Epidemiologija raka debelog crijeva u Hrvatskoj

Prema procjenama Svjetske organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli gotovo 2 milijuna osoba, a umre 0,95 milijuna.

Zbog velikog broja oboljelih i sve boljeg preživljenja, visoka je i prevalencija.

Procjenjuje se da diljem svijeta živi preko 5 milijuna osoba kojima je u posljednjih 5 godina postavljena dijagnoza kolorektalnog raka.

Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2020. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3396 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 70 godina. Ovi podaci pokazuju pad incidencije od oko 10% u odnosu na 2019. godinu, što nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti raka debelog završnog crijeva, već čimbenika povezanih s COVID-19 pandemijom.

Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu, nakon raka pluća. Godišnje od njega umire oko 2100 osoba, također 60% muškaraca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina.

Prema procjenama Europske komisije za zemlje članice EU, stope incidencije kolorektalnog raka najviše su u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na visokom 2. mjestu po smrtnosti. Ovi podaci ukazuju na to da postoji puno prostora za napredak na svim razinama prevencije kolorektalnog raka.

Ako se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90%. Međutim, prema posljednjim podacima Registra za rak, samo 11% slučajeva raka debelog crijeva je otkriveno u lokaliziranom stadiju, kod 33% osoba bolest je bila regionalno proširena, dok su kod 13% osoba prilikom dijagnoze već prisutne udaljene metastaze. U međunarodnoj studiji o preživljenju (CONCORD-3) petogodišnje preživljenje za osobe kojima je rak debelog crijeva dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine u Hrvatskoj iznosi 51,5%, a za dijagnozu raka rektuma 48,2%. I prema ovom pokazatelju Hrvatska se nalazi pri dnu Europe, a u zemljama sjeverne i zapadne Europe preživljenje se kreće oko 65%.

U Hrvatskoj od 2007. godine postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Odazivanjem u program te testiranjem rak debelog crijeva može se otkriti u ranom stadiju, kad je preživljenje vrlo visoko. Osim toga, kolonoskopskim pregledom mogu se otkriti te ukloniti potencijalno zloćudni polipi, čime preveniramo i sam nastanak raka.

Epidemiološki podaci pokazuju kako u Hrvatskoj postoji značajan prostor za napredak u prevenciji te ranom otkrivanju kolorektalnog raka. Uz pridržavanje preporuka mjera prevencije, uključujući i odazivanje u program ranog otkrivanja raka, moguće je slijediti primjer zemalja sjeverne i zapadne Europe te značajno smanjiti pojavnost i mortalitet od ove vrste raka i poboljšati kvalitetu života oboljelih.