Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21.9.

Ako se pribroje članovi obitelji i njegovatelji oboljelih s posljedicama demencije se bori oko 350000 ljudi.

Obzirom na nedostatak nacionalne strategije borbe protiv demencije, obitelji oboljelih su često prepuštene same sebi, posebno u post-dijagnostičkoj podršci koja uključuje intenzivnu pomoć različitih stručnjaka oboljelima u njihovim domovima, ali i u tzv. dnevnim boravcima ili adekvatnim domovima za starije.

Alzeimerova bolest najčešći je uzrok demencije, a u budućnosti se očekuje porast oboljelih s obzirom na produljenje života i veći udio starije populacije u društvu.

Postojeći lijekovi, tzv. antidementivi, ne mogu izliječiti demenciju nego tek usporiti tijek bolesti i odgoditi pojavu težih faza.

Osim što koriste oboljelima, lijekovi posredno pomažu i njegovateljima, jer osobe s demencijom ostaju duže samostalne.

Osim antidementiva oboljelima se daju i drugi lijekovi, ovisno o kliničkoj slici i simptomima (protiv nesanice, nemira, halucinacija, za raspoloženje).

Važne su i nefarmakološke metode (kognitivni trening, okupaciona terapija, art terapija, terapija plesom i dr), pa bi podrška oboljelima i njihovim obiteljima trebala biti multiprofesionalna i uključivati i socijalni sektor.

U svijetu s demencijom živi 55 milijuna ljudi, pa ju je Svjetska zdravstvena organizacija 2012. proglasila javnozdravstvenim prioritetom i preporučila zemljama članicama osmišljavanje nacionalne strategije, odnosno akcijski plan borbe protiv demencije.

To je do sada učinilo više od 40 zemalja.