Hrvatski dan šećerne bolesti, 14.5.

Odluka je donesena na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u RH. Hrvatski dan šećerne bolesti posvećen je svim oboljelima, njihovim obiteljima, te zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji su direktno i indirektno uključeni u proces liječenja ove kronične bolesti, ali i svima onima koji promjenom svojih stilova života mogu utjecati na to da šećernu bolest izbjegnu ili je barem odgode neko vrijeme, a u slučaju da se je ipak razvila, na vrijeme otkriju. Od ove godine tako u Hrvatskoj svakih 6 mjeseci obilježavamo dan šećerne bolesti, 14.svibnja i 14.studenog, a ova godina značajna je i po 100. godišnjici od prve uspješne primjene inzulina u ljudi.

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 783 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6,7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima od velike su važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Prema CroDiab Registru, u RH je 2021. registrirana 323351 osoba s dijabetesom (10,2% osoba dobi 20+), a uz još 40% nedijagnosticiranih ukupni broj oboljelih se procjenjuje na preko 500000. U 2021. su evidentirane 45532 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću. Dijabetes je vodeći uzrok smrti 8,2% ukupno umrlih osoba, i nalazio se na 3. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. godini.

Šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom teške bolesti te višom smrtnošću u oboljelih od COVID-19. Svjetski podaci tako navode i do 2,4 puta veći rizik od teške infekcije i do 3 puta veći rizik od smrti u osoba s dijabetesom.

Dodatni izazov u doba pandemije predstavlja i osiguravanje uobičajene i neophodne zdravstvene zaštite kroničara. Analize ukazuju da kao rezultat pandemije osobe sa šećernom bolešću imaju reducirane kontakte sa svojim liječnicima, što dovodi do smanjene kvalitete zdravstvene zaštite i smanjene adherencije liječenju, samokontrole, redovite tjelesne aktivnosti i pridržavanja prehrambenih smjernica. Više je akutnih komplikacija bolesti, a kao posljedica pogoršanje regulacije u budućnosti se mogu očekivati još učestalije kronične komplikacije bolesti.

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

pojačano žeđanje
učestalo mokrenje
pojačana glad
umor
zamućen vid
usporeno cijeljenje rana
smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu.