Svjetski dan srca u nedjelju

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 17,9 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti.

Prema podacima za 2018. godinu, u Hrvatskoj je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 23048 osoba, što čini 43,7% od ukupnog broja umrlih.

Tako su u toj godini upravo kardiovaskularne bolesti odnijele 49% života žena (13093) te 38,3% muškaraca (9955).

Najčešća kardiovaskularna bolest je koronarna bolest srca, odnosno suženje ili začepljenje arterija koje opskrbljuju srčani mišić koje se javlja kao posljedica ateroskleroze.

Najteža komplikacija koronarne bolesti srca je srčani udar (infarkt miokarda).

Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) bolest je kardiovaskularnog sustava, ali i čimbenik rizika koji, između ostalog, dovodi do razvoja koronarne bolesti srca te srčanog i moždanog udara.

Kod osoba s povišenim krvnim tlakom je u stanju mirovanja sistolički tlak viši od 140 mmHg, dijastolički viši od 90 mmHg.

Najčešći rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti su pušenje, neuravnotežena i nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola.

Gotovo 80% preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti se može spriječiti samo kontrolom rizičnih čimbenika.

Isto tako potrebno je redovito kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a prema potrebi i liječiti.

Svjetska zdravstvena organizacija u svojim generalnim preporukama o tjelesnoj aktivnosti za odraslu populaciju u dobi između 18 i 64 godine preporučuje 2 do 3 puta tjedno kardio trening uz dodatak treninga koji uključuju velike mišićne skupine usmjerenih za razvoj i jačanje mišićnog fitnessa 2 puta tjedno.

Što se tiče trajanja samih aktivnosti, minimalna preporuka je 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta žustre aktivnosti tjedno.