-04 h. Bilo je VES u formi bi-i trigeminije neprekinutog trajanja 30 min. i 1x u paru. Ergometrija: 175w (86% teoret. max, ili 8,8 MET-a), P 60/min. RR 149/110 mmHg. P max 170/min. ili 94%, RR max. 190/115 mmHg, STXP. kod 175 W rijetke monoformne VES. Bez STT promjene. UZ i hormoni štitnjače uredni. U međuvremenu je upućen na još dodatnih pretraga (bris ždrijela i nosa, CRP, SE, KKS, urin, kolesterol, GUK, acidum uricum, fundus oculi, ali nalazi još nisu gotovi). Prepisane su mu tablete amiodarona 1/2 tablete na dan uz kontrolu pulsa i tlaka i rečeno mu je da u slučaju simptomatske bradikardije odmah prekine uzimanje tih tableta. Uzima ih unatrag 6 dana. Molim vas da mi opišete njegovo sadašnje stanje, koje su opasnosti, što se može poduzeti, koje se pretrage mogu još eventualno obaviti, da li je terapija koja mu je prepisana više štetna nego korisna za njega. odgovor

Slijedi rendgenološki nalaz: Slika srca i pluća, desni profil i frontalni tomogrami kroz hiluse pokazuju uvećano srce na račun svih šupljina, posebno na račun lijevog ventrikla sa vaskularno proširenim hilusima i nešto izraženijom redistribucijom plućnog krvotoka. Svježih infiltrativnih zasjenjenja ne nalazim. Ošiti visoko smješteni, f. c. sinusi b.o. Prije 2 mjeseca otac mi je umro u 59. godini od infarkta, kao i stric u 44. godini. Od tada osjećam preskakanje srca i imam visok tlak, 150/100 mmHg. Osjećam da mi srce jako lupa i malu bol s desne strane srca. Molim vas da mi laički prokomentirate nalaz i kažete koliko je to opasno. odgovor