Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece u Hrvatskoj

Analiza stanja donosi pregled podataka i trendova iz istraživanja o uhranjenosti i prehrani djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj te čimbenika, praksi i politika koje utječu na uhranjenost i prehrambene navike djece. Za pripremu Analize provedeno je i istraživanje među zdravstvenim djelatnicima koji rade direktno s djecom.

Prema izdvojenim uvidima iz Analize stanja:

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece.
Uočena je progresija razvoja nepravilnih prehrambenih navika u djece s dobi - djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
Postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece - veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
Percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece - prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja, nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta.

Analiza također ukazuje na potrebe za:
Jedinstvenim sustavom praćenja uhranjenosti djece različite životne dobi, uključujući praćenje podataka o dojenju.
Jačanjem kompetencija zdravstvenih djelatnika za rad s roditeljima na prevenciji prekomjerne tjelesne mase.
Dodatnim razvojem mreže Savjetovališta za prehranu za djecu i roditelje.
Podizanjem kvalitete i izjednačavanjem mogućnosti prehrane u odgojno-obrazovnim ustanovama te edukacijom djelatnika uključenih u organizaciju i provođenje prehrane.

Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od jedne trećine djece, odnosno njih 36,1%, u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov.

Debljina u dječjoj dobi predstavlja značajno veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi kao i za druge zdravstvene rizike odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas pobolijeva i umire preko 90% ljudi.

Uz to, debljina predstavlja i značajan ekonomski teret.

U ovom trenutku oko 6,6% zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog preventabilnog rizika - debljine kao i njezinih posljedica.

Prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo uživati najvišu moguću razinu zdravlja, što uključuje i pravo na odgovarajuću hranu visoke hranjive vrijednosti.

Međutim, 35 godina od donošenja Konvencije, podaci nam pokazuju da i u razvijenim zemljama djeca od najranije dobio odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu.

Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, po čemu se Hrvatska nalazi na 5. mjestu u Europi, uistinu zabrinjava.

Jedan od ključnih izazova predstavlja i marketing hrane i pića usmjeren prema djeci, kojim se utječe na prehrambene navike djece od najranije dobi te sklonost djece prema hrani s visokim udjelom zasićenih masti, transmasnih kiselina, šećera ili soli.

U Hrvatskoj ne postoji sustav regulacije oglašavanja takve hrane usmjerenog prema djeci, stoga su na skupu predstavljene i dvije publikacije - vodiči za kreiranje politika vezanih reguliranje marketinga hrane i pića usmjerenog prema djeci: Poduzimanje mjera zaštite djece od štetnog utjecaja marketinga hrane - pristup temeljen na pravima djeteta (UNICEF i WHO) te Marketing nezdrave hrane i bezalkoholnih pića usmjeren prema djeci (UNICEF).