U prva četiri mjeseca 380 intervencija HHMS-a

HHMS je s dnevnim letovima krenuo 30. ožujka 2024. godine paralelno iz četiri baze – Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba, a početkom srpnja su, u skladu s ugovorima koje je Ministarstvo zdravstva sklopilo s pružateljem usluge HHMS-a, uvedene i noćne intervencije u jadranskim bazama.

Najviše intervencija, 186, imali su timovi HHMS-a s bazom u Splitu, 165 intervencija timovi HHMS-a smješteni u bazi Rijeka, 22 intervencije timovi HHMS-a s bazom u Zagrebu te sedam intervencija timovi HHMS-a s bazom u Osijeku.

Specijalizirani helikopteri značajno olakšavaju kvalificiranom medicinskom osoblju pristup hitnim pacijentima jer mogu slijetati na različite i znatno manje površine. Time se izravno utječe na brzinu zbrinjavanja hitnih pacijenata i uvelike skraćuje njihov prijevoz do odgovarajuće bolnice, što je posebno važno za udaljena i teško dostupna područja gdje je brzina odgovora često ograničena geografskim i infrastrukturnim izazovima.

Uz uobičajena mjesta slijetanja, poput otoka Brača, Hvara, Visa, Šolte, Korčule, Lastova, Malog Lošinja, Raba, Cresa i Paga, timovi HHMS-a do sada su intervenirali i na otocima Ilovik, Susak i Unije u Primorsko-goranskoj županiji te na otoku Kornatu u Šibensko-kninskoj županiji, kao i na otoku Molatu u Zadarskoj županiji. Osim otoka, timovi HHMS-a zabilježili su i intervencije na autocesti A1, Jadranskoj magistrali (D8), ali i u Baški, Bujama, Čakovcu, Čabru, Glini, Gospiću, Gradcu, Hrvatskoj Kostajnici, Karlobagu, Klenovici, Kninu, Lukovom Šugarju, Makarskoj, Novalji, Puli, Saborskom, Slivnu, Stinici, Topuskom, Umagu, Virovitici, Vojniću itd.

Timovi HHMS-a provede tri vrste intervencija, primarne, sekundarne i međubolničke za akutno životno ugrožene pacijente, a dosad su imali 21 primarnu, 340 sekundarnih i 19 međubolničkih intervencija. Najučestaliji razlog izlaska tima HHMS-a na primarnu intervenciju bilo je zbrinjavanje osoba s bolestima srca i/ili boli u prsima, a slijede intervencije vitalno ugroženih osoba uslijed ozljeda zadobivenih nesretnim slučajem, a potom u ronilačkim nesrećama te uslijed jakih alergijskih reakcija i neuroloških poremećaja. Najveći broj sekundarnih intervencija odnosio se na kritično oboljele i/ili ozlijeđene pacijente, a slijede intervencije zbrinjavanja osoba s dijagnozom traume, dokazanog akutnog infarkta miokarda s elevacijom ST-segmenta te moždanog udara.