HZJZ: Prevencija raka na razini stanovništva

Ovisnost o duhanu odgovorna je za petinu svih smrti zbog zloćudnih bolesti, kao i za više od 70% svih smrti zbog karcinoma pluća.

Oko 70% svih smrti povezanih sa zloćudnim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20% ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).

Prema podacima Europske zdravstvene ankete o zdravstvenim navikama stanovnika Hrvatske, u samom smo europskom vrhu po udjelu osoba s pretilošću i pušača, što značajno utječe na pojavnost zloćudnih bolesti.

S obzirom na to da se veliki broj zloćudnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, epidemiološka situacija može se poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.

Na primarnoj razini to se može postići promicanjem zdravih životnih navika i postupaka.

Na sekundarnoj razini već dugi niz godina djeluju Nacionalni programi ranog otkrivanja zloćudnih bolesti - raka dojke i raka debelog crijeva, a odnedavno je uspostavljen i program ranog otkrivanja raka pluća za osobe pod povećanim rizikom od te bolesti.

Program ranog otkrivanja raka vrata maternice trenutačno je u fazi reorganizacije s obzirom na najnovije europske preporuke.

Uspijemo li otkriti zloćudnu bolest dovoljno rano, šanse za preživljenje se znatno povećavaju.

Tercijarna prevencija na državnoj razini može poboljšati dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i osigurati jednaku primjenu najnovijih smjernica u liječenju i praćenju bolesnika.

Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a su jednostavne i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pri tom ne treba imati neka posebna znanja i vještine. Ovih 12 preporuka razvili su vodeći znanstvenici u području raka, one se temelje na najnovijim znanstvenim dokazima te se njihovim pridržavanjem može spriječiti gotovo polovica smrti od raka u Europi:
-ne pušiti
-ne izlagati se duhanskom dimu u svom domu ili na radnom mjestu
-održavati prikladnu tjelesnu težinu
- hraniti se zdravo
-vježbati i kretati se
-ako konzumirate alkohol, smanjite unos i budite umjereni
-smanjiti izlaganje suncu, naročito djece
-na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak
-provjeriti razinu radona u svom domu i poduzeti mjere za smanjenje visokih razina radona
-cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV)
-žene mogu dojenjem i ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije smanjiti rizik od nastanka raka
-sudjelovati u programima ranog otkrivanja raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene).