Mišja groznica

Za HGBS karakteristično je sezonsko pojavljivanje u toplijem dijelu godine (od ranog proljeća do kasne jeseni). Povoljni vremenski uvjeti pogoduju porastu populacije prenositelja uzročnika ove bolesti. Čovjek se gotovo isključivo zarazi kada uđe u područje gdje ima mišolikih glodavaca kao rezervoara virusa (prirodno žarišna zoonoza). U gradskoj sredini zaraza je vrlo rijetka. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Nakon inkubacije koja najčešće traje tjedan do dva, bolest se manifestira naglom pojavom povišene temperature, glavoboljom, probavnim smetnjama (bolovi u abdomenu, mučnina, povraćanje), a u težim slučajevima oštećenjem bubrežne funkcije te pojavom krvarenja po koži i sluznicama.

U Hrvatskoj se slučajevi oboljenja od HGBS-a javljaju svake godine. U godinama u kojima dolazi do pojave velikog broja glodavaca (tzv. "mišje godine") bilježi se i povećani broj oboljelih od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (npr. 2002., 2012., 2017. godina). Na području RH oboljenje od HGBS-a uzrokuju dvije vrste hantavirusa (Puumala i Dobrava), čiji su glavni rezervoari mali glodavci (riđa voluharica i žutogrli šumski miš).

Pod najvećim rizikom od zaraze su osobe koje rekreativno ili profesionalno u prirodi dolaze u izravan ili neizravan kontakt s malim glodavcima. Do zaraze može doći i u zatvorenim prostorima (podrumi, tavani, garaže) u kojima postoji aktivnost glodavaca.

Kako dolazi do zaraze?
-unošenjem uzročnika kroz usta putem nečistih ruku, kontaminirane hrane i pića
-udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih životinja
-izravnim kontaktom putem oštećene kože ili sluznica
ugrizom inficirane životinje

Preventivne mjere:
-čuvati hranu, piće i osobne stvari od glodavaca (odjeću ne odlagati na tlu)
-održavati higijenu ruku (pranje ruku, korištenje alkoholnih dezinficijensa)
-izbjegavati izravan ili neizravan kontakt ruku s ustima (pušenje povećava rizik zaraze)
-ne piti vodu niti puniti boce iz šumskih izvora (koriste ih i glodavci)
-izbjegavati ležanje izravno na šumskom tlu (pogotovo blizu mjesta aktivnih rupa glodavaca)
-ne loviti ili dirati uginule šumske glodavce i druge životinje
-plodove ubrane u prirodi dobro oprati prije upotrebe
-ne ostavljati ostatke hrane niti druge otpatke u prirodi
-otpatke odlagati u odgovarajuće vanjske spremnike za otpad
-ne ostavljati osobne stvari, alat, pribor nezaštićen na tlu (npr. preko noći)

Važna je mjera sprječavanje ulaza glodavaca u stambene i gospodarske objekte. Ukoliko je potrebno čišćenje objekata (tavan, šupa, garaža) u kojima je uočena prisutnost ili aktivnost glodavaca, treba izbjegavati postupke koji doprinose dizanju prašine (npr. metenje). Prilikom čišćenja dobro je koristiti mokru krpu (kako bi se izbjeglo dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens.

Prilikom čišćenja takvih prostora savjetuje se korištenje zaštitne opreme (rukavice, maske). Nakon obavljenog posla čišćenja ruke treba dobro oprati vodom i sapunom.