Hrvatski dan osviještenosti o debljini u subotu

Na ovaj dan se posebna pozornost posvećuje prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine, bolesti koja je postala jedan od najvećih javnozdravstveni problem današnjice.

Cilj Hrvatskog dana osviještenosti o debljini je istaknuti uzroke i posljedice debljine kao i važnost prevencije debljine, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Debljinu definiramo kao bolesti u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, tj. hranom unosimo više energije nego što je organizam može potrošiti.
Prekomjerna tjelesna masa i debljina bolesti su epidemijskih razmjera te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66 (Međunarodna klasifikacija bolesti, 10. revizija).

Prema Europskoj strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični su čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti, nekih sijela tumora te mentalnih poremećaja.

Debljinu se lako može odrediti računanjem indeksa tjelesne mase (ITM) koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima.

Preporučeni indeks tjelesne mase za odraslu osobu iznosi 18,5 - 25 kg/m2.

Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 1,9 milijarde odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

U Hrvatskoj, kao i u Europi, više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

Muškarci su značajnije deblji od žena, njih 20,8% ima debljinu u odnosu na 16,8% žena.

Debljina više nije problem samo odraslog stanovništva jer se javlja u sve ranijoj životnoj dobi te donosi dugoročne posljedice za zdravlje djece.

Brojke ukazuju na najalarmantnije stanje upravo u mediteranskim zemljama te potvrđuju premisu da se mediteranska prehrana, koja slovi kao najbolja za očuvanje zdravlja, sve manje konzumira, posebice među djecom.

Prema posljednjim podacima za 2015. godinu, 34,9% djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega debljinu ima njih 14%, značajnije više dječaka, njih 17,2% u usporedbi s 10,7% djevojčica.

Zabrinjavajući je podatak da se proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15%.

Važno je napomenuti i kako su osobe s debljinom često stigmatizirane u društvu.

Stigma je prisutna u različitim okruženjima, a mediji su prepoznati kao jedni od glavnih aktera u ovom procesu.

Trenutno medijsko prikazivanje debljine često jača netočne i negativne stereotipe o debljini koji mogu voditi do stigmatizacije.