Uporaba sredstava ovisnosti u Hrvatskoj

Raširenost i uporaba sredstava ovisnosti jedan od epidemioloških indikatora koji je razvio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), a prihvatile su ga članice Europske unije. Referentni okvir za provedbu istraživanja bile su upute i metodološke smjernice koje su osmislili stručnjaci iz EMCDDA-e kako bi se omogućila usporedivost prikupljenih podataka s podacima iz drugih europskih zemalja. Prvo je istraživanje uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji RH proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar 2011. godine, a drugo 2015. godine.

U vrijeme istraživanja duhan je pušilo 38,4% odraslih, a muškarci su pušili češće od žena (41,2% muškaraca i 35,7% žena). Najviše pušača bilo je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (43,6%).

U godini koja je prethodila istraživanju neko alkoholno piće konzumiralo je 83,3% odraslih, a muškarci su pili alkohol češće nego žene (87,5% muškaraca i 79% žena). U svim dobnim skupinama, prevalencija konzumacije alkohola bila je iznad 70%.

Sedative ili trankvilizatore u godini koja je prethodila istraživanju uzimalo je 20,1% odraslih; češće žene (23,7%) nego muškarci (16,6%). Najviše su ih uzimali sudionici iz najstarije dobne skupine (između 55 i 64 godine) - 30,9%.

Neku ilegalnu drogu barem jednom u godini koja je prethodila istraživanju uzelo je 11,2% odraslih, pri čemu je najčešće korištena ilegalna droga bila kanabis. U godini koja je prethodila istraživanju kanabis je uzimalo 10,2% odraslih i 20,3% mlađih odraslih, a češće su ga uzimali muškarci nego žene (14,2% muškaraca i 6,2% žena). Kanabis je u posljednjih godinu dana uzimala gotovo svaka četvrta osoba u dobi između 15 i 24 godine (23,4%). Prevalencija kanabisa u posljednjih godinu dana bila je viša u velikim gradovima (17,8%) nego u malim i srednje velikim gradovima (11,6%) i u ruralnim naseljima (5,4%).

Prevalencije uzimanja ilegalnih droga osim kanabisa (amfetamina, ecstasyja, kokaina, LSD-a i heroina) u godini koja je prethodila istraživanju bile su ispod 2% kod odraslih i ispod 4% kod mlađih odraslih. Najčešće uzimana ilegalna droga osim kanabisa bio je kokain, koji je uzimalo 1,9% odraslih i 3,9% mlađih odraslih te amfetamini koje je uzimalo 1,8% odraslih te 3,5% mlađih odraslih.

U godini koja je prethodila istraživanju 0,6% odraslih i 1% mlađih odraslih konzumiralo je neku "novu drogu". Najveća prevalencija uzimanja bilo koje "nove droge" u posljednjih godinu dana (1,2%) utvrđena je kod najmlađe dobne skupine (između 15 i 24 godine), a muškarci su "nove droge" uzimali češće nego žene (0,8% muškaraca naspram 0,3% žena).

Između 2011. i 2019. godine među odraslima (u dobi između 15 i 64 godine) utvrđen je uzlazni trend pušenja, konzumacije alkohola, upotrebe sedativa i trankvilizatora te upotreba bilo koje ilegalne droge kao i kanabisa, ecstasyja, amfetamina i kokaina.

Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio.

I među mlađim odraslima (u dobi između 15 i 34 godine) između 2011. i 2019. godine došlo je do porasta pušenja, konzumacije alkohola, uporabe sedativa i trankvilizatora, uporabe bilo koje ilegalne droge kao i kanabisa, ecstasyja, amfetamina i kokaina. Nije utvrđena značajna razlika između 2011. i 2019. godine u prevalenciji uzimanja LSD-a i heroina.

Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis, čija je uporaba 2019. godine bila dvostruko veća i među odraslima i među mlađim odraslima u odnosu na 2011. godinu.

Relativno najveći porast i među odraslima i među mladima utvrđen je za uporabu kokaina i ecstasyja.