Izvješće EEA o okolišnim čimbenicima rizika za rak

Onečišćujuće tvari u okolišu i na radnom mjestu, kao i neki prirodni rizici, imaju velik utjecaj na naše zdravlje, a u nekim slučajevima dovode i do raka, navodi se u izvješću EEA "Pobijediti rak - uloga europskog okoliša". Uz gotovo tri milijuna novooboljelih i 1,3 milijuna smrtnih slučajeva svake godine diljem Europske unije, rak uzrokuje ogromnu štetu našem društvu. Ogromni su i gospodarski troškovi, koji se samo u 2018. godini procjenjuju na približno 178 milijardi eura.

Prema istraživanju EEA većina tih rizika povezanih s okolišem i profesionalnih rizika za nastanak raka može se smanjiti sprječavanjem onečišćenja i promjenom ponašanja. Smanjenje izloženosti tim rizicima nudi učinkovit i isplativ način smanjenja slučajeva raka i povezanih smrtnih slučajeva.

Po prvi put je EEA istražila povezanost između raka i okoliša, pregledavanjem najnovijih znanstvenih dokaza o onečišćenju zraka, radonu, ultraljubičastom zračenju, pasivnom pušenju i kemikalijama. U izvješću se procjenjuje da se rizici povezani s okolišem i profesionalni rizici kriju iza oko 10% slučajeva raka u Europi.

Onečišćenje zraka (i u zatvorenom i na otvorenom) povezano je s oko 1% svih slučajeva raka u Europi i uzrokuje oko 2% svih smrtnih slučajeva od raka. Kad je u pitanju rak pluća, broj smrtnih slučajeva povećava se na 9%. U nedavnim istraživanjima otkrivena je povezanost između dugotrajne izloženosti lebdećim česticama, ključnom onečišćivaču zraka, i leukemije kod odraslih i djece.

Radon i ultraljubičasto zračenje također značajno utječu na obolijevanje od raka u Europi. Izloženost radonu u zatvorenom prostoru povezana je s oko 2% svih slučajeva raka i jednim od deset slučajeva raka pluća u Europi. Prirodno ultraljubičasto zračenje može biti odgovorno za do4 % svih slučajeva raka u Europi. Konkretno, učestalost melanoma, teškog oblika raka kože, povećala se diljem Europe tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.

Izloženost pasivnom pušenju može povećati ukupni rizik od svih oblika raka do 16% kod ljudi koji sami nikada nisu bili pušači. Oko 31% Europljana izloženo je pasivnom duhanskom dimu kod kuće, na poslu, u slobodno vrijeme, u obrazovnim ustanovama ili u javnom okruženju.

Određene kemikalije koje se upotrebljavaju na radnim mjestima u Europi i ispuštaju u okoliš kancerogene su i doprinose nastanku raka. Štoviše, poznato je ili se sumnja da neke od ovih kemikalija izazivaju rak u više organa, uključujući olovo, arsen, krom, kadmij, akrilamid, pesticide, bisfenol A te perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari (PFAS).

Svi oblici azbesta dobro su poznate kancerogene tvari, povezane s mezoteliomom i rakom pluća, kao i rakom grkljana i jajnika. Iako je EU zabranio azbest 2005. godine, on je i dalje prisutan u zgradama i infrastrukturi što dovodi do izloženosti radnika uključenih u radove na obnovi i rušenju. Osim toga, rak se može manifestirati mnogo godina nakon izlaganja, a procjenjuje se da azbest uzrokuje 55 -88% slučajeva raka pluća na radnom mjestu.

U Europskom planu za borbu protiv raka prepoznaje se uloga rizika povezanog s okolišem i profesionalnog rizika u nastanku raka, kao i potencijal spašavanja života učinkovitim strategijama prevencije. U skladu s time, Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja ima za cilj smanjenje onečišćenja zraka i vode, smanjenje izloženosti ljudi zagađenju okoliša te smanjenje utjecaja na zdravlje, uključujući broj slučajeva raka nastalog zbog rizika povezanog s okolišem i profesionalnog rizika.

EU je već poduzeo oštre mjere u pogledu onečišćenja zraka u okviru Direktive o smanjenju nacionalnih emisija (NEC) i direktiva o kvaliteti zraka, kojima se postavljaju standardi kvalitete zraka za Europu. Europska komisija pokrenula je reviziju direktiva o kvaliteti zraka s ciljem, između ostalog, usklađivanja standarda kvalitete zraka s najnovijim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka.

Cilj Strategije održivosti za kemikalije jest zabraniti najštetnije kemikalije u proizvodima, uključujući one koje uzrokuju rak, te potaknuti upotrebu kemikalija koje su same po sebi sigurne i održive.

Što se tiče radona, Direktivom o osnovnim sigurnosnim standardima uvedeni su pravno obvezujući zahtjevi o zaštiti od izlaganja prirodnim izvorima zračenja. Njome se daje ovlast državama članicama EU da uspostave nacionalne akcijske planove za radon. Ostala djelovanja EU uključuju koordinaciju europskih napora za suzbijanje pasivnog pušenja i podizanje svijesti o opasnostima ultraljubičastog zračenja.