Obilježen Svjetski dan borbe protiv alkoholizma

Pijenje alkohola, sa svojim širokim spektrom posljedica, predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Da je prekomjerna uporaba alkohola jedan od značajnijih čimbenika rizika za zdravlje dokazano je nebrojeno puta. Alkohol je najraširenija i najdostupnija psihoaktivna tvar, čija je zlouporaba socijalno prihvaćena.

90% osoba u Europi i SAD tijekom života je pilo alkoholna pića, a u oko 30% njih nastaju alkoholom uzrokovani poremećaji. Definicija alkoholizma ukazuje na opetovana oštećenja funkcioniranja u različitim područjima života uzrokovana alkoholom, usprkos kojima se osoba opet vraća pijenju.

Nažalost, potrošnja alkohola povećava se u gotovo svim zemljama svijeta, a Europska regija ima najveću razinu konzumacije alkohola među svim regijama Svjetske zdravstvene organizacije. Kulturološko pijenje alkohola u našim krajevima je i dalje aktualno, a u mladih i društveno poželjno. Najveći broj ljudi pije prigodno ili umjereno, bez štetnih posljedica, ali alkohol je najčešće prvo sredstvo ovisnosti s kojim djeca dolaze u dodir, u većini slučajeva u vlastitom domu uz podršku roditelja, rodbine ili prijatelja. Mladi piju znatno rjeđe, no odrasli, ali kad piju, u pravilu piju veće količine alkohola.

Prema podacima Europske zdravstvene ankete za 2019. godinu, Hrvatska se nalazi među prvih pet zemalja po svakodnevnoj konzumaciji alkoholnih pića.

Djelovanje alkoholnih pića ovisi o koncentraciji alkohola u krvi, sposobnosti jetre da prerađuje alkohol i o njegovoj koncentraciji u mozgu. Razlikujemo laganu obuzetost alkoholom (0,5 promila u krvi), pripito stanje (0,5 - 1,5 promila u krvi), pijano stanje (1,5 - 2,5 promila u krvi), teško pijano stanje (2,5 - 3,5 promila u krvi) te nesvjesno stanje (više od 3 promila u krvi). Pri koncentraciji većoj od 3 promila alkohola u krvi često se javlja nesvjesno stanje koje, posebice kod mladih osoba, može biti uvod u alkoholnu komu, a ona nerijetko završava smrću. Ovisno o spolu, tjelesnoj masi, radu probavnih organa, trenutnom psihofizičkom stanju i ostalom, ista količina popijenog alkoholnog pića izaziva različite stupnjeve alkoholiziranosti.

Alkoholizam kao bolest nosi sa sobom niz komplikacija, psihičkih i fizičkih. Kontinuirana, kronična konzumacija alkohola izaziva patološke promjene vitalnih organa većine organskih sustava (oštećenje mozga, živčanog sustava, oštećenje probavnog trakta, gušterače, bolesti srca, oštećenja kože…). Najčešće psihičke komplikacije uzrokovane alkoholizmom su poremećaji raspoloženja, anksiozni poremećaji i seksualni poremećaji te poremećaji spavanja.

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Odjel za prevenciju ovisnosti provodi prevenciju i izvanbolničko liječenje svih oblika ovisnosti, uključujući i alkohol.