Ostalo

Dan protiv diskriminacije oboljelih od HIV-a, 1.3.

Objavljeno 29.02.2024.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Dan nulte tolerancije na diskriminaciju obilježava se 1. ožujka na inicijativu Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za AIDS (UNAIDS).
Dan protiv diskriminacije oboljelih od HIV-a, 1.3.
 

Cilj je promicati uključivost, solidarnost, empatiju te ljudska prava i pravo svakoga da živi dostojanstveno i punim i produktivnim životom. Dan nulte diskriminacije pomaže u stvaranju globalnog pokreta solidarnosti za okončanje svih oblika diskriminacije. Ove godine obilježava se deseta obljetnica Dana nulte diskriminacije, a tema je "Kako bismo zaštitili zdravlje svih, zaštitimo pravo svakog pojedinca ".

Danas, više od 30 godina nakon otkrića HIV-a i pojave HIV infekcije znanost je pronašla odgovore na pitanja o prevenciji i liječenju te bolesti, no još uvijek se suočavamo s problemom stigme i diskriminacije povezane s tom bolešću koje je prate od samih početaka. Osim na medicinski, HIV infekcija može utjecati i na društveni i ekonomski aspekt života. Osobe koje žive s HIV infekcijom susreću se s nerazumijevanjem, stigmom i diskriminacijom, koju često teže podnose nego medicinske i fizičke posljedice bolesti.

Stigma i diskriminacija koji se povezuju s infekcijom HIV-om mogu nepovoljno utjecati na sve korake u prevenciji, liječenju i skrbi, od obeshrabrivanja osoba u riziku za HIV da se testiraju i traže zdravstvene usluge, do lošeg pridržavanja liječničkih savjeta za liječenje, neodgovarajućeg zadržavanja u skrbi i niske kvalitete života. Ovaj negativan utjecaj na liječenje i skrb oboljelih posebno je loš kada stigma i diskriminacija dolaze od pružatelja zdravstvenih usluga, što je još uvijek dosta čest slučaj.

Praćenje postignuća i napretka u prevenciji infekcije HIV-om kroz smjernice i upitnike Dublinske deklaracije pokazuje nedostatne podatke o stigmi diljem Europe uključujući i Hrvatsku. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u partnerstvu s Europskom grupom za liječenje AIDS-a (EATG), AIDS Action Europe (AAE) i Forumom civilnog društva EU za HIV/AIDS, hepatitis i tuberkulozu (CSF) su uključeni u provođenje istraživanja i procjene proširenosti stigme povezane s HIV-om diljem Europe i srednje Azije.

I Hrvatska je sudjelovala u tom istraživanju. Krajem 2021. i početkom 2022. godine provedeno je presječno istraživanje putem internetske ankete među 121 osobom oboljelu od infekcije HIV-om koja se nalazi na skrbi u Kliničkoj bolnici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu.

Rezultati istraživanja su pokazali da unatoč ukupnim pozitivnim ishodima kvalitete života, još uvijek postoje visoke razine stigme među osobama koje žive sd HIV-om u Hrvatskoj u različitim aspektima društva i zdravstvenog sustava, s primjetnim naglaskom na strah od stigme, a ne na stvarna iskustva. Ovi nalazi naglašavaju važnost rješavanja problema samostigme kod osoba oboljelih od HIV infekcije te pokazuju na potrebu psihosocijalnih intervencija usmjerene na smanjenje štetnih učinaka stigme povezane s HIV-om. Istraživači naglašavaju važnost jačanja kapaciteta stručnjaka koji se bave osobama oboljelim od HIV infekcije, promicanje pristupa usmjerenog na osobu i temeljenog na pravima. Također, naglašavaju važnost zagovaranja kako bi se utjecalo na pozitivne promjene u strateškim dokumentima i zakonodavstvu.

Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a uz ostale medicinske ciljeve i aktivnosti za sprječavanje i suzbijanje infekcije HIV-om uključuje i ciljeve i aktivnosti usmjerene na smanjenju stigme i diskriminacije povezane s HIV-om i spolno prenosivim bolestima. I prvi programi mjera zaštite od HIV/AIDS-a u Republici Hrvatskoj iz 1986. i 1993. uz sprječavanje širenja infekcije HIV-om imaju kao drugi osnovni cilj programa razvijati stav tolerancije i prihvaćanja oboljelih od infekcije HIV-om i oboljelih od AIDS-a.

Do danas je učinjen veliki napredak medicine i znanosti i znamo sve o tome kako se HIV prenosi, kako se ne prenosi, o prevenciji i liječenju HIV infekcije. Iako ne postoji lijek za izliječenje ili sprječavanje cijepljenjem, postoje antiretrovirusni (ART) lijekovi za uspješno liječenje. Stoga je HIV infekcija danas kronična bolest i osobe zaražene HIV-om, ako im se HIV infekcija rano dijagnosticira i ako redovito uzimaju propisanu terapiju, mogu doživjeti normalnu starost (kao i osobe koje nemaju HIV infekciju). Ako osoba zaražena HIV-om ima nemjerljivu viremiju i redovito uzima lijekove ona ne može prenijeti virus na svog spolnog partnera, čak niti prilikom nezaštićenog spolnog odnosa ("nemjerljiv=nezarazan"). Partneri različitog serostatusa na HIV mogu imati djecu (na način da se kod koncepcije ne zarazi HIV negativan partner, i da se uz odgovarajuće postupke može roditi zdravo dijete). Danas se lijekovima može spriječiti zaraza i prije i nakon izloženosti HIV-u (PrEP, PEP). Vezano uz radno pravo, učinjena su poboljšanja radnog zakonodavstva (HIV status više nije prepreka za zaposlenje, kao što je nekad bilo za neka zanimanja).

No još uvijek ima mnogo neznanja i nerazumijevanja, uglavnom zbog neinformiranosti ili krivih znanja i zabluda.

Sve navedeno pokazuje, da usprkos velikom napretku, još ima puno prostora za poboljšanja u sprječavanju i eliminacije stigme i diskriminacije koja se povezuje s HIV-om. Povećanje znanja o HIV infekciji, prepoznavanje problema s kojima se susreću oboljele osobe i razumijevanja kako se oboljeli osjećaju, korištenje pravilne terminologije, osobno iskustvo poznavanja oboljelih, preispitivanje i suočavanje s vlastitim stavovima mogu pomoći i doprinijeti smanjenju stigme i diskriminacije vezanih uz HIV.

Iskustva su pokazala da multidisciplinarna i multisektorska suradnja uz uključivanje svih relevantnih dionika i javnosti doprinose smanjenju stigme i diskriminacije osoba koje žive s HIV-om i rješavanju problema iz radnog, obrazovnog ili privatnog života s kojima se oboljeli susreću.

Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave. Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave.
HQ/MED/17/0046

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(0)
0.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.